20201223_222841.jpg
20201223_222857.jpg
Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
0
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Može li koronavirus izazvati aritmiju i srčani udar?
04. siječanj 2021.
Bolesnici s koronavirusom, kaže kardiologinja doc. dr. sc. Jozica Šikić, vrlo često imaju manifestacije srčane bolesti, što uključuje i ozljedu srčanog mišića
Ono što do sada znamo o utjecaju covida-19, odnosno virusa SARS-CoV-2, na srce dodatni je razlog da se pojača prevencija srčano-žilnih bolesti i veća pozornost posveti usvajanju zdravog načina života. Bolesnici s koronavirusom, kaže kardiologinja doc. dr. sc. Jozica Šikić, vrlo često imaju manifestacije srčane bolesti, što uključuje i ozljedu srčanog mišića.
Obostrane pneumonije
Česti su miokarditis, oštećenje miokarda zbog hipoksije, stresna kardiomiopatija (takotsubo), ruptura plaka koronarne arterije koja onda dovodi do akutnog infarkta miokarda. Budući da su česte obostrane pneumonije, dolazi i do oštećenja desne strane srca (cor pulmonale) i citokinske oluje.
Spektar simptoma
- Bolesnici mogu imati širok spektar simptoma, od popuštanja srca, preko aritmija do akutnog koronarnog sindroma. Bolest je prilično nepredvidljiva, tako da s druge strane bolesnici uopće ne moraju imati nikakve simptome, a da im onda testovima dokažemo neko od srčanih oštećenja. Stoga je iznimno važno da svi budemo odgovorni i poštujemo epidemiološke mjere, ali nikako ne smijemo zaboraviti redovite kardiološke kontrole, brigu o svom srcu, zdravu prehranu i fizičku aktivnost - apelira dr. Šikić.
Bolesti srca i krvnih žila još su uvijek bolesti od kojih se najviše obolijeva i umire, a epidemija koronavirusa nije ostavila bez posljedica ni kardiovaskularno liječenje. Nakon završetka epidemije ovog koronavirusa, nažalost, može se očekivati još više oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, kaže doc. dr. sc. Jozica Šikić, dr. med., pročelnica Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u Kliničkoj bolnici Sveti Duh, ujedno predsjednica radne skupine za bolesti srčanih zalistaka Hrvatskog kardiološkog društva. Međutim, brigom za srce i ukupno zdravlje, odgovornim ponašanjem i pravodobnim odlaskom liječniku može se preokrenuti loša slika i utjecati na to da ipak ne dođe do još većeg obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila. Kardiolozi već sada ulažu velike napore da bolesti srca ne eskaliraju.
Višestruko ugroženi
- Kardiovaskularni bolesnici su tijekom epidemije višestruko ugroženi, i to zbog povećanog rizika za razvoj teže kliničke slike covid-bolesti, ali i zbog novih kardiovaskularnih događaja koje može izazvati infekcija virusom, a istodobno su u strahu od odlaska u bolnicu kada imaju zdravstvene probleme - kaže prof. dr. sc. Viktor Peršić, dr. med., ravnatelj Thalassotherapije Opatija i predstojnik Klinike za liječenje, prevenciju i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila te predsjednik radne skupine za prevenciju i rehabilitaciju Hrvatskog kardiološkog društva.
Srčana zatajenja
- Virusne infekcije mogu pokrenuti različita kardiovaskularna događanja kao što su srčani infarkt, aritmije, pogoršanje srčanog zatajenja zbog kombinacije značajne sistemske upale, ali i lokalizirane upale na krvnim žilama. Po istom načelu infekcija covid-19 može ili izazvati nove kardiovaskularne probleme ili pogoršati osnovnu kardiovaskularnu bolest. Poznato je da tijekom epidemija gripe više bolesnika umire od kardiovaskularnih uzroka nego od same gripe. Iz različitih izvješća o zaraženima koronavirusom očekuju se značajne kardiovaskularne komplikacije. Prije svega riječ je o posljedicama zbog zakasnjele intervencije na koronarnim žilama ili izostanka intervencije, srčanog zatajenja, mehaničkih posljedica srčanog infarkta, aritmija - kaže dr. Peršić.
04. siječanj 2021.
Bolesnici s koronavirusom, kaže kardiologinja doc. dr. sc. Jozica Šikić, vrlo često imaju manifestacije srčane bolesti, što uključuje i ozljedu srčanog mišića
Ono što do sada znamo o utjecaju covida-19, odnosno virusa SARS-CoV-2, na srce dodatni je razlog da se pojača prevencija srčano-žilnih bolesti i veća pozornost posveti usvajanju zdravog načina života. Bolesnici s koronavirusom, kaže kardiologinja doc. dr. sc. Jozica Šikić, vrlo često imaju manifestacije srčane bolesti, što uključuje i ozljedu srčanog mišića.
Obostrane pneumonije
Česti su miokarditis, oštećenje miokarda zbog hipoksije, stresna kardiomiopatija (takotsubo), ruptura plaka koronarne arterije koja onda dovodi do akutnog infarkta miokarda. Budući da su česte obostrane pneumonije, dolazi i do oštećenja desne strane srca (cor pulmonale) i citokinske oluje.
Spektar simptoma
- Bolesnici mogu imati širok spektar simptoma, od popuštanja srca, preko aritmija do akutnog koronarnog sindroma. Bolest je prilično nepredvidljiva, tako da s druge strane bolesnici uopće ne moraju imati nikakve simptome, a da im onda testovima dokažemo neko od srčanih oštećenja. Stoga je iznimno važno da svi budemo odgovorni i poštujemo epidemiološke mjere, ali nikako ne smijemo zaboraviti redovite kardiološke kontrole, brigu o svom srcu, zdravu prehranu i fizičku aktivnost - apelira dr. Šikić.
Bolesti srca i krvnih žila još su uvijek bolesti od kojih se najviše obolijeva i umire, a epidemija koronavirusa nije ostavila bez posljedica ni kardiovaskularno liječenje. Nakon završetka epidemije ovog koronavirusa, nažalost, može se očekivati još više oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, kaže doc. dr. sc. Jozica Šikić, dr. med., pročelnica Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u Kliničkoj bolnici Sveti Duh, ujedno predsjednica radne skupine za bolesti srčanih zalistaka Hrvatskog kardiološkog društva. Međutim, brigom za srce i ukupno zdravlje, odgovornim ponašanjem i pravodobnim odlaskom liječniku može se preokrenuti loša slika i utjecati na to da ipak ne dođe do još većeg obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila. Kardiolozi već sada ulažu velike napore da bolesti srca ne eskaliraju.
Višestruko ugroženi
- Kardiovaskularni bolesnici su tijekom epidemije višestruko ugroženi, i to zbog povećanog rizika za razvoj teže kliničke slike covid-bolesti, ali i zbog novih kardiovaskularnih događaja koje može izazvati infekcija virusom, a istodobno su u strahu od odlaska u bolnicu kada imaju zdravstvene probleme - kaže prof. dr. sc. Viktor Peršić, dr. med., ravnatelj Thalassotherapije Opatija i predstojnik Klinike za liječenje, prevenciju i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila te predsjednik radne skupine za prevenciju i rehabilitaciju Hrvatskog kardiološkog društva.
Srčana zatajenja
- Virusne infekcije mogu pokrenuti različita kardiovaskularna događanja kao što su srčani infarkt, aritmije, pogoršanje srčanog zatajenja zbog kombinacije značajne sistemske upale, ali i lokalizirane upale na krvnim žilama. Po istom načelu infekcija covid-19 može ili izazvati nove kardiovaskularne probleme ili pogoršati osnovnu kardiovaskularnu bolest. Poznato je da tijekom epidemija gripe više bolesnika umire od kardiovaskularnih uzroka nego od same gripe. Iz različitih izvješća o zaraženima koronavirusom očekuju se značajne kardiovaskularne komplikacije. Prije svega riječ je o posljedicama zbog zakasnjele intervencije na koronarnim žilama ili izostanka intervencije, srčanog zatajenja, mehaničkih posljedica srčanog infarkta, aritmija - kaže dr. Peršić.
1
1
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Ja bih sa koronom otišao odmah u visoke obrtaje 
A zatim i na respirator....da me mogu kontrolirati
A zatim i na respirator....da me mogu kontrolirati
1
1
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Davno sam ti rekla kakave su opasnosti pk tebe...a sad.me nrmoj plasiti. Hvala.
.
1
1
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Trebam uraditi uzv srca, nisu mi radili, a nemam ni snage cekati satima na hladnom, pa cu negdje privatno...
Koji specijalista mi treba?! Kardiolog? Može li internista?
Koji specijalista mi treba?! Kardiolog? Može li internista?
0
İnsanın en iyi yoldaşı onu seven değil, anlayan kişidir. Anlamakla başlar yolculuk.
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Šta je @Dina zasto ideš na taj pregled, jeste li prije toga uradili holter? Imate neke smetnje?
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Kardiolog....joj sto sam znala.jednog mladog lijecnika iz Zenice, ali...cula sam da je otisao van BiH.
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Dok sam bolovala koronu, javile su mi se aritmije... Nisu u potpunosti nestale, a i zbog jos nekih simptoma kazu mi da bi bilo pozeljno da provjerim, za svaki slučaj...
Ali, ja sam lijena kada trebam dr., a i dojadilo mi je tokom zadnja dva mjeseca pa još nisam to obavila
@Danci nemoj me persirati, osjećam se odmah pet godina starijom
0
İnsanın en iyi yoldaşı onu seven değil, anlayan kişidir. Anlamakla başlar yolculuk.
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Ne bih mogla sada ni do Zenice, pogotovo ako je premlad
Zezam se, vidjeću ovdje, moram pitati mamu kod koga je ona bila na pregledu, znam da je isto radila privatno
I da, nije mi zao trositi na zdravlje, ali bukvalno sve placam, svaki antibiotik, svaki nalaz i kada idem u Dom zdravlja ili našu bolnicu...
Tako da barem neću se maltretirati čekanjem...
0
İnsanın en iyi yoldaşı onu seven değil, anlayan kişidir. Anlamakla başlar yolculuk.
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Svakako otidji..ne kazem bona sto je mlad, nego sto je odlican doktor.Dina je napisao/la: ↑07 jan 2021, 21:06Ne bih mogla sada ni do Zenice, pogotovo ako je premlad
Zezam se, vidjeću ovdje, moram pitati mamu kod koga je ona bila na pregledu, znam da je isto radila privatno
I da, nije mi zao trositi na zdravlje, ali bukvalno sve placam, svaki antibiotik, svaki nalaz i kada idem u Dom zdravlja ili našu bolnicu...
Tako da barem neću se maltretirati čekanjem...
...Pa gdje si Dinceeee
1
1
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Tu sam, samo sam u frciIskra je napisao/la: ↑07 jan 2021, 21:09Svakako otidji..ne kazem bona sto je mlad, nego sto je odlican doktor.Dina je napisao/la: ↑07 jan 2021, 21:06
Ne bih mogla sada ni do Zenice, pogotovo ako je premlad
Zezam se, vidjeću ovdje, moram pitati mamu kod koga je ona bila na pregledu, znam da je isto radila privatno
I da, nije mi zao trositi na zdravlje, ali bukvalno sve placam, svaki antibiotik, svaki nalaz i kada idem u Dom zdravlja ili našu bolnicu...
Tako da barem neću se maltretirati čekanjem...
Pa gdje si Dinceeee
Nemam vremena ni šaha igrati
Nisam mislila ići, ali preporučili su mi, i isprepadali me... a i mama me gnjavi da odem
0
İnsanın en iyi yoldaşı onu seven değil, anlayan kişidir. Anlamakla başlar yolculuk.
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Znas sta, ja licno smatram da ti sa tvojom historijom bolesti ne treba sad nesto aman da zuriss s tim, ALI najbokje si na svojoj kozi osjetila sta je korona. Zato idi, ali rastereceno. Zaista miskim.da nemas razlog za brigu ali preporucujem odlazak.
1
1
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Prema rezultatima nove studije, veća konzumacija rafiniranih žitarica, poput kroasana i bijelog kruha, povezana je s većim rizikom od kardiovaskularne bolesti, moždanog udara i smrti.
Rafinirane žitarice uključuju proizvode izrađene od rafiniranog (npr. bijelog) brašna, uključujući bijeli kruh, tjesteninu/rezance, žitarice za doručak, krekere i pekarske proizvode/deserte koji sadrže rafinirane žitarice.
Istraživanje je pokazalo da je više od sedam obroka rafiniranih žitarica dnevno povezano s 27 posto većim rizikom od rane smrti, 33 posto većim rizikom od srčane bolesti i 47 posto većim rizikom od moždanog udara.
Također, pokazalo se da konzumiranje cjelovitih žitarica ili bijele riže, nije bilo povezano sa značajnim štetnim učincima po zdravlje.
Rafinirane žitarice uključuju proizvode izrađene od rafiniranog (npr. bijelog) brašna, uključujući bijeli kruh, tjesteninu/rezance, žitarice za doručak, krekere i pekarske proizvode/deserte koji sadrže rafinirane žitarice.
Istraživanje je pokazalo da je više od sedam obroka rafiniranih žitarica dnevno povezano s 27 posto većim rizikom od rane smrti, 33 posto većim rizikom od srčane bolesti i 47 posto većim rizikom od moždanog udara.
Također, pokazalo se da konzumiranje cjelovitih žitarica ili bijele riže, nije bilo povezano sa značajnim štetnim učincima po zdravlje.
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
HIPERTENZIJA
vodeći je uzrok bolesti i smrti u svijetu koji se može liječiti. Procjenjuje se da više od milijardu ljudi diljem svijeta ima hipertenziju. Inače, ovo stanje povećava rizik od nekoliko opasnih bolesti, poput infarkta miokarda (srčanog udara) i moždanog udara, te prerane smrti.
Rezultati nove studije pokazali su da je devet od deset pacijenata imalo ili nedovoljnu kontrolu krvnog tlaka ili povišene lipide u krvi, ili su bili pušači. Što znači da je velika većina pacijenata s visokim krvnim tlakom izložena barem jednom važnom, promjenjivom čimbeniku rizika za kardiovaskularne bolesti i preranu smrt.
Jednako tako, pokazalo se da nepotrebno veliki broj ljudi pati od srčanog ili moždanog udara, ili prerano umire zbog nedovoljno liječene hipertenzije.
Smatra se da bi velika većina pacijenata s hipertenzijom mogla smanjiti svoj rizik od srčanog i moždanog udara snižavanjem krvnog tlaka i lipida u krvi s više lijekova ili promjenom načina života.
Izvor:
University of Gothenburg
vodeći je uzrok bolesti i smrti u svijetu koji se može liječiti. Procjenjuje se da više od milijardu ljudi diljem svijeta ima hipertenziju. Inače, ovo stanje povećava rizik od nekoliko opasnih bolesti, poput infarkta miokarda (srčanog udara) i moždanog udara, te prerane smrti.
Rezultati nove studije pokazali su da je devet od deset pacijenata imalo ili nedovoljnu kontrolu krvnog tlaka ili povišene lipide u krvi, ili su bili pušači. Što znači da je velika većina pacijenata s visokim krvnim tlakom izložena barem jednom važnom, promjenjivom čimbeniku rizika za kardiovaskularne bolesti i preranu smrt.
Jednako tako, pokazalo se da nepotrebno veliki broj ljudi pati od srčanog ili moždanog udara, ili prerano umire zbog nedovoljno liječene hipertenzije.
Smatra se da bi velika većina pacijenata s hipertenzijom mogla smanjiti svoj rizik od srčanog i moždanog udara snižavanjem krvnog tlaka i lipida u krvi s više lijekova ili promjenom načina života.
Izvor:
University of Gothenburg
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Promjena načina života može pomoći u kontroli i sprječavanju povišenog krvnog tlaka, čak i ako uzimate lijekove za povišeni krvni tlak. Evo što možete učiniti:
Jedite zdravu hranu - Pokušaje usvojiti dijetu za hipertenziju kod koje je naglasak na voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima s niskim sadržajem masnoća. Uzimajte puno kalija koji pomaže pri sprječavanju i kontroli povišenog krvnog tlaka.
Jedite manje zasićenih masnoća.
Smanjite količinu soli u hrani - Niže razine natrija 1.500 mg dnevno prikladne su za osobe koje su stare 51 ili više godina te osobe koje imaju hipertenzijum dijabetes ili kroničnu bolest bubrega. Inače granična vrijednost za zdrave odrasle osobe je 2.300 mg natrija dnevno.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu - Ako imate višak kilograma, gubitak samo 2,3 kilograma može sniziti krvni tlak.
Povećajte fizičku aktivnost - Redovita fizička aktivnost može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i kontroliranju tjelesne težine. Nastojite se baviti nekom fizičkom aktivnošću barem 30 minuta dnevno.
Ograničite unos alkohola - Čak i ako ste zdravi, alkohol može povisiti krvni tlak. Ako želite piti alkoholna pića, neka to bude umjereno, najviše jedno piće dnevno za žene i sve starije od 65 godina te dva pića dnevno za muškarce.
Ne pušite - Nikotin oštećuje stijenke krvnih žila i ubrzava proces otvrdnjavanja arterija (ateroskleroza). Ako pušite, zamolite liječnika da vam pomogne u odvikavanju.
Borite se protiv stresa - Smanjite stres na najmanju moguću mjeru. Primjenjujte zdrave tehnike za svladavanje stresa kao što su opuštanje mišića i duboko disanje. Pomaže i puno sna.
Kontrolirajte krvni tlak kod kuće - Ako kontrolirate krvni tlak kod kuće, možete pažljivo pratiti svoje stanje. Na primjer, je li vaš lijek dovoljno učinkovit i prijeti li vam pojava nekih komplikacija.
Jedite zdravu hranu - Pokušaje usvojiti dijetu za hipertenziju kod koje je naglasak na voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima s niskim sadržajem masnoća. Uzimajte puno kalija koji pomaže pri sprječavanju i kontroli povišenog krvnog tlaka.
Jedite manje zasićenih masnoća.
Smanjite količinu soli u hrani - Niže razine natrija 1.500 mg dnevno prikladne su za osobe koje su stare 51 ili više godina te osobe koje imaju hipertenzijum dijabetes ili kroničnu bolest bubrega. Inače granična vrijednost za zdrave odrasle osobe je 2.300 mg natrija dnevno.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu - Ako imate višak kilograma, gubitak samo 2,3 kilograma može sniziti krvni tlak.
Povećajte fizičku aktivnost - Redovita fizička aktivnost može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i kontroliranju tjelesne težine. Nastojite se baviti nekom fizičkom aktivnošću barem 30 minuta dnevno.
Ograničite unos alkohola - Čak i ako ste zdravi, alkohol može povisiti krvni tlak. Ako želite piti alkoholna pića, neka to bude umjereno, najviše jedno piće dnevno za žene i sve starije od 65 godina te dva pića dnevno za muškarce.
Ne pušite - Nikotin oštećuje stijenke krvnih žila i ubrzava proces otvrdnjavanja arterija (ateroskleroza). Ako pušite, zamolite liječnika da vam pomogne u odvikavanju.
Borite se protiv stresa - Smanjite stres na najmanju moguću mjeru. Primjenjujte zdrave tehnike za svladavanje stresa kao što su opuštanje mišića i duboko disanje. Pomaže i puno sna.
Kontrolirajte krvni tlak kod kuće - Ako kontrolirate krvni tlak kod kuće, možete pažljivo pratiti svoje stanje. Na primjer, je li vaš lijek dovoljno učinkovit i prijeti li vam pojava nekih komplikacija.
0
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Broj smrtnih slučajeva povezanih s fibrilacijom atrija u porastu
Čini se da je broj smrtnih slučajeva povezanih s poremećajem srčanog ritma znanog kao fibrilacija atrija u porastu, osobito među mlađim odraslim osobama, pokazalo je novo istraživanje.
Istraživanje je pokazalo da je s obzirom na dob, godišnje povećanje smrtnih slučajeva zbog fibrilacije atrija bilo veće među pacijentima od 35 do 64 godine - 7,4%, u usporedbi s 3% kod pacijenata u dobi od 65 do 84 godine.
Inače, fibrilacija atrija ponekad dovodi do stvaranja krvnih ugrušaka, moždanog udara, zatajivanja srca i drugih kardiovaskularnih komplikacija.
Valja istaknuti, da je prije deset godina fibrilacija atrija bila pretežno bolest starijih ljudi, a sada se sve više viđa u ljudi u tridesetim godinama, poglavito kod pušača.
Izvor:
Journal of the American Heart Association
Čini se da je broj smrtnih slučajeva povezanih s poremećajem srčanog ritma znanog kao fibrilacija atrija u porastu, osobito među mlađim odraslim osobama, pokazalo je novo istraživanje.
Istraživanje je pokazalo da je s obzirom na dob, godišnje povećanje smrtnih slučajeva zbog fibrilacije atrija bilo veće među pacijentima od 35 do 64 godine - 7,4%, u usporedbi s 3% kod pacijenata u dobi od 65 do 84 godine.
Inače, fibrilacija atrija ponekad dovodi do stvaranja krvnih ugrušaka, moždanog udara, zatajivanja srca i drugih kardiovaskularnih komplikacija.
Valja istaknuti, da je prije deset godina fibrilacija atrija bila pretežno bolest starijih ljudi, a sada se sve više viđa u ljudi u tridesetim godinama, poglavito kod pušača.
Izvor:
Journal of the American Heart Association
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Šta su aritmije?
Srce ima osnovnu zadaću da svojim kontrakcijama crpi ("pumpa") krv u tijelu. Istisnu funkciju obavljaju dvije pretklijetke i dvije klijetke. Ova mehanička funkcija koordinirana je posebnom električnom instalacijom, koju nazivamo provodnim sustavom.
Provodni sustav se sastoji od prirodnih mjesta izbijanja električnog impulsa (prirodni "pacemaker"), a glavno mjesto koje diktira broj otkucaja jest tzv. sinusni (SA) čvor, koji je smješten u desnoj pretklijetki. Iz ovog mjesta električni impuls putuje prema klijetkama i nakratko zastaje na granici pretklijetki i klijetki, na mjestu koje se zove AV čvor. Ovaj ugrađeni, prirodni zastoj služi tome da omogući dodatno punjenje klijetki iz pretklijetki, što doprinosi ukupnoj istisnoj funkciji srca s oko 20-30 posto volumena krvi. Nakon toga impuls putuje posebnim sustavom električnih "žica" u klijetke, koje se onda simetrično stisnu i izbace ukupnu količinu krvi koja je predviđena svakim otkucajem.
Izraz aritmija opisuje svako odstupanje od opisanog uobičajenog, normalnog slijeda električnih impulsa u srcu. Normalan srčani ritam naziva se sinusni ritam (budući da dolazi iz sinusnog čvora), a normalan broj otkucaja nije fiksan broj, nego predstavlja raspon, koji kod većine osoba iznosi 60 (ili 50) do 100 otkucaja u minuti.
Srce ima osnovnu zadaću da svojim kontrakcijama crpi ("pumpa") krv u tijelu. Istisnu funkciju obavljaju dvije pretklijetke i dvije klijetke. Ova mehanička funkcija koordinirana je posebnom električnom instalacijom, koju nazivamo provodnim sustavom.
Provodni sustav se sastoji od prirodnih mjesta izbijanja električnog impulsa (prirodni "pacemaker"), a glavno mjesto koje diktira broj otkucaja jest tzv. sinusni (SA) čvor, koji je smješten u desnoj pretklijetki. Iz ovog mjesta električni impuls putuje prema klijetkama i nakratko zastaje na granici pretklijetki i klijetki, na mjestu koje se zove AV čvor. Ovaj ugrađeni, prirodni zastoj služi tome da omogući dodatno punjenje klijetki iz pretklijetki, što doprinosi ukupnoj istisnoj funkciji srca s oko 20-30 posto volumena krvi. Nakon toga impuls putuje posebnim sustavom električnih "žica" u klijetke, koje se onda simetrično stisnu i izbace ukupnu količinu krvi koja je predviđena svakim otkucajem.
Izraz aritmija opisuje svako odstupanje od opisanog uobičajenog, normalnog slijeda električnih impulsa u srcu. Normalan srčani ritam naziva se sinusni ritam (budući da dolazi iz sinusnog čvora), a normalan broj otkucaja nije fiksan broj, nego predstavlja raspon, koji kod većine osoba iznosi 60 (ili 50) do 100 otkucaja u minuti.
0