BeHaR forum

Ommadawn je napisao/la: ↑20 nov 2021, 06:51

vjesticanametli je napisao/la: ↑19 nov 2021, 09:01 u kojoj iluziji taj narod zivi

Teško je to definisati.
Zapravo je pitanje u kojoj iluziji svi narodi na Balkanu žive?
Ali ako počnemo evo s ovim - 30 godina je prošlo samo od pada Vukovara a znamo šta je prethodilo tome. I da se ni nakon 30 godina stvari nisu pomakle ni za jedan milimetar nego je iluzija još uvijek prisutna u glavama tih ljudi, ako uzmemo u obzir da je životni standard ispod onoga koji je bio kada se sve ovo krenulo zahuktavati je već za istraživanje u oblasti psihologije.

Sasvim je razumljivo da je narod, navikao godinama da ga vodi neki Mesija i riješava njihove sve probleme (pa i bračne ako treba) tražio u kriznom vremenu novog vođu i krenuo njegovim putem.
Ono što je meni neshvatljivo je da, nakon što su vidjeli da je to sasvim pogrešan put i da ih je samo odveo u duboka govna, još uvijek tim putem nastavljaju. Da li je to stvar ponosa ili neznanja, ja ne znam ali mislim da je glavni problem što ni oni sami ne znaju odgovoriti na to pitanje.

Jako točno.
Balkan je čitav u nekim iluzijama.
. Neki više, neki manje, ali sve je mahnito, da skratim.

vjesticanametli je napisao/la: ↑19 nov 2021, 09:01 u kojoj iluziji taj narod zivi

Teško je to definisati.
Zapravo je pitanje u kojoj iluziji svi narodi na Balkanu žive?
Ali ako počnemo evo s ovim - 30 godina je prošlo samo od pada Vukovara a znamo šta je prethodilo tome. I da se ni nakon 30 godina stvari nisu pomakle ni za jedan milimetar nego je iluzija još uvijek prisutna u glavama tih ljudi, ako uzmemo u obzir da je životni standard ispod onoga koji je bio kada se sve ovo krenulo zahuktavati je već za istraživanje u oblasti psihologije.

Sasvim je razumljivo da je narod, navikao godinama da ga vodi neki Mesija i riješava njihove sve probleme (pa i bračne ako treba) tražio u kriznom vremenu novog vođu i krenuo njegovim putem.
Ono što je meni neshvatljivo je da, nakon što su vidjeli da je to sasvim pogrešan put i da ih je samo odveo u duboka govna, još uvijek tim putem nastavljaju. Da li je to stvar ponosa ili neznanja, ja ne znam ali mislim da je glavni problem što ni oni sami ne znaju odgovoriti na to pitanje.

storm je napisao/la: ↑19 nov 2021, 08:45 Osloboditelj

20211118_183919.jpg

Kakav “osloboditelj” takva mu i država.

u kojoj iluziji taj narod zivi

Osloboditelj

vjesticanametli je napisao/la: ↑18 nov 2021, 21:23 i

Rekao sam da sam je zovnuo. Nisam rekao da smo dejtali.
Što znači da me odbila

i

Ja sam jednu iz Vukovara zovnuo na dejt

bila sam tamo ali def cu jedne god ici opet i to kad bude opet ona setnja

Bio je Vukovar. Bio je grad. Imao je svoju Vuku i svoju obalu Dunava. Imao je svoje barokne palače i svoje trgove. Svoje ulice i mostove, drvorede i parkove. Imao je svoje dvorce i tvornice, predgrađa i nebodere. Imao je sedamsto godina i osamdeset tisuća stanovnika. Bio je Vukovar. Bio je grad.

Optužujem vas gospodo, što ste dopustili da gladuju dok ste vi bili siti, zato što je vama bilo toplo, a njima hladno. Dok ste vi gasili žeđ pićem po vlastitom izboru u željenim količinama, njih ste osudili na jušnu žlicu vode.

Gospodo sabornici, dane ste provodili u ukusnim domovima i isto takvim uredima, a Vukovarcima ste dodijelili vlažne i tamne podrume. Za vaše noći odabrali ste tople i meke pokrivače, njima ste prepustili mokre i smrdljive deke. Zar zaista mislite da su za to svi ovi ljudi dali svoj glas? Zašto ste naše bebe i našu djecu osudili na krastavost?

Da li su sve infekcije svijeta rezervirane za djecu Vukovara? Osuđujem vas, gospodo zastupnici, za sve njihove boli, za sav strah kojim su ispunjene dječje oči, za svaki prigušeni krik, za sve suze, isplakane i neisplakane.

Osuđujem vas, gospodo sabornici, za svaku naživo odrezanu herojsku ruku, nogu, za svaku naživo izrezanu ranu i izvedenu operaciju. Osuđujem vas za sve boli gladnih i žednih ranjenika, za sav očaj i umor naših liječnika i ostalog medicinskog osoblja. Osuđujem vas za sve smrti koje su nastupile zbog nedostatka krvne plazme i adekvatnih lijekova.

Osuđujem vas za sav očaj borca kada je shvatio da nema više čime napuniti svoje oružje. Osuđujem vas, gospodo sabornici, za trenutak iznenađenja kada su u Vukovar stigli nepobitni dokazi da Republika Hrvatska raspolaže ljudstvom i svim sredstvima potrebnim za proboj puta i obranu Vukovara, ali ista ne želi biti upotrijebljena, odnosno dostavljena zapovjedništvu Operativne grupe Vukovar-Vinkovci-Županja, a koju je zapovjedništvo zahtijevalo za izvršenje zadataka koji je postavljen pred njih.

Osuđujem vas, gospodo, za svu bol trenutka kada je Vukovar shvatio da između vas, Hrvatskog sabora, Hrvatske vlade, predsjednika Republike Hrvatske i četnika nema nikakve razlike."

Siniša Glavasevic

Veselin Šljivančanin i njegov apokaliptični glas preko megafona iz tenka, sa Marš na Drinu u pozadini.

Da hoće crknut kao pas…

Danas će biti održana i Svjetlosna rijeka sjećanja, odnosno bit će puštene svjetiljke Dunavom u spomen na ubijene i nestale branitelje Vukovara.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji se u Hrvatskoj obilježava 18. novembra u sjećanje na dan kada je 1991. godine slomljena odbrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.

Ovaj dan se obilježava u znak sjećanja na pad Vukovara 18. novembra 1991. godine pod kontrolu okupacionih snaga srpskih paravojnih formacija i tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA). Opsada i bitka za Vukovar trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga deset kilometara.

U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez domova i protjerano je.

Uz žrtvu Vukovara, obilježava se i sjećanje na pokolj 43 hrvatska civila u Škabrnji počinjenog istoga dana 1991. godine.

Vukovar je, sedam godina nakon pada, mirno reintegrisan. U gradu, u kojem je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika, sada ih je nešto više od 27.000.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, a Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, dok je Miroslava Radića oslobodio optužbi.

Optužen je i uhapšen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. godine počinio samoubistvo. Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.

Vojislav Šešelj, vođa “Belih orlova“, oslobođen je pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru.

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara povodom 30. godišnjice pada tog hrvatskog grada obilježava se nizom manifestacija, a jedna od njih je i Kolona sjećanja. Ove godine Kolonu sjećanja organiziranu u skladu s epidemiološkim mjerama, predvode članovi porodica ubijenih i nestalih, hrvatski branitelji, Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, premijer Andrej Plenković i Gordan Jandroković, predsjednik Hrvstskog sabora.

Ove godine među učesnicima je i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović.

Program obilježavanja počeo je okupljanjem predstavnika braniteljskih udruga i državnog vrha ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, gdje je održan prigodni program pod nazivom “Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta”.

Dostojanstvena povorka krenula je ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar, putem kojim su bježale izbjeglice 1991. godine. Put od 5,5 kilometara učesnici kolone trebali bi preći za oko dva sata. Kolona sjećanja put će završiti na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje će se održati molitva za žrtve Vukovara koju će predvoditi monsinjor Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit.

Vukovar obilježava tridesetu godišnjicu stradanja

Obilježavanje Dana sjećanja započet će tradicionalnim okupljanjem ispred zgrade Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar.

Vukovaru se danas obilježava 30. godišnjica stradanja, dana kada su, nakon gotovo tromjesečne opsade i teških borbi, snage Jugoslovenske narodne armije (JNA) zauzele Vukovar.

Hrvatski Sabor je u martu prošle godine donio Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta. Od tada se ovaj datum obilježava kao državni praznik – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, jer je Škabrnja, uz Vukovar, jedno od mjesta najvećeg stradanja u Domovinskom ratu.

Organizatori Kolone sjećanja na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara su povodom ovogodišnje 30. godišnjice pozvali građane da zbog epidemije korona virusa ne dolaze masovno u Vukovar, kako se ne bi stvorile gužve, te da 18. novembra, umjesto toga, zapale lampione na prozorima svojih domova ili na ulicama svojih gradova, prenosi Anadolija.

Zbog epidemije, program “Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta” ni ove godine neće biti održan u krugu same bolnice, već u ulici ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar.

Za sudjelovanje u Koloni sjećanja nije potrebna COVID potvrda, no nužno je pridržavati se svih propisanih epidemioloških mjera tako da će svi sudionici Kolone biti dužni cijelo vrijeme imati zaštitne maske.

Prošle godine, uprkos epidemiji, u Koloni sjećanja sudjelovalo je desetak hiljada osoba, a proteklih godina u Vukovaru se znalo okupiti i više od 25.000 osoba. Ove godine, s obzirom na jubilarnu godišnjicu, ali i nastavak epidemije, može se očekivati isti ili veći broj posjetitelja u odnosu na prošlu godinu.

Kolona sjećanja

Obilježavanje Dana sjećanja započet će tradicionalnim okupljanjem ispred zgrade Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar.

Kolona sjećanja duga 5,5 kilometara kretat će se ulicama Vukovara do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će se, uz svetu misu, položiti vijenci i zapaliti svijeće u spomen na hrvatske branitelje i civile poginule, ubijene i nestale u agresiji na Vukovar 1991. godine.

Koloni sjećanja tradicionalno sudjeluju najviši državni predstavnici, od predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskog sabora do premijera, preživjeli branitelji Vukovara, veterani domovinskog rata, postrojbe Hrvatske vojske i građani koji na ovaj datum u Vukovar dolaze iz zemlje i iz inozemstva.

Tačan broj žrtava još uvijek nije poznat

Bitka za Vukovar bila je 87-dnevna opsada Vukovara koju je provodila JNA, uz podršku paravojnih formacija Srbije, između 25. augusta i 18. novembra 1991. godine.

U Domovinskom ratu Vukovar su četiri mjeseca sistematski razarale različite jedinice, a agresorska vojska 18. novembra 1991. ulazi u razrušeni Vukovar, koji je bio u okruženju sa više od 600 tenkova i oklopnih transportera te više hiljada dobro naoružanih pripadnika različitih srpskih paravojski.

Tačan broj vukovarskih žrtava je još uvijek nepoznat, no prema podacima Ministarstva odbrane Republike Hrvatske iz 2006. godine, Hrvatska je u Vukovaru izgubila 879 vojnika, dok ih je 770 ranjeno u samom gradu Vukovaru, a bilježi se 1.131 ubijeni civil.

Na popisu od marta 1991. Vukovar je imao 44.639 stanovnika, a nakon pada grada protjerano je oko 22.000 osoba. Oko 8.000 hrvatskih branitelja i civila prošlo je kroz koncentracijske logore, oko 4.000 ih je ubijeno, poginulo ili nestalo, dok ih se 386 vodi nestalima. Nakon pada grada, na obližnjem stratištu na planini Ovčari ubijeno je ukupno 260 ranjenika i civila.
Optužnice

Zbog razaranja Vukovara, pripadnike JNA Milu Mrkšića i Veselina Šljivančanina Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio je za zločin protiv čovječnosti i kršenja običaja ratovanja. Mrkšić je na MKSJ-u osuđen na 20 godina zatvora zbog ubojstva, okrutnog postupanja i mučenja, a Šljivančanin na 10 godina zbog mučenja. Slavko Dokmanović, ratni gradonačelnik Vukovara, optužen je i uhićen, ali je izvršio samoubojstvo prije presude.

Hrvatsko pravosuđe je podiglo optužnice za više pripadnika paravojnih srpskih postrojbi za vukovarske zločine, a 2005. srbijanski sud osudio je četrnaest vojnika paravojne formacije na ukupno 193 godine zatvora zbog masakra na Ovčari.

Optužnica MKSJ-a u slučaju Slobodana Miloševića okarakterizirala je cjelokupnu ofanzivu na Hrvatsku, među njima i na istočnu Slavoniju, kao “udruženi zločinački poduhvat” sa ciljem uklanjanja nesrpskog stanovništva. Milošević je optužen u nekoliko tačaka za zločin protiv čovječnosti, kršenje običaja ratovanja i Ženevske konvencije, među njima i na području Vukovara. Preminuo je prije nego što je izrečena presuda.

U presudi iz maja 2013. godine, MKSJ je naveo da je JNA izvršila deportaciju civilnog stanovništva iz Vukovara kao zločin protiv čovječnosti.

Srbijanski sudovi su 2011. optužili više od 40 Hrvata za zločine počinjene u Vukovaru.

Od godine dogodine, oni samo qurcu sviraju da ne čuju muda.