Svaštara
Muzikoterapija za djecu
Muzikoterapija ili glazbena terapija je liječenje glazbom, odnosno terapeutsko korištenje glazbe i njezinih elemenata (zvuk, ritam, melodija, harmonija itd.) u svrhu postizanja fizičkih, emocionalnih, mentalnih, društvenih i kognitivnih potreba.
Muzikoterapija je u početku bila namijenjena samo odraslima, ali se kasnije počela koristiti i u radu s djecom. To se odnosilo prije svega na djecu s posebnim potrebama, iako je moguće muzikoterapiju provoditi i s djecom koja nemaju neke izraženije poteškoće.
Glazbeni terapeuti odabiru određenu, već postojeću, poznatu i priznatu muzikoterapijsku metodu koja se temelji na glazbenoj improvizaciji. Preko glazbe se pokušava ostvariti određena komunikacija s ciljem uočavanja djetetovih poteškoća kako bi mu se pomoglo u jačanju njegovog fizičkog, mentalnog, društvenog i emocionalnog zdravlja.
Osim tjelesnih oštećenja, pojavljuju se i određene poteškoće u učenju, problemi s izražavanjem emocija, poteškoće u komunikaciji, manje ili više izražena mentalna oštećenja, a uz pomoć muzikoterapije nastoji se umanjiti takve poteškoće i to na način koji najbolje odgovara pojedinom djetetu.
Muzikoterapija-za-djecu
U okviru muzikoterapije, dijete može reproducirati, stvarati, improvizirati ili slušati glazbu. Individualna muzikoterapija organizira se kad dijete ne može funkcionirati u skupini, kad ga previše ometa rad skupine ili pokazuje izraženu agresivnost. Skupna muzikoterapija se primjenjuje kad se u aktivnosti istovremeno nastoji uključiti veći broj djece.
Smatra se da je individualni pristup puno bolji zato što se radi fleksibilno, bez unaprijed strogo određenih faza terapije gdje se može više pažnje posvetiti potrebama djeteta. Ako je u pitanju skupna muzikoterapija, glazbeni terapeut najčešće svira glasovir ili gitaru, a djeca sviraju na instrumentima koje mogu držati u rukama (štapići, zvečke itd.).
Muzikoterapija se posebno korisnom pokazala kod djece i odraslih s autizmom jer potiče razumijevanje i izražavanje emocija, te terapijske procese u komunikaciji. Pokazalo se da brojni autisti razumiju jednostavne i složene emocije u glazbi zato što se nemogućnost prepoznavanja emocija u socijalnom okruženju ne preslikava na domenu glazbe.
Muzikoterapija-i-djeca
Različita primjena glazbe u muzikoterapiji
Glazba postoji u širokom rasponu stilova i složenosti. Štoviše, može se uživati putem pasivnog slušanja ili izravnog uključivanja u stvaranje glazbe. U glazbi mogu uživati osobe s malo ili bez glazbenog obrazovanja, kao i pojedinci s bogatom glazbenom podlogom.
U glazbi se može uživati kao zasebnom umjetničkom entitetu ili u kombinaciji s tekstovima, s plesom ili kao dio vizualnog podražaja (npr. pozadinska glazba u filmovima). Ove karakteristike čine glazbu fleksibilnim terapijskim medijem kroz koji se može javiti osobni rast i promjene u ponašanju.
Slušanje i odgovaranje, odnosno reagiranje na glazbu u ljudima pobuđuje misli i emocije. Ponekad ljudi opisuju da glazba zvuči kao određeni osjećaj. Primjerice, glazbu može zvučati tužno ili radosno. Određena glazba može aktivirati određene misli. Primjerice, pjesma nas može podsjetiti na ranije događaje u našem životu.
Upravo zato što je glazba emocionalni jezik koji izaziva misli i osjećaje, ona može biti moćan alat za povećanje emocionalnog izražavanja i samosvijesti.
Izvor: Kreni Zdravo
Muzikoterapija je u početku bila namijenjena samo odraslima, ali se kasnije počela koristiti i u radu s djecom. To se odnosilo prije svega na djecu s posebnim potrebama, iako je moguće muzikoterapiju provoditi i s djecom koja nemaju neke izraženije poteškoće.
Glazbeni terapeuti odabiru određenu, već postojeću, poznatu i priznatu muzikoterapijsku metodu koja se temelji na glazbenoj improvizaciji. Preko glazbe se pokušava ostvariti određena komunikacija s ciljem uočavanja djetetovih poteškoća kako bi mu se pomoglo u jačanju njegovog fizičkog, mentalnog, društvenog i emocionalnog zdravlja.
Osim tjelesnih oštećenja, pojavljuju se i određene poteškoće u učenju, problemi s izražavanjem emocija, poteškoće u komunikaciji, manje ili više izražena mentalna oštećenja, a uz pomoć muzikoterapije nastoji se umanjiti takve poteškoće i to na način koji najbolje odgovara pojedinom djetetu.
Muzikoterapija-za-djecu
U okviru muzikoterapije, dijete može reproducirati, stvarati, improvizirati ili slušati glazbu. Individualna muzikoterapija organizira se kad dijete ne može funkcionirati u skupini, kad ga previše ometa rad skupine ili pokazuje izraženu agresivnost. Skupna muzikoterapija se primjenjuje kad se u aktivnosti istovremeno nastoji uključiti veći broj djece.
Smatra se da je individualni pristup puno bolji zato što se radi fleksibilno, bez unaprijed strogo određenih faza terapije gdje se može više pažnje posvetiti potrebama djeteta. Ako je u pitanju skupna muzikoterapija, glazbeni terapeut najčešće svira glasovir ili gitaru, a djeca sviraju na instrumentima koje mogu držati u rukama (štapići, zvečke itd.).
Muzikoterapija se posebno korisnom pokazala kod djece i odraslih s autizmom jer potiče razumijevanje i izražavanje emocija, te terapijske procese u komunikaciji. Pokazalo se da brojni autisti razumiju jednostavne i složene emocije u glazbi zato što se nemogućnost prepoznavanja emocija u socijalnom okruženju ne preslikava na domenu glazbe.
Muzikoterapija-i-djeca
Različita primjena glazbe u muzikoterapiji
Glazba postoji u širokom rasponu stilova i složenosti. Štoviše, može se uživati putem pasivnog slušanja ili izravnog uključivanja u stvaranje glazbe. U glazbi mogu uživati osobe s malo ili bez glazbenog obrazovanja, kao i pojedinci s bogatom glazbenom podlogom.
U glazbi se može uživati kao zasebnom umjetničkom entitetu ili u kombinaciji s tekstovima, s plesom ili kao dio vizualnog podražaja (npr. pozadinska glazba u filmovima). Ove karakteristike čine glazbu fleksibilnim terapijskim medijem kroz koji se može javiti osobni rast i promjene u ponašanju.
Slušanje i odgovaranje, odnosno reagiranje na glazbu u ljudima pobuđuje misli i emocije. Ponekad ljudi opisuju da glazba zvuči kao određeni osjećaj. Primjerice, glazbu može zvučati tužno ili radosno. Određena glazba može aktivirati određene misli. Primjerice, pjesma nas može podsjetiti na ranije događaje u našem životu.
Upravo zato što je glazba emocionalni jezik koji izaziva misli i osjećaje, ona može biti moćan alat za povećanje emocionalnog izražavanja i samosvijesti.
Izvor: Kreni Zdravo
1
1
Re: Muzikoterapija za djecu
divna stvar i za djecu sa ostecenim sluhom, koja cak mogu savladati i neki instrument kroz muzikoterapiju.
2
1
1
1
-
lejlamo
- Komorebi
- Reactions: 13994
- Postovi: 6433
- Pridružen/a: 23 jul 2020, 11:02
- Lokacija: kamen i drača
Re: Muzikoterapija za djecu
ma za sve.To se odnosilo prije svega na djecu s posebnim potrebama, iako je moguće muzikoterapiju provoditi i s djecom koja nemaju neke izraženije poteškoće.
iskustvo u radu s djecom mi pokazuje da izražavanje pokretom na melodiju i ritam, učestvovanje u grupnim muziciranjima i sl. djeluje izrazito motivirajuće i pozitivno.
Vjerujem da smislenije muzičke aktivnosti stručnijih osoba daju još bolje rezultate.
2
2
Re: Muzikoterapija za djecu
Već u 16.sedmici u utrobi majke bebe već reaguju na muziku... 
Muzika čuda čini...
Muzika čuda čini...
1
1
-
lejlamo
- Komorebi
- Reactions: 13994
- Postovi: 6433
- Pridružen/a: 23 jul 2020, 11:02
- Lokacija: kamen i drača
Re: Muzikoterapija za djecu
interesantan mi je bio podatak kako je uznemirenost jednog autističnog i pažnju jednog djeteta sa smanjenim kognitivnim sposobnostima umirila/privukla ista kompozicija.
vivaldijeva 4 godišnja doba.
u razgovoru s defektolozima saznala sam da djecu s autizmom smiruje i motiviše na rad muzika. kada uporede rad bez muzike i s muzikom, napredak u radu s muzikom je nevjerovatan.
prema istarživanjima, uznemirenost kod djece, a i odraslih, smiruje jasan obrazac u kompoziciji, a to ima vivaldijeva muzika. barokna muzika u globalu.
jednu baš gadnu svađu odraslih ljudi u autu smirio je bah.
vivaldijeva 4 godišnja doba.
u razgovoru s defektolozima saznala sam da djecu s autizmom smiruje i motiviše na rad muzika. kada uporede rad bez muzike i s muzikom, napredak u radu s muzikom je nevjerovatan.
prema istarživanjima, uznemirenost kod djece, a i odraslih, smiruje jasan obrazac u kompoziciji, a to ima vivaldijeva muzika. barokna muzika u globalu.
jednu baš gadnu svađu odraslih ljudi u autu smirio je bah.
1
1
-
lejlamo
- Komorebi
- Reactions: 13994
- Postovi: 6433
- Pridružen/a: 23 jul 2020, 11:02
- Lokacija: kamen i drača
Re: Muzikoterapija za djecu
ono što trebaju znati roditelji je da je za razvoj ritma kod djece najbitniji period do 2. godine. ritam se može razvijati sve do 7-8. godine. nakon toga je kasno.
kod muzikalnosti je nešto drugačije. svi se rodimo s kapacitetom za sluh koji raste i u momentu, negdje oko 10. godine, rapidno opada.
ritam je mnogo važniji za milion životnih aktivnosti u odnosu na muzikalnost, zato, razvijajmo ritam kod djece
važan je i prenatalni period, od 28. sedmice djeca u stomaku sve što čuju, počinju da pamte
kod muzikalnosti je nešto drugačije. svi se rodimo s kapacitetom za sluh koji raste i u momentu, negdje oko 10. godine, rapidno opada.
ritam je mnogo važniji za milion životnih aktivnosti u odnosu na muzikalnost, zato, razvijajmo ritam kod djece
važan je i prenatalni period, od 28. sedmice djeca u stomaku sve što čuju, počinju da pamte
0
Re: Muzikoterapija za djecu
Ja naravno slusam mnogo muziku i dok je supruga bila trudna sa malom, slusalo se bas svega.
Jedna stvar koju sam pustao je bila od Pro Arte "Ti si moje malo mace", to je eto bilo na nekom CD-u Ex-Yu Pop/Rock 70.ih.
Kad se rodila, pustao sam muziku naravno, uspavljivao je pjevajuci joj i zabavljao je plesajuci s njom po stanu.
Elem, krenuli mi na nas prvi godisnji odmor s njom, bicemo 7 dana na jednom ostrvu, sve je super, vozimo se par sati u autu i odjednom guzva. Dijete tad sest mjeseci, unervozilo se sjedeci a ja ne mogu nigdje da stanem jer sam na po mosta koji spaja obalu i ostrvo. U prilog mi ne ide ni guzva pa mi to cini dodatni stres. I odjednom nadjem tu pjesmu i pustim, a nisam je pustao nikako otkako se rodila - dijete se smiri, prestade plakati. Stavim ja na repeat, kad ce zena "Hej, pa ona zaspala".
Od tad sam je uspavljivao i sa tom pjesmom.
Takodjer, prvih mjeseci sam je nosio i pjevao "Zenu varam da je zora bijela" od Let 3. Svi koji su to culi su vrtili glavom i govorili "nece ovo izaci na dobro" ali beba mala se smjeska.
Kad proslo nekoliko godina, mozda 3-4, vozimo se u autu i ide ta pjesma. Odjednom ce ona "Tata, tata, de molim te pusti opet ovu pjesmu" i nakon par puta je naucila cijeli tekst.
Ja nekad svojim ucenicima dok rade uletim u radionicu sa akusticnom gitarom i sviram a imam jednog ucenika koji rastura gitaru i kad nas dvojica opalimo svirati (obicno blues), prvo se skupe oko nas a onda nastave raditi i ide ko podmazano.
Naravno, to bas i nije uvijek lako jer ja moram biti 100% siguran da rukuju alatom i masinama na sigurnosan nacin, te da znaju sta rade.
Zato, ako ne muzicirate, makar pustajte muziku.
Muzika i matematika su dva univerzalna jezika.
Jedna stvar koju sam pustao je bila od Pro Arte "Ti si moje malo mace", to je eto bilo na nekom CD-u Ex-Yu Pop/Rock 70.ih.
Kad se rodila, pustao sam muziku naravno, uspavljivao je pjevajuci joj i zabavljao je plesajuci s njom po stanu.
Elem, krenuli mi na nas prvi godisnji odmor s njom, bicemo 7 dana na jednom ostrvu, sve je super, vozimo se par sati u autu i odjednom guzva. Dijete tad sest mjeseci, unervozilo se sjedeci a ja ne mogu nigdje da stanem jer sam na po mosta koji spaja obalu i ostrvo. U prilog mi ne ide ni guzva pa mi to cini dodatni stres. I odjednom nadjem tu pjesmu i pustim, a nisam je pustao nikako otkako se rodila - dijete se smiri, prestade plakati. Stavim ja na repeat, kad ce zena "Hej, pa ona zaspala".
Od tad sam je uspavljivao i sa tom pjesmom.
Takodjer, prvih mjeseci sam je nosio i pjevao "Zenu varam da je zora bijela" od Let 3. Svi koji su to culi su vrtili glavom i govorili "nece ovo izaci na dobro" ali beba mala se smjeska.
Kad proslo nekoliko godina, mozda 3-4, vozimo se u autu i ide ta pjesma. Odjednom ce ona "Tata, tata, de molim te pusti opet ovu pjesmu" i nakon par puta je naucila cijeli tekst.
Ja nekad svojim ucenicima dok rade uletim u radionicu sa akusticnom gitarom i sviram a imam jednog ucenika koji rastura gitaru i kad nas dvojica opalimo svirati (obicno blues), prvo se skupe oko nas a onda nastave raditi i ide ko podmazano.
Naravno, to bas i nije uvijek lako jer ja moram biti 100% siguran da rukuju alatom i masinama na sigurnosan nacin, te da znaju sta rade.
Zato, ako ne muzicirate, makar pustajte muziku.
Muzika i matematika su dva univerzalna jezika.
1
1
Nema tog problema koje jedno ludačko pušenje ne može da riješi. Ona na koljenima, ja na 7 nebu
-
lejlamo
- Komorebi
- Reactions: 13994
- Postovi: 6433
- Pridružen/a: 23 jul 2020, 11:02
- Lokacija: kamen i drača
Re: Muzikoterapija za djecu
Promatrajući grupu od desetoro djece s bihevioralnim i emocionalnim poteškoćama, znanstvenici su uočili brojne dobrobiti Levinove glazbe: djeca su pokazala bolje rezultate na ispitima, pad impulzivnosti, hiperaktivnost je pala za 46 posto, govor pod nastavom za 87,2 posto a sveukupna akademska uspješnost porasla je za 108,1 posto
Glazba za kreativniji i zdraviji život
Levin J. australski je skladatelj, pijanist i učitelj meditacije te autor brojnih glazbenih djela namijenjenih poticanju alfa frekvencije mozga.
Glazba kojom se bavi predstavlja medij koji posjeduje najsnažniju sposobnost sinkronizacije.
Ovaj tip stimulacije predstavlja odličnu tehniku ulaska u određeno frekvencijsko stanje.
U tom stanju, dolazi do osjećaja smirenosti, kreativnosti i veće kontrole nad životnim situacijama i ponašanjem.
Poboljšava se raspoloženje, razmišljanje postaje fokusiranije, a dolazi i do porasta samopoštovanja.
Povećava se i stanje samoizlječenja.
Otkriveno je kako kreativni pojedinci provode većinu vremena upravo u alfa i theta stanju. Kod sportaša koji su bili podvrgnuti alfa stimulaciji, zabilježeni bolji rezultati i izvedba.
Alfa glazba John Levina danas pronalazi svoje mjesto u brojnim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, sveučilištima, te bolnicama. Koristi se s ciljem poboljšanja procesa učenja, produktivnosti, kreativnosti i poticanja relaksacije.
https://www.in-portal.hr/in-portal-news ... a-i-bolova
Glazba za kreativniji i zdraviji život
Levin J. australski je skladatelj, pijanist i učitelj meditacije te autor brojnih glazbenih djela namijenjenih poticanju alfa frekvencije mozga.
Glazba kojom se bavi predstavlja medij koji posjeduje najsnažniju sposobnost sinkronizacije.
Ovaj tip stimulacije predstavlja odličnu tehniku ulaska u određeno frekvencijsko stanje.
U tom stanju, dolazi do osjećaja smirenosti, kreativnosti i veće kontrole nad životnim situacijama i ponašanjem.
Poboljšava se raspoloženje, razmišljanje postaje fokusiranije, a dolazi i do porasta samopoštovanja.
Povećava se i stanje samoizlječenja.
Otkriveno je kako kreativni pojedinci provode većinu vremena upravo u alfa i theta stanju. Kod sportaša koji su bili podvrgnuti alfa stimulaciji, zabilježeni bolji rezultati i izvedba.
Alfa glazba John Levina danas pronalazi svoje mjesto u brojnim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, sveučilištima, te bolnicama. Koristi se s ciljem poboljšanja procesa učenja, produktivnosti, kreativnosti i poticanja relaksacije.
https://www.in-portal.hr/in-portal-news ... a-i-bolova
0
