Kako prepoznati aritmiju
Kao posljedica aritmije obično dolazi do poremećaja u istisnoj funkciji srca, što osoba može i ne mora osjetiti. Smetnje ovise i o vrsti aritmije, a mogu biti u rasponu od relativno bezazlenog osjećaja preskakivanja srca, do nedostatka zraka, zamora, vrtoglavice, boli ili pritiska u prsima, te u krajnjem slučaju, gubitka svijesti.
Važno je zabilježiti i nastup te trajanje aritmije. Neke aritmije su nakon što započnu prisutne trajno (npr. permanentna fibrilacija atrija), neke se javljaju u napadajima (paroksizmalne aritmije), koji mogu trajati nekoliko minuta, sati ili dana. Neke počinju naglo, a isto tako i prestaju (tipična paroksizmalna supraventrikulska tahikardija); neke su povezane s naporom, a neke se mogu osjetiti u većoj mjeri u fazi odmora, primjerice navečer, prije spavanja. Postoje i aritmije čija se učestalost smanjuje u naporu (kao npr. ventrikulske ekstrasistole iz desne klijetke
Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Vrste aritmija
Poremećaje srčanog ritma (aritmije) možemo podijeliti prema frekvenciji na bradiaritmije (<60/min) i tahiaritmije (>100/min), a prema mjestu nastanka na supravenrikularne aritmije (nastaju u pretklijetkama) i na ventrikularne aritmije (nastaju u srčanim klijetkama).
Supraventrikularne artimije
Supraventrikularne ekstrasistole - preuranjene kontrakcije pretklijetki. Rijetko uzrokuju tegobe i mogu se javljati u potpuno zdravih osoba.
Supraventrikularna tahikardija - većinu čine ''kružne'' tahikardije, frekvencije 150-250/min koje su uzrokovane postojanjem dodatnog električnog ''snopića'' u srcu. Postojanje normalnog provodnog sustava i dodatnog snopa omogućuje ''kruženje'' aritmije u srcu. Kod akutnog napadaja aritmije, prekida se lijekovima, a može se izliječiti elektrofiziološkim ispitivanjem i ablacijom dodatnog ''snopa''.
Fibrilacija atrija - najčešća postojana aritmija u općoj populaciji. Rizik razvoja fibrilacije atrija raste s dobi. Nastaje zbog brzih (>300/min) i nepravilnih električnih impulsa u pretklijetkama. Navedeno povećava rizik nastanka ugruška u pretklijetkama u atrijima. Osim specifičnog liječenja aritmije, zahtijeva i liječenje lijekovima ''protiv zgrušavanja''.
Ventrikularne artimije
Ventrikularne ekstrasistole - preuranjene kontrakcije klijetki. Javljaju se kod potpuno zdravih osoba i kod bolesnika sa sa strukturnom bolesti srca. Često uzrokuju simptome preskakanje srca, a liječenje ovisi o uzroku i broju samih ekstrasistola u 24 sata.
Ventrikularna tahikardija - ozbiljna aritmija koja može ugroziti život bolesnika. Po definiciji se radi o više od tri ventrikulske ekstrasistole u nizu. Većinom se javlja u bolesnika sa srčanim bolestima (preboljeli infarkt ili slabost srčanog mišića), međutim može se javiti i u zdravih ljudi. U pravilu uzrokuju simptome kao preskakanje srca, bol u prsištu, gubitak svijesti. Liječenje uključuje elektrokardioverziju ili hitnu defibrilaciju, antiaritmike, ugradnju kardioverter defibrilatora i radiofrekventnu ablaciju. Kod ljudi bez bolesti srca imaju dobru prognozu i visok stupanj izliječenja ili antiaritmicima ili ablacijom.
Fibrilacija ventrikula - aritmija nastaje zbog brzih i nepravilnih električnih impulsa iz klijetki koja dovode do gubitka kontrakcije klijetki i srčanog aresta. Terapija je hitna reanimacija i defibrilacija, a nakon toga liječenje uzroka i kod određene skupine bolesnika ugradnja kardioverter defibrilatora
Poremećaje srčanog ritma (aritmije) možemo podijeliti prema frekvenciji na bradiaritmije (<60/min) i tahiaritmije (>100/min), a prema mjestu nastanka na supravenrikularne aritmije (nastaju u pretklijetkama) i na ventrikularne aritmije (nastaju u srčanim klijetkama).
Supraventrikularne artimije
Supraventrikularne ekstrasistole - preuranjene kontrakcije pretklijetki. Rijetko uzrokuju tegobe i mogu se javljati u potpuno zdravih osoba.
Supraventrikularna tahikardija - većinu čine ''kružne'' tahikardije, frekvencije 150-250/min koje su uzrokovane postojanjem dodatnog električnog ''snopića'' u srcu. Postojanje normalnog provodnog sustava i dodatnog snopa omogućuje ''kruženje'' aritmije u srcu. Kod akutnog napadaja aritmije, prekida se lijekovima, a može se izliječiti elektrofiziološkim ispitivanjem i ablacijom dodatnog ''snopa''.
Fibrilacija atrija - najčešća postojana aritmija u općoj populaciji. Rizik razvoja fibrilacije atrija raste s dobi. Nastaje zbog brzih (>300/min) i nepravilnih električnih impulsa u pretklijetkama. Navedeno povećava rizik nastanka ugruška u pretklijetkama u atrijima. Osim specifičnog liječenja aritmije, zahtijeva i liječenje lijekovima ''protiv zgrušavanja''.
Ventrikularne artimije
Ventrikularne ekstrasistole - preuranjene kontrakcije klijetki. Javljaju se kod potpuno zdravih osoba i kod bolesnika sa sa strukturnom bolesti srca. Često uzrokuju simptome preskakanje srca, a liječenje ovisi o uzroku i broju samih ekstrasistola u 24 sata.
Ventrikularna tahikardija - ozbiljna aritmija koja može ugroziti život bolesnika. Po definiciji se radi o više od tri ventrikulske ekstrasistole u nizu. Većinom se javlja u bolesnika sa srčanim bolestima (preboljeli infarkt ili slabost srčanog mišića), međutim može se javiti i u zdravih ljudi. U pravilu uzrokuju simptome kao preskakanje srca, bol u prsištu, gubitak svijesti. Liječenje uključuje elektrokardioverziju ili hitnu defibrilaciju, antiaritmike, ugradnju kardioverter defibrilatora i radiofrekventnu ablaciju. Kod ljudi bez bolesti srca imaju dobru prognozu i visok stupanj izliječenja ili antiaritmicima ili ablacijom.
Fibrilacija ventrikula - aritmija nastaje zbog brzih i nepravilnih električnih impulsa iz klijetki koja dovode do gubitka kontrakcije klijetki i srčanog aresta. Terapija je hitna reanimacija i defibrilacija, a nakon toga liječenje uzroka i kod određene skupine bolesnika ugradnja kardioverter defibrilatora
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
imam ja povremene, iznenadne napadaje tahikardije. Jednom, ili dvaput sedmično. I to već 15 godina . Broj otkucaja sigurno prelazi 200 u min. Nekad se zadrže duže, više minuta, a neke kraće. Često ih znam stopirati tako što zadržim dah.
Išao sam ja po doktorima, ali ništa nisu otkrili. Govorili mi da je od stresa, ili razvoja. Jedino što su otkrili to da neka komora oko srca ima neobičan oblik, ali ništa strašno. Evo i dana danas imam povremene napade. Bez ikakvih simptoma.
Išao sam ja po doktorima, ali ništa nisu otkrili. Govorili mi da je od stresa, ili razvoja. Jedino što su otkrili to da neka komora oko srca ima neobičan oblik, ali ništa strašno. Evo i dana danas imam povremene napade. Bez ikakvih simptoma.
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
pet najčešćih bolesti srca i savjete kako ih izbjeći pravilnim načinom života.
1. Infarkt miokarda
Spada u ishemijske bolesti srca – znači do njih dolazi uslijed nedostatne prokrvljenosti tkiva. Nastaje kao posljedica začepljenja koronarne arterije krvnim ugruškom ili odlomljenim dijelom arterosklerotskog plaka kojim su obložene krvne žile uslijed nezdravog života. Posljedica je nedostatak tjelesne aktivnosti, povećanog unosa soli, masti i šećera, prehrane siromašne omega 3 masnim kiselinama i ovisnosti kao što su pušenje i alkoholizam te stres uslijed kojeg dolazi do povišenog krvnog tlaka i oslobađanja negativnih kemijskih spojeva i kolesterola.
Tjelesna aktivnost smanjuje upalne čimbenike u organizmu, a uz ostale mišiće, jača i srčani mišić sam po sebi, regulira i smanjuje krvni tlak te jača cjelokupan organizam. Sol povećava krvni tlak, uzrokuje nakupljanje viška tekućine u tkivima i sužava krvne žile pa predstavlja opasnost od začepljenja i infarkta. Šećer se može pretvoriti i skladištiti u obliku masti, a mast se taloži na stjenkama krvnih žila i čini ih sve užima i neprohodnijima.
Ovisnosti poput alkohola i dima cigareta koji osim nikotina ima i još preko 4000 štetnih, otrovnih spojeva, osim „sitnice“ koju čine unoseći otrovne spojeve kojima truju i ubijaju stanice vašeg organizma povećavaju krvni tlak naočigled.
Prestanite pušiti odmah ukoliko to činite, konzumaciju alkohola ograničite na čašu crnog vina iza ručka, izbacite bijelo brašno i njegove proizvode, masnoću životinjskog podrijetla, povećajte unos plave masne ribe, bogate omega 3 masnim kiselinama i maslinovog ulja, izbacite šećer iz upotrebe, a zamijenite ga minimalnim količinama ječmenog slada ili meda, uključite tjelovježbu u svakodnevni život, naročito aerobne, kardio vježbe, tipa brzog hodanja ili trčanja.
Redovitom tjelovježbom najbolje ćete reducirati stres uz neke od samo vama svojstvenim metodama opuštanja, poput masaže, aromaterapije, bavljenje omiljenim hobijima, boravljenju na svježem zraku i smanjenju radnih sati tjedno.
1. Infarkt miokarda
Spada u ishemijske bolesti srca – znači do njih dolazi uslijed nedostatne prokrvljenosti tkiva. Nastaje kao posljedica začepljenja koronarne arterije krvnim ugruškom ili odlomljenim dijelom arterosklerotskog plaka kojim su obložene krvne žile uslijed nezdravog života. Posljedica je nedostatak tjelesne aktivnosti, povećanog unosa soli, masti i šećera, prehrane siromašne omega 3 masnim kiselinama i ovisnosti kao što su pušenje i alkoholizam te stres uslijed kojeg dolazi do povišenog krvnog tlaka i oslobađanja negativnih kemijskih spojeva i kolesterola.
Tjelesna aktivnost smanjuje upalne čimbenike u organizmu, a uz ostale mišiće, jača i srčani mišić sam po sebi, regulira i smanjuje krvni tlak te jača cjelokupan organizam. Sol povećava krvni tlak, uzrokuje nakupljanje viška tekućine u tkivima i sužava krvne žile pa predstavlja opasnost od začepljenja i infarkta. Šećer se može pretvoriti i skladištiti u obliku masti, a mast se taloži na stjenkama krvnih žila i čini ih sve užima i neprohodnijima.
Ovisnosti poput alkohola i dima cigareta koji osim nikotina ima i još preko 4000 štetnih, otrovnih spojeva, osim „sitnice“ koju čine unoseći otrovne spojeve kojima truju i ubijaju stanice vašeg organizma povećavaju krvni tlak naočigled.
Prestanite pušiti odmah ukoliko to činite, konzumaciju alkohola ograničite na čašu crnog vina iza ručka, izbacite bijelo brašno i njegove proizvode, masnoću životinjskog podrijetla, povećajte unos plave masne ribe, bogate omega 3 masnim kiselinama i maslinovog ulja, izbacite šećer iz upotrebe, a zamijenite ga minimalnim količinama ječmenog slada ili meda, uključite tjelovježbu u svakodnevni život, naročito aerobne, kardio vježbe, tipa brzog hodanja ili trčanja.
Redovitom tjelovježbom najbolje ćete reducirati stres uz neke od samo vama svojstvenim metodama opuštanja, poput masaže, aromaterapije, bavljenje omiljenim hobijima, boravljenju na svježem zraku i smanjenju radnih sati tjedno.
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Abnormalnosti i oštećenje srčanih zalizaka
Uzrokuje šumove na srcu. Postoji nekoliko vrsti šumova na srcu, a to su: šum aortalne stenoze, šum aortalne insuficijencije, šum mitralne insuficijencije i šum mitralne stenoze. Najveći broj oštećenja srčanih zaslistaka uzrokuje reumatska vrućica, a uzrokuje ju streptokokni toksin, a postojanje preostalog dijela uglavnom je urođeno.
Oštećeni zalisci liječe se kirurškom operacijom, a liječnik oboljelog savjetuje o režimu prehrane i načinu života nakon operacije.
Uzrokuje šumove na srcu. Postoji nekoliko vrsti šumova na srcu, a to su: šum aortalne stenoze, šum aortalne insuficijencije, šum mitralne insuficijencije i šum mitralne stenoze. Najveći broj oštećenja srčanih zaslistaka uzrokuje reumatska vrućica, a uzrokuje ju streptokokni toksin, a postojanje preostalog dijela uglavnom je urođeno.
Oštećeni zalisci liječe se kirurškom operacijom, a liječnik oboljelog savjetuje o režimu prehrane i načinu života nakon operacije.
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
. Angina pectoris
Nastaje uslijed sužavanja ili začepljenja koronarnih arterija uzrokovanog arterosklerozom, a može nastati i uslijed anemije zbog nedostatkla kisika, zbog aortalne stenoze, arteritisa, poremećaja srčanog ritma i sl. Karakterizira je od blagog neugodnog osjećaja unutar prsne kosti do oštre, jake nepodnošljive boli. Pojavljuje se uglavnom prilikom većih napora, a učestalost varira, povećava se ili smanjuje.
Prevencija ove bolesti je u djelovamju na hipertenziju, pravilnom prehranom, tjelovježbom i u krajnjem slučaju ljekovima, sprečavanje anemije konzumacijom namirnica bogatih željezom, kontroliranje dijabetesa i sprečavanje njegovog možebitnog nastanka, smanjivanje povišene masnoće u krvi i njeno reguliranje pravilnom prehranom, prije svega konzumacijom masnoće biljnog podrijetla i izbacivanjem prženje hrane s jelovnika.
Kontrola štitnjače također uzrokuje rano otkrivanje nekih bolesti štitnjače koje su odgovorne za pojavu angine. Veliki značaj ima prevencija daljnjih napada i operacijsko liječenje kod već postojećih stanja.
Nastaje uslijed sužavanja ili začepljenja koronarnih arterija uzrokovanog arterosklerozom, a može nastati i uslijed anemije zbog nedostatkla kisika, zbog aortalne stenoze, arteritisa, poremećaja srčanog ritma i sl. Karakterizira je od blagog neugodnog osjećaja unutar prsne kosti do oštre, jake nepodnošljive boli. Pojavljuje se uglavnom prilikom većih napora, a učestalost varira, povećava se ili smanjuje.
Prevencija ove bolesti je u djelovamju na hipertenziju, pravilnom prehranom, tjelovježbom i u krajnjem slučaju ljekovima, sprečavanje anemije konzumacijom namirnica bogatih željezom, kontroliranje dijabetesa i sprečavanje njegovog možebitnog nastanka, smanjivanje povišene masnoće u krvi i njeno reguliranje pravilnom prehranom, prije svega konzumacijom masnoće biljnog podrijetla i izbacivanjem prženje hrane s jelovnika.
Kontrola štitnjače također uzrokuje rano otkrivanje nekih bolesti štitnjače koje su odgovorne za pojavu angine. Veliki značaj ima prevencija daljnjih napada i operacijsko liječenje kod već postojećih stanja.
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Aritmije
Nastaju radi nenormalnog provođenja impulsa, a karakterizira ih i pojavnost kod potpuno zdravog srca. To su ektopički udarci, atrijske fibrilacije, ventrikularne i supraventrikularne aritmije, a uzrokuju ih psihički uzroci, bolest ili lijekovi.
Aritmija može biti tahikardija kada je rad srca ubrzan ili bradikardija, kada je rad srca usporen, a najčešće se događa tijekom sna. Normalna tahikardija događa se uslijed tjelesnog napora, pojačane uzbuđenosti, stresa ili povišene tjelesne temperature.
Bolesna stanja koja uzrokuju aritmije su infarkt, angina pectoris, promjene u sastavu elektrolita, hipertireoza, hipotireoza, hipoadrenalinizam, hiperkalijemija, hipokalijemija. Lijekovi koji uzrokuju aritmiju mogu biti srčani glikozidi, simpatolitika ili parasimpatomimetika. Aritmije mogu biti atrijska fibrilacija, ventrikularna fibrilacija, atrioventrikularni blok, ekstrasistole, paroksizmalna tahikardija i Wolf-Parkinson-Whiteov sindrom.
Na aritmije srca djeluje se ovisno o vrsti; primjerice, ekstrasistole mogu biti bezazlene, najčešće su uzrokovane psihički ili zbog djelovanja nikotina ili kofeina, neke su uzrokovane poremećenom ravnotežom među elektrolitima ili npr. nedostatkom kalija ili njegovim viškom, a neke su uzrokovane infarktom miokarda ili strujnim udarom i pomoći se može samo elektrošokovima.
Nastaju radi nenormalnog provođenja impulsa, a karakterizira ih i pojavnost kod potpuno zdravog srca. To su ektopički udarci, atrijske fibrilacije, ventrikularne i supraventrikularne aritmije, a uzrokuju ih psihički uzroci, bolest ili lijekovi.
Aritmija može biti tahikardija kada je rad srca ubrzan ili bradikardija, kada je rad srca usporen, a najčešće se događa tijekom sna. Normalna tahikardija događa se uslijed tjelesnog napora, pojačane uzbuđenosti, stresa ili povišene tjelesne temperature.
Bolesna stanja koja uzrokuju aritmije su infarkt, angina pectoris, promjene u sastavu elektrolita, hipertireoza, hipotireoza, hipoadrenalinizam, hiperkalijemija, hipokalijemija. Lijekovi koji uzrokuju aritmiju mogu biti srčani glikozidi, simpatolitika ili parasimpatomimetika. Aritmije mogu biti atrijska fibrilacija, ventrikularna fibrilacija, atrioventrikularni blok, ekstrasistole, paroksizmalna tahikardija i Wolf-Parkinson-Whiteov sindrom.
Na aritmije srca djeluje se ovisno o vrsti; primjerice, ekstrasistole mogu biti bezazlene, najčešće su uzrokovane psihički ili zbog djelovanja nikotina ili kofeina, neke su uzrokovane poremećenom ravnotežom među elektrolitima ili npr. nedostatkom kalija ili njegovim viškom, a neke su uzrokovane infarktom miokarda ili strujnim udarom i pomoći se može samo elektrošokovima.
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Prirođene srčane anomalije
Najčešće se liječe kirurškim putem ili ukoliko su blaže, odnosno, nalaze se na desnom dijelu srca gdje su tlakovi manji, moguće je živjeti s njima. Na njih se ne može utjecati pravilnom prehranom, niti ih se može u potpunosti izliječiti s lijekovima.
Najčešće nastaju u prvom tromjesečju trudnoće, ukoliko majka ima neku infekciju koja na to utječe, a mogu nastati i kasnije.
Najčešće se liječe kirurškim putem ili ukoliko su blaže, odnosno, nalaze se na desnom dijelu srca gdje su tlakovi manji, moguće je živjeti s njima. Na njih se ne može utjecati pravilnom prehranom, niti ih se može u potpunosti izliječiti s lijekovima.
Najčešće nastaju u prvom tromjesečju trudnoće, ukoliko majka ima neku infekciju koja na to utječe, a mogu nastati i kasnije.
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Prema statistikama, vrlo mali broj žena mlađih od 40 godina doživi srčani udar. Dok 10.000 žena u dobi od 29. do 44. godine doživi srčani udar, dok ga u istoj dobi doživi 34.000 muškaraca. Smrt od srčanog udara češća je kod mlađih žena nego kod muškaraca. Ženama je potrebno 30 do 60 minuta više da ozbiljno shvate simptome koje im šalje srca.
Tipični simptomi su: osjećaj nelagode u prsima, rukama, vratu ili ustima, plitko disanje, opći umor i znojenje. Hitna medicinska pomoć osobito je važna ako ste u mlađoj životnoj dobi izloženi riziku od srčanog udara. Mladi pušači šest su puta skloniji srčanom udaru, a najčešće su žrtve žene s dijabetesom i povišenim holesterolom u krvi. Krvni pritisak ne smije biti veći od 120/80 mmHg, LDL-holesterol niži od 100 mg/dl i HDL-holesterol veći od 50 mg/dl.
Tipični simptomi su: osjećaj nelagode u prsima, rukama, vratu ili ustima, plitko disanje, opći umor i znojenje. Hitna medicinska pomoć osobito je važna ako ste u mlađoj životnoj dobi izloženi riziku od srčanog udara. Mladi pušači šest su puta skloniji srčanom udaru, a najčešće su žrtve žene s dijabetesom i povišenim holesterolom u krvi. Krvni pritisak ne smije biti veći od 120/80 mmHg, LDL-holesterol niži od 100 mg/dl i HDL-holesterol veći od 50 mg/dl.
0
Re: Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti
Šta su elektrofiziološko ispitivanje i kateterska ablacija?
Elektrofiziološko ispitivanje
Elektrofiziološko ispitivanje je invazivna pretraga (slična kateterizaciji srca), kod koje se u lokalnoj anesteziji kroz venu u preponi ulazi sa sondama (kateterima) u srce i na određenim tipičnim mjestima snima EKG u samom srcu. To je ponekad od velike važnosti kako bi se postavila točna dijagnoza (postoje aritmije kod kojih je to moguće učiniti jedino na taj način) i precizno opisao električni sustav srca i njegove eventualne smetnje. Tijekom postupka moguće je izazvati i prekinuti aritmiju koju bolesnik tada prepoznaje kao svoj problem.
Radi se o ekstremno sigurnom zahvatu s izuzetno rijetkim komplikacijama. Danas je ova pretraga u većini slučajeva povezana i s terapijskom intervencijom tijekom istog postupka, a koja se zove kateterska ablacija.
Kateterska ablacija
Kateterska ablacija je invazivno nekirurško liječenje aritmije koje se koristi u liječenju najvećim dijelom supraventrikulskih aritmija (one koje glavni uzrok imaju u pretklijetkama) i, rjeđe, ventrikulskih aritmija. Istim postupkom kao kod elektrofiziološkog ispitivanja, u lokalnoj anesteziji, liječnik uvodi posebnu sondu u srce i traži mjesto koje je uzrok aritmije (kod pogodnih supraventrikulskih aritmija radi se o "zločestom" snopiću ili čvoriću na određenom mjestu u srcu), orijentirajući se pomoću rentgenske slike i elektrokardiografskog zapisa koji dobija s vrha sonde. Kada pronađe pravo mjesto, pomoću radiofrekventne energije zagrijava vrh ovog katetera i na taj način namjerno stvara maleno i definirano oštećenje tog dijela mišića (obično veličine 1-2 mm), čime se prekida provođenje kroz snopić ili uništava aktivnost čvorića koji su uzrok aritmije.
Kod dobro odabranih pacijenta, ovo je danas metoda izbora u liječenju, jer može značiti izlječenje, tj. potpuni prestanak aritmije zauvijek, bez potrebe za daljnjim uzimanjem lijekova. Tipični primjeri aritmija koje je moguće izvrsno liječiti na ovaj način su tzv. WPW sindrom ili AV nodalna kružna tahikardija.
Kateterska ablacija je vrlo siguran zahvat, s visokom uspješnošću i ekstremno rijetkim komplikacijama. Tipično traje 1-2 sata, a bolesnik može biti otpušten iz bolnice već istog ili idućeg dana.
Poseban oblik kateterske ablacije je izolacija plućnih vena tj. kateterska ablacija fibrilacije atrija.
Elektrofiziološko ispitivanje
Elektrofiziološko ispitivanje je invazivna pretraga (slična kateterizaciji srca), kod koje se u lokalnoj anesteziji kroz venu u preponi ulazi sa sondama (kateterima) u srce i na određenim tipičnim mjestima snima EKG u samom srcu. To je ponekad od velike važnosti kako bi se postavila točna dijagnoza (postoje aritmije kod kojih je to moguće učiniti jedino na taj način) i precizno opisao električni sustav srca i njegove eventualne smetnje. Tijekom postupka moguće je izazvati i prekinuti aritmiju koju bolesnik tada prepoznaje kao svoj problem.
Radi se o ekstremno sigurnom zahvatu s izuzetno rijetkim komplikacijama. Danas je ova pretraga u većini slučajeva povezana i s terapijskom intervencijom tijekom istog postupka, a koja se zove kateterska ablacija.
Kateterska ablacija
Kateterska ablacija je invazivno nekirurško liječenje aritmije koje se koristi u liječenju najvećim dijelom supraventrikulskih aritmija (one koje glavni uzrok imaju u pretklijetkama) i, rjeđe, ventrikulskih aritmija. Istim postupkom kao kod elektrofiziološkog ispitivanja, u lokalnoj anesteziji, liječnik uvodi posebnu sondu u srce i traži mjesto koje je uzrok aritmije (kod pogodnih supraventrikulskih aritmija radi se o "zločestom" snopiću ili čvoriću na određenom mjestu u srcu), orijentirajući se pomoću rentgenske slike i elektrokardiografskog zapisa koji dobija s vrha sonde. Kada pronađe pravo mjesto, pomoću radiofrekventne energije zagrijava vrh ovog katetera i na taj način namjerno stvara maleno i definirano oštećenje tog dijela mišića (obično veličine 1-2 mm), čime se prekida provođenje kroz snopić ili uništava aktivnost čvorića koji su uzrok aritmije.
Kod dobro odabranih pacijenta, ovo je danas metoda izbora u liječenju, jer može značiti izlječenje, tj. potpuni prestanak aritmije zauvijek, bez potrebe za daljnjim uzimanjem lijekova. Tipični primjeri aritmija koje je moguće izvrsno liječiti na ovaj način su tzv. WPW sindrom ili AV nodalna kružna tahikardija.
Kateterska ablacija je vrlo siguran zahvat, s visokom uspješnošću i ekstremno rijetkim komplikacijama. Tipično traje 1-2 sata, a bolesnik može biti otpušten iz bolnice već istog ili idućeg dana.
Poseban oblik kateterske ablacije je izolacija plućnih vena tj. kateterska ablacija fibrilacije atrija.
0