Život sa anksioznim poremećajima

Te sve što ide uz to...
Moderator: CocoMa, Moonlight
Avatar
CocoMa
Čupavo
Čupavo
Reactions: 17696
Postovi: 10993
Pridružen/a: 22 jul 2020, 20:23

Život sa anksioznim poremećajima

Post Postao/la CocoMa »

Anksiozni poremećaji su najčešći mentalni poremećaji. Ali i pored njihove učestalosti, osobe sa anksioznim poremećajima se osjećaju usamljeno, izolirano i neshvaćeno. Anksioznost koju ove osobe osjećaju drugi teško mogu razumjeti. Česti su komentari tipa “nema razloga da se brineš” i “opusti se”.

Anksioznost se može iskusiti na raznorazne načine. Kada je neko jako zabrinut kažemo da je anksiozan. Međutim postoje različii oblici anksioznosti te se teško može generalizirati i svesti pod jednu definiciju, ali je možemo okarakterisati kao stanje brige, nervoze i nelagode.

Osobe koje stalno osjećaju anksioznost imaju generalizirani anksiozni poremećaj – njihova anksioznost je konstantna. Druge specifičnije vrste anksioznosti jesu panični napadi, opsesivno-kompulzivni poremećaj, napadi panike, PTSP i socijalna fobija.

Svi ponekad osjećamo anksioznost je te sasvim normalno biti anksiozan u određenim situacijama, npr. na prvom sastanku sa osobom koja nam se sviđa, pred razgovor za posao, polaganje ispita, itd. Ankioznost ima svoju svrhu te je zapravo bitna za uspješno funkcioniranje. Ona usmjerava našu pažnju i motiviše nas da kompletiramo aktivnost koja nam i stvara anksioznost. Ne sviđa nam se kako se osjećamo, ali to je poenta: potiče nas na djelovanje da bi se riješili neugodnog osjećaja. Kada kompletiramo radnju koja nas je činila anksioznim, osjećamo se bolje.

U slučaju anksioznih poremećaja anksioznost je neporcionalna situaciji u kojoj se pojavljuje. Anksioznost pred ispit je normalna, a anksioznost 30 dana pred ispit je pretjerana i neproporcionalna reakcija.

Činjenica da smo svi ponekad anksiozni stvara pogrešnu percepiju u društvu. Osoba koja ne pati od anksioznih poremećaja brzo prođe kroz anksiozno stanje te su tradiocionalne metode opuštanja i riječi podrške prijatelja često dovoljne. Međutim za osobe sa anksioznim poremećajima te metode nisu dovoljne i ne mogu se „jednostavno opustiti“.

RAZLIKE IZMEĐU ANKSIOZNOSTI I ANKSIOZNIH POREMEĆAJA

Ponekad je teško razlikovati normalnu anksioznost od anksioznog poremećaja. Anksioznost je normalna reakcija na stres. Može nas motivisati da se pripremimo za ispiti ili izbjegnemo opasnu situaciju. Obavještava nas da trebamo biti na oprezu – boriti se ili bježati. Anksiozni poremećaj sa druge strane uključuje jaku i intenzivnu anksioznost neproporcionalnu situaciji u kojoj se nalazimo, koja traje duži vremenski period i ometa uobičajeno funkcionisanje i vršenje određenih radnji.

Ključne razlike normalne anksioznosti i anksioznih poremećaja su:

Stresor – normalna anksioznost se javlja kao odgovor na stresor – ispit, intervju ili svađu. Sa druge strane osoba sa anksioznim poremećajem gotovo stalno osjeća anksioznost bez da može odrediti njen uzrok ili izvor. Osobe sa generalnim anksioznim poremećajem mogu imati problem čak i sa sitnicama, kao plaćanje računa, odlazak u prodavnicu, razgovor telefonom, odgovaranje na mail, izlazak iz kuće, itd.

Intenzitet i trajanje – anksiozni poremećaji stvaraju intenzivne i pretjerane emocionalne reakcije. Čak i ako reaguju na situaciju, reakcija je neproporcionalna samom stresu. Normalna anksioznost također brzo prođe dok anksiozni poremećaj traje mjesecima.

Drugi simptomi – pretjerana anksioznost i briga nisu jedini simptomi. Tu su i fizički simptomi poput vrtoglavice, znojenja, drhtavica, ubrzanog rada srca i mučnine. Osoba se osjeća kao da ne može disati i kao da nema dodir s realnošću. Ne može se koncentrisati niti pratiti tok svojih misli.

Anksiozni poremećaj smanjuje kvalitet života osobe. Utiče na perfomanse u obrazovanju, na poslu i odnose sa drugima. Osoba izbjegava aktivnosti koje potiču anksioznost, može se zatvoriti u kući, ne ići u shopping, izbjegavati prijatelje.

ŽIVOT SA ANKSIOZNIM POREMEĆAJIMA


Anksioznost može biti veoma štetna. Drugi teško razumiju efekte anksioznosti na osobu i mogu je okarakterisati kao lijenu, neodgovornu ili pasivnu.

Za osobe koje pate od anksioznih poremećaja jedna riječ ili pogled je dovoljna da počnu analizirati i reprizirati situacija danima. Analiziraju da li je neki razgovor bio uspješan i strahuju da su rekli nešto pogrešno. Izbjegavaju sukobe pod svaku cijenu.

Mogu biti opsjednuti činjenicom da neko nije odgovorio na poruku par sati ili dana. Konstantno strahuju od neuspjeha i stalno zamišljaju najgore scenarija. Čak i kada sve ide po planu, osoba i dalje očekuje da će stvari krenuti naopako. Ukoliko se razbole, uvijek razmišljaju o najtežim oboljenjima.

Jedna od glavnih karakteristika mentalnog oboljenja jeste da spriječava normalno funkcionisanje, rad, ustajanje iz kreveta, obroke, tuširanje i slično. Anksiozni poremećaj koji nije tretiran ima snažne posljedice jer se osoba nalazi u disfunkcionalnom stanju koje postepeno razara život.

Ukoliko vam je stalo do osobe sa anksioznim poremećajem nemojte joj reći da se “samo opusti”, da je lijena ili smiješna i da nema razloga za brigu. Podržite je i pokažite razumijevanje. Osobe sa anksioznim poremećajem ne dobivaju puno empatije od drugih tako da i malo može značiti mnogo. Bitno je da znaju da nisu sami već da imaju podršku drugih. Ukoliko osoba duži vremenski period ima umanjen kvalitet života zbog anksioznosti razgovor sa psihologom je dobra ideja i pomaže u borbi sa ovim mentalnim poremećajem.

im.ba
2
1 slika 1 slika
Avatar
Malena
Etablirani član
Etablirani član
Reactions: 7806
Postovi: 4555
Pridružen/a: 22 jul 2020, 09:44

Re: Život sa anksioznim poremećajima

Post Postao/la Malena »

Nije rješenje reći "opusti se", već shvatiti uzrok anksioznog poremećaja i potruditi se da se olakša takvoj osobi. Poznajem jednu osobu koja ima anksiozni poremećaj, pa između ostalog ima strah od prelaska preko mosta. Kad izađemo u grad zajedno u šetnju, pokušam zapričati tu osobu da probamo preći preko mosta. Čak smo skoro došli do pola mosta. Ne forsiram, već poštujem i pratim koliko mogu da pomognem.
2
2 slika
Dragulj ne gubi vrijednost i kad padne u blato, a prašina ostaje prašina i kad se do neba digne
Odgovori

Natrag na “Porodica/ obitelj”