Slovenski rock trajanja

[laga-nini]

..prva punk stvar u ex yu prostorima..to me povuklo u te vode

[laga-nini]

..imam prva tri albuma..

[Ommadawn]

Laibach su institucija.
Teški za shvatiti ispočetka, ali kad se malo bolje udubiš - skontaš na koliko stvari nam ukazuju da su pogrešne i da ako ih ne promjenimo, mogu biti pogubne.

[laga-nini]

..avangarda a i svjetska karijera..

[laga-nini]

..molim bez diskriminacije..

[storm]

Laibach su institucija.
Teški za shvatiti ispočetka, ali kad se malo bolje udubiš - skontaš na koliko stvari nam ukazuju da su pogrešne i da ako ih ne promjenimo, mogu biti pogubne.

Ispočetka su ih komesari klasificirali kao neonaci pokret ...neue slowenische kunst....
a ideja je nešto sasvim drugo, kako kažeš, kad se udubiš...


neka promišljanja

Slovenačka avangardna grupa Laibach dobila je svoje mjesto u Historijskom muzeju u Sarajevu i to kao dio stalne postavke „Opkoljeno Sarajevo“. To se dogodilo otvaranjem izložbe fotografa Zorana Kalinića "NSK (Neue Slowenische Kunst) Država Sarajevo", a tema je koncert Laibacha iz 1995. godine u Sarajevu pod opsadom baš na dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

„Dva su koncerta bila tada, a mirovnih sporazuma je bilo 20 +, ljudi su već bili nervozni. Tada su govorili ako ovo ne prođe, svi ćemo poludjeti“, podsjeća na početku razgovora za Radio Slobodna Evropa Ivan Novak, član benda Laibach.

RSE: Zašto je taj koncert u Sarajevu 1995. godine bio značajan?

Novak: Koliko sam ja tada razumio situaciju, bio je značajan jer su svi oni koji su ostali u Sarajevu zarobljeni praktički, pokušavali na kraju krajeva živjeti neki život. Opsada nije prestala, sve je izgledalo da će to potrajati još neko vrijeme i oni su odlučili da će iz inata ili ne znam već čega, da će živjeti život što je normalnije moguće. Mi kada smo došli ovamo napravili smo običan koncert, kao i svugdje drugo, to nije bio bitno drugačiji koncert, samo što je kontekst bio drugi. Mi nismo napravili ništa drugo, već smo prihvatili poziv ljudi iz Sarajeva da se odupru toj nevjerovatnoj agresiji koja se tada događala, da ne kleknu.

RSE: Više od 22 godine su prošle od tog istorijskog koncerta. Kako vam je Sarajevo izgledalo tada, a kako vam izgleda sada?

Novak: Mi dolazimo u Sarajevo svakih par godina. Tada je bilo razrušeno, uništeno, danas je izgrađeno, čak više u neku ruku nego u drugim gradovima koji nisu imali rat, kao kod nas u Sloveniji. Neke stvari u Sloveniji se nisu maknule nigdje posljednjih 30 godina, u međuvremenu se Sarajevo napravilo. Vidi se da se grad razvija, da se život razvija, ali naravno situacija je kompleksna u Bosni, u Sarajevu. Već smo prošli kroz ekonomsku krizu, politička kriza ne prestaje. Ta bitka za bolji život neće biti završena tek tako.

Elma Hasimbegović iz Historijskog muzeja BiH sa Milanom Frasom i Ivanom Novakom iz Laibacha
Elma Hasimbegović iz Historijskog muzeja BiH sa Milanom Frasom i Ivanom Novakom iz Laibacha
RSE: Vašu evropsku turneju povodom novoga albuma „Also Sprach Zarathustra“ (Tako je govorio Zaratustra) završavate koncertom u Sarajevu. Zašto?

Novak: Slučajno se tako poklopilo, nismo kalkulirali u vezi sa tim. Ali priča o Zaratustri je interesantna i relevantna za situaciju u Bosni, u Sarajevu, ali i svugdje danas u Evropi. Jedan tekst koji zapravo govori kako treba stvoriti kvalitetu života nauštrb svemu. Život nije jednostavan, zamoran je, ali se tome treba oduprijeti samim životom. Mislim da je to u nekom smislu ono što je Sarajevo napravilo za vrijeme rata. Da je doslovno život pobjedio smrt.

RSE: Kroz NSK pokret najavili ste promjene u tadašnjoj Jugoslaviji. Koliko su vas iznenadile dubina i težina promjena koje su nastupile raspadom Jugoslavije?

Novak: Jesu, iznenadile su nas, u nekom smislu su nas puno iznenadile. Mi smo se bojali da će se to dogoditi onako kako se dogodilo. Ali svejedno ta žestina, taj primitivizam, ta banalnost svega toga je prežestoka da je možeš prihvatiti samo u tom smislu 'aha mi smo vam sve to govorili da će se to dogoditi'. To je stvar koju teško razumiješ. I to danas što se događa u svijetu, naročito u Siriji ili nekom drugim krajevima Bliskog istoka, to je nevjerovatno.

RSE: Je li primitivizam, pa na neki način kroz govor mržnje i fašizam prisutan u javnom diskursu zemalja bivše Jugoslavije?

Novak: Ne samo ovdje nego šire u Evropi. To što se događa je naravno jako loše. Mislim da vizija mora biti i treba postojiti i ta druga strana, ne samo tamna strana. Mora se jednostavno boriti da se pobijedi ta crna strana realnosti.

RSE: Vaš nastup 2015. godine u Sjevernoj Koreji doveo vas je u žižu interesa svjetske javnosti. O tom koncertu je na Sarajevo Film Festivalu prikazan film pod nazivom "Dan oslobođenja". Kako je to sve izgledalo? Kako ste se osjećali u Sjevernoj Koreji?


Novak: Režim je u Sjevernoj Koreji striktan, dosta totalitaran u klasičnom smislu, ali sva ta oskudica ima svoje pozitivne strane, ljudi su jako dobri, fini. Cijelu situaciju treba gledati kompleksno. Sjeverna Koreja, takva kakva jeste, rezultat je nekih puno većih geostrateških igara koje su se događale, igre između SAD, Kine, Sovjetskog Saveza, uglavnom. To je sve danas rezultat dosta teških bitaka i strategija. Riješiti tu situaciju danas je veoma, veoma teško. Ali moram da kažem da je momentalno Sjeverna Koreja na dobrom putu, mislim da vuku prave poteze, možda će se na kraju ujediniti s Južnom Korejom, to je taj cilj, to je jedna nacija, i da imaju dobre argumente za to. Ali to veoma zavisi i od Kine i od SAD, a na kraju i od Južne Koreje. I na kraju, od vladajuće elite u Sjevernoj Koreji.

RSE: Kako ste se Vi osjećali tamo?

Novak: Odlično. Nama je bilo ugodno. Sjeverna Koreja je država trećeg svijeta, gdje postoji oskudica i elektrike i hrane itd.. To se možda ne osjeti toliko u Pjong Jangu, ali dok putuješ kroz državu, vidiš da postoji dosta bijede. Ja razumijem da je ta država bila potpuno razrušena za vrijeme korejskog rata, 1950.-1953., Amerikanci su tu bacili više bombi nego ih je bačeno u Drugom svjetskom ratu svugdje po svijetu.

RSE: Vi nastavljate raditi kao i do sada?

Novak: Mi nismo samo nekakvi rock muzičari. Pokušavamo gledati na stvari kompleksno. Opet nismo političari u onom klasičnom razumjevanju politike, nego pokušavamo gledati širu sliku. Znamo da bilo kakva kulturna djelatnost ne postoji sama za seba, nego je uvijek rezultat šire kompleksne slike, gdje sve, pa i politika ima svoj smisao.

[Ommadawn]

Jedan, također vrijedan pomena je i Janez Bončina Benč.
Meni njegova draga pjesma:

[laga-nini]

..dije brecelj..Bele..Kovačić ..živi

[Ommadawn]

Brecelj je lud do daske.

Andrej Šifrej je isto jedno upečatljivo ime.

Ako je išta mi krivo iz te SFRJ je što nas nikada nisu učili, pa čak ni kao opcionalno, slovenačkim odnosno makedonskim jezikom u školi. Zamisli koliko bi barijera palo između Bosanaca i Slovenaca (za ostale da ne govorim) i koliko bi se bolje razumjeli.
A baš je ta jezička barijera između ostalog spriječila da manje znamo o slovenačkim bendovima.

[laga-nini]

..buldožer je šiba na hrvatskom..mislim sve albume

[storm]

..dije brecelj..Bele..Kovačić ..živi

Brecelj je isti luđak
Svako malo neku frknutu instalaciju složi

Poruči ovako slovenskom kardinalu Rodetu....Rode, vrati se u Vatikan :hohoho

[Ommadawn]

..buldožer je šiba na hrvatskom..mislim sve albume

Pa šta ćeš, skontali momci da ako žele šire tržište, daj da pjevaju na jeziku kojeg većina razumi.

Koliko je rock bendova (i to dobrih) bilo na Kosovu ali ko od nas zna albanski?

[Ommadawn]

Brecelj je inače Sarajlija.

[storm]

Brecelj je inače Sarajlija.

A vidi stvarno...rođen u Sarajevu ...

[laga-nini]

..kako je to zanimljivo buldožer bez brecelja nista a i on bez njih..

[storm]

..kako je to zanimljivo buldožer bez brecelja nista a i on bez njih..

Evo ti Anja sa Laibach... kome samo god ovo od okorjelih fanova the beatlesa pokazao ...samo
a i video je remek djelo
genijalci

[storm]