Bellingcat je nizao ekskluzivne priče. Otkrili su ratne zločine u Siriji, pronašli neonaciste koji su marširali u Charlottesvilleu 2017....
Piše: Karla Juničić
Tolga Akmen/Afp/Profimedia
Znate li onu priču o mački i miševima? Dakle, miševi su imali sastanak kako bi se dogovorili kako se zaštititi od terorizirajućeg mačka. Jedan miš je izjavio: "Pa mi smo svi brži od mačka. Problem je u tome što ga ne možemo čuti kada dolazi! Evo što ćemo napraviti: zavezat ćemo zvono oko njegova vrata. Tako nas neće nikada uhvatiti!" Miševi su svi poskočili od sreće. No, sljedeće pitanje je bilo: "Tko će mu objesiti zvono oko vrata?" To smo postali mi i to je postala naša misija - "staviti zvono na mačka": u prijevodu na engleski "Belling the cat - Bellingcat".
Tim ulomkom Eliot Higgins, osnivač britanske agencije za istraživačko novinarstvo, u prvoj objavljenoj knjizi "Mi smo Bellingcat - obavještajna agencija za ljude", opisuje trenutak kada je s kolegom osmislio ime za svoju novu stranicu i zakoračio iz uloge "detektiva iz spavaće sobe" u visokoprofilirana obavještajna istraživanja koji su uključivala otkrivanje krivca za rušenje zrakoplova MH17 iznad Ukrajine, trovanje dvostrukog agenta Sergeja Skripalja od strane ruske vojne obavještajne službe GRU, trovanje Alekseja Navaljnog od strane sigurnosne službe FSB te velik broj drugih slučajeva.
Eliot Higgins je danas poznatiji kao pionir istraživačke metode "otvorenog koda" (eng. open source). Ako se pitate što je istraživanje otvorenog koda, možda ne shvaćate da ste vi već bili u ulozi detektiva dok ste "stalkali" nekoga na Facebooku ili Instagramu. Milijuni objava na društvenim mrežama, YouTube videi, postovi s bloga ili Twittera, Google Maps i GoogleEarth digitalna su sredstva koja su danas dostupna svim građanima s laptopom i internetskom vezom. Eliot ih je odlučio iskoristiti kako bi došao do informacija koje su nekada bile dostupne samo tajnim službama. Kako mu je to uspijevalo?
Remko De Waal/ANP MAG/ANP via AFP
Higgins se za Nedjeljni javio iz svog doma u Leicesteru dok je podučavao svoje kćeri školskom gradivu tijekom lockdowna.
"Muška kućanica koja analizira videe iz rata u Siriji sa svog kauča u Engleskoj", izjavila je 2013. godine voditeljica CNN-a Christiane Amanpour nakon što ga je intervjuirala prvi put. Uistinu, tako je izgledao početak Bellingcata. Higgins je napustio fakultet novinarstva, radio je dosadni administrativni posao, no postao je fasciniran vijestima o Arapskom proljeću 2011. godine.
"Toliko je toga dolazilo iz Libije o čemu tradicionalni mediji nisu izvještavali. Počeo sam rješavati zagonetke otkrivajući gdje su videi snimljeni." U to je vrijeme u internet zajednici bio poznat pod pseudonimom Brown Moses, imenom preuzetim prema pjesmi Franka Zappe. Pod tim je imenom na vlastitom i Guardianovu blogu dijelio otkrića o oružju i analize geolokacija iz konfliktnih zona. Provodio je dane proučavajući videe i komentare, tražeći online grupe i zajednice iz sirijskog rata u vrijeme kada se novinari nisu usudili putovati na Bliski istok. Prije Arapskog proljeća, Higgins piše u svojoj knjizi, on nije znao ništa o oružju dalje od Arnolda Schwarzeneggera ili Ramba. "Sve što sam učinio bilo je da sam na kanalima društvenih mreža, posebno na YouTubeu, uočio neuobičajeno oružje i bilježio to u tablicu. Pratio sam listu od više od tisuću sirijskih oporbenih kanala i promatrao videe koji su se isticali", objašnjava mi Higgins.
Eliot Higgins
Zatim je 2013. godine uočio gomilu videa s oružjem koje se nije činilo da potječe od ruskih ili libijskih trgovaca. Razgovarajući sa stručnjacima za oružje, Higgins je shvatio da raketni bacači M79 Osa ili bestrzajni topovi M60 potječu iz bivše Jugoslavije.
"Najmanje sam se nadao da ću pronaći oružje iz bivše Jugoslavije. Na jednoj snimci s nacionalne televizije pojavljuje se kamion prepun tog oružja. Tada sam shvatio da se radi o operaciji koja je puno šira te da je vjerojatno riječ o međunarodnoj trgovini oružjem." Kako bi dopunio i provjerio činjenice, saznanja je prenio New York Timesu. Ratni reporter C. J. Chivers je s novinarom Ericom Schmittom službeno provjerio podatke. "Ispalo je da je Saudijska Arabija uz saznanje američke vlade kupovala oružje od Hrvatske. Oružje se prevozilo do Jordana, a onda preko granice davalo u ruke Slobodne sirijske vojske koja se borila protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Bilo je to prvo moje otkriće međunarodne rute oružja", priča. Na naslovnici New York Timesa 26. veljače 2013. pisalo je: "Saudijci naoružavaju pobunjenike u Siriji".
Podsjetimo, MORH je tada tu vijest demantirao priopćenjem u kojem je stajalo: "Izvješćujemo vas da Hrvatska nije prodavala ni donirala oružje sukobljenim stranama u Siriji".
Kako je rat postajao kompliciraniji, Higgins je, proučavajući iste izvore, mogao vidjeti da je oružje završilo u rukama terorističkih skupina poput IS-a.
"Vjerojatno je razlog tome bila kombinacija krađe, preprodaje oružja ili otmica", rekao je. Nakon tog otkrića njegova strast za otkrivanjem zločina počinjenih u Siriji otišla je korak dalje. Kopajući dublje, otkrio je da sirijski predsjednik upotrebljava kemijsko oružje, konkretno sarin i klor, protiv vlastitih civila. Potresne videe koji su dolazili s društvenih mreža objavljivao je na svojem blogu. "Tada sam privukao puno pažnje i upisao svoje ime na kartu."
Higgins je shvatio da je njegovo blogiranje postalo preusko te mu je bilo potrebno novo web mjesto gdje će okupiti zajednicu.
"Cilj mi je bio stvoriti hub gdje će građani moći proučavati slučajeve u kojima se dogodila nepravda za koju nitko nije preuzeo odgovornost."
Tri dana nakon što je Higgins s prvim timom suradnika lansirao Bellingcat, malezijski zrakoplov srušen je iznad Ukrajine 2014. godine. Bilo je vrijeme da Higgins preuzme prvi zadatak pod palicom Bellingcata. Twitter računi kojima upravlja ruska Agencija za internetska istraživanja objavili su 111.486 tweetova, mnogi inzistirajući da su zrakoplov oborili Ukrajinci. Umjesto toga, istraživači Bellingcata dokazali su da je ruski raketni bacač Buk na zrakoplov ispalio projektil iz Rusije.
"Morali smo pronaći iglu u plastu sijena, samo što smo imali previše sijena. Metoda istrage uključivala je fotografije, videe i satelitske slike", objašnjava.
Istraživači su pregledavali YouTube snimke videokamere koje su objavili ukrajinski vozači koji su prošli u blizini projektila dok se prevozio do mjesta lansiranja. Ispitivali su sjene drveća na internetskim slikama kako bi odredili u koje je vrijeme ispaljena raketa, proučavali su selfije ruskih vojnika s "ruskog Facebooka" V Kontakte kako bi otkrili da je 53. moskovska brigada, jedina vojna jedinica koja posjeduje Buk, bila na mjestu lansiranja. Bilo je to prvo istraživanje koje ih je dovelo do umiješanosti Kremlja. Nakon toga je Bellingcat počeo nizati ekskluzivne priče. Bellingcatovi suradnici produbili su otkrića ratnih zločina u Siriji, pronašli neonaciste koji su marširali u Charlottesvilleu u kolovozu 2017., geolocirali meksičke narkokartele, pronašli identitete agenata GRU koji su novičokom otrovali Skripalja i njegovu kćer Juliju u Salisburyju 2018 godine... Posljednje je veliko otkriće o tome da je FSB-ov tim istim nervnim agensom otrovao ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog u kolovozu prošle godine. Ako danas otvorite stranicu Bellingcata, naići ćete na vijest kako su razotkrili da je žena koja je ukrala laptop Nancy Pelosi prenosila nacističke pozdrave na društvenim mrežama ili kako je isti tim trovača Alekseja Navaljnog otrovao i Vladimira Kara-Murzu, poznatog ruskog političara i kritičara Vladimira Putina. "Objavili smo imena pet osoba koje je otrovao isti tim, uključujući suprugu Alekseja Navaljnog, Juliju." Istraživanje o trovanju Skripalja poslužilo je kao baza za daljnje proučavanje ruskih pokušaja i ubojstava aktivista, novinara ili oporbenjaka. U sklopu tih istraživanja Bellingcat je metodu istraživanja otvorenog koda proširio proučavanjem baza podataka o letovima i telefonskim pozivima ruskih agenata. Christo Grozev, istražitelj i novinar Bellingcata specijaliziran za ruske afere, skupljao je materijale za njihove istrage o Navaljnom i Skripalju s "ruskih stranica" gdje su "brokeri podataka", kako ih Higgins naziva, ilegalno prodavali procurjele baze podataka. Podatke su provjeravali iz nekoliko različitih izvora. Svakom metodom provjere dolazili bi do Kremlja i laboratorija u Moskvi iz kojeg su znanstvenici agentima FSB-a ili GRU davali novičok.
Dok izlaže zločine koje podupiru države diljem svijeta, Bellingcat je postao meta napada. Agencija je bila nekoliko puta izložena kibernetičkim napadima, uključujući napade ruskih hakera 2015. i 2016. godine. Nakon objavljivanja posljednjih istraga povezanih s Rusijom Higgins kaže da istraživači moraju "paziti na vlastitu sigurnost". Policija je Higginsu savjetovala da postavi sigurnosne kamere oko kuće, a često ga prate na javnim događanjima. Priznaje da posao može ponekad biti težak - gledanje traumatičnih fotografija satima. Ali, za sebe tvrdi da je naučio upravljati stresom jer je kao tinejdžer bio izrazito anksiozan. Ono što ga više muči su "nedovoljne" reakcije Zapada na Rusiju.
"Jedina reakcija koja dolazi sa Zapada su sankcije. Zabrinut sam jer sankcije nisu dovoljne. Rusiju ne brinu sankcije. Zapad bi trebao povući oštriji potez jer u protivnom bi se i strani novinari mogli naći na meti Kremlja."
Ruska agencija RT je Higginsov Bellingcat nazvala potpunom prijevarom i amaterima. Higginsa su nazivali "nezaposlenim ovisnikom o internetu". Povezivali su ih s CIA-om i MI6.
"Išli su tako daleko da je ovaj tjedan velika državna agencija RIA objavila da ja uopće ne postojim, da nemam ženu i dvoje djece", nasmijao se Higgins.
"Bizarno je da je članak objavio i Sputnjik. To je luda teorija zavjere", govori Higgins. Provjerili smo članak od 3. ožujka u kojem ruska etablirana agencija zaista piše da je ime "Eliot Higgins" potpuno "izmišljeno" te da je njegov kolega Grozev prijatelj potomka Habsburgovaca koji želi srušiti Putina zbog osvete za izgubljeni dio ruskog teritorija. Nakon pokušaja atentata na Skripalja Kremlj je počeo s dezinformacijskim aparatom u kojem su RT i Sputnjik u samo četiri tjedna napisali 735 članaka, uključujući 138 proturječnih narativa s nizom teorija zavjere.
U nekim verzijama Skripalji nikad niti nisu otrovani. Putin je istraživanje o Navaljnom nazvao "krivotvorinom". "Da su ga htjeli (otrovati), vjerojatno bi završili posao", izjavio je prošli mjesec.
Iako je Kremlj Bellingcatove istrage označio kao fikciju, one su ipak uznemirile Putina. Kremlj je 2019. zabranio vojnicima upotrebu pametnih telefona dok su bili na dužnosti, pisali o vojsci i razgovarali s novinarima. Lažne vijesti i dezinformacije našle su se u centru Higginsove filozofije. On se protivi onome što naziva "kibernetički mizerabilizam" - uvjerenju da su lažne vijesti, visoka tehnologija i loši lideri doveli do propasti demokracije. "U Bellingcatu radije gledamo kako popraviti stvari, pronaći rješenje i provjeriti činjenice unutar naše zajednice.".
Kada Higgins priča o internet zajednicama koje šire teorije zavjere ili lažne vijesti, on ih radije naziva "alternativim medijskim ekosustavima" ili "protučinjeničnim zajednicama" (engl. counterfactual community). "U trenutku kada slabi povjerenje u naše temeljne institucije, online zajednice postaju sigurno utočište. Mnogi postaju radikalizirani unutar zajednice koje se mogu razviti oko bilo koje teme: da je Zemlja ravna ploča, da cjepiva protiv covida-19 nisu sigurna... Primjerice, neistine koje je izjavio Donald Trump o koronavirusu bile su okidač za online zajednice koje su ga podržavale. Potom bi FOX News 'reciklirao' njegove ideje, i to je postao začarani krug. Tako su nastali mediji koje služe moći, umjesto da služe ljudima i provjeri istinitosti", istaknuo je Higgins.
Povećavanje privatnosti i zabrana određenih grupa s društvenih medija, "pravljenje policajaca od velikih medijskih platformi", neće spriječiti zajednice koje šire lažne vijesti. One će se samo premjestiti na druge platforme. Vidjeli smo da je 8chan, popularna platforma koja je okupljala pristaše rasističkih ili neonacističkih ideologija, danas postala 8kun nakon "internet selidbe".
Higgins smatra da je temelj rješenja jačanje medijske pismenosti među ljudima i obrazovanje u školama. Kada bi podučili građane metodama provjere činjenica, oni bi se osjećali "osnaženi".
Ispred Bellingcata je puno posla. Planiraju organizirati edukacije koje će pomoći obrazovati ljude u istraživanjima otvorenog koda. Bellingcat na svojoj web stranici nudi lekcije kako bi naučili provjeriti informacije iz tradicionalnih medija i time postali dio kritične mase. Trenutačno surađuju s produkcijskom kompanijom kako bi mogli napraviti dokumentarce u stilu Netflixa koji će prikazati njihova istraživanja. Rad Bellingcata u Siriji koristi Europski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR) za izgradnju slučajeva ratnih zločina, a Higgins sjedi u savjetodavnom odboru za tehnologiju Međunarodnog kaznenog suda kako bi im pomogao primijeniti istragu otvorenog koda na njihov posao.
Higgins ima veliko povjerenje u razvoj tehnologije. Umjetnu inteligenciju vidi kao način da u budućnosti ubrza svoj posao pregledavanja gigabajta slika i videa kako bi se razotkrili zločini te kako bi pomogao u iznošenju istine i pravde. Proučavajući samo sirijski konflikt, Bellingcat je arhivirao više od 3,5 milijuna digitalnog materijala koji će jednoga dana biti korisni u sudskim procesima. Kako se njegova karijera razvijala, on je evoluirao od detektiva iz sobe do šefa Bellingcata koji sada zapošljava tim od 20 ljudi i okuplja velik broj volontera. To je zajednica koja se bori protiv lažnih vijesti, propagande sirijske vlade, moćnih ruskih trolova i kibernetičkih špijuna.
"To mi je bio hobi i drago mi je što je postao posao", kaže. Higginsova priča prikaz je kako se u digitalno doba i s novim tehnologijama novinarsko izvještavanje mora iznova obnoviti jer će se u suprotnome oslabiti "osnovne demokratske strukture".
U "eri nakon istine" (engl. ''post-truth era''), razdoblju kada istina nestaje nakon događaja poput Brexita ili Trumpa, Bellingcat nudi put iz epistemološke krize. Što se uistinu događa u svijetu? Kako razlikovati lažnu informaciju? Kako prepoznati zajednicu koja šteti demokraciji?
Sve velike medijske kuće poput Reutersa i Wall Street Journala danas su zaposlile timove koji služe samo za provjeru činjenica i borbi protiv teorija zavjere. Metoda Bellingcata temelji se na transparentnosti.
"Navodimo što smo pronašli i gdje i ne tvrdimo da znamo cijelu priču, samo činjenice koje smo otkrili." Koja bi bila prva lekcija da se odlučimo istražiti neku medijsku informaciju kojoj ne vjerujemo? Higgins, prisjećajući se svojih prvih koraka, za čitatelje Jutarnjeg odgovara: "Prvo morate naučiti geolocirati nešto, primjerice saznati gdje je neki video snimljen. Potom napišete što ste pronašli na blogu. Ako to napravite nekoliko puta, ići će vam sve brže. Zatim možete početi s kronolokacijom - pokušate saznati kada je materijal snimljen i otkriti sve vremenske doznake. Tako ćete usput naučiti velik broj tehnika koje će vam biti korisne. Pronaći ćete svoju online zajednicu unutar koje ćete moći raspravljati o svojim otkrićima. Biti dio online zajednice golem je dio posla i važan dio onoga što mi u Bellingcatu radimo", kaže pa zaključuje za kraj: "Identificiraj, provjeri, proširi - to je naš moto".
