Burnout je stanje emocionalne, fizičke i mentalne istrošenosti do kojeg dolazi zbog posla koji um i tijelo stavlja u stanje konstantnog stresa. U ovakvom ranjivom stanju čak i mali problemi postaju teški i nepremostivi. U ovom članku donosimo simptome prema kojima možete procijeniti svoje stanje te pronaći savjete kako izbjeći burnout.
Burnout ili izgaranje na poslu je psihološki sindrom koji se pojavljuje kada su zaposlenici izloženi pretjerano stresnom radnom okolišu, visokim zahtjevima posla te malim resursima (Bakker i Demerouti, 2007; Maslach, Schaufeli i Leiter, 2001). Podrazumijeva stanje potpune fizičke, psihičke i emocionalne iscrpljenosti koje je uzrokovano prevelikim i dugotrajnim stresom. Takvo stanje prati nezadovoljstvo zbog nemogućnosti usklađivanja svih obaveza i izvršavanja zadataka. Najčešća pojava burnouta je u pomagačkim strukama te u poslovima s niskom kontrolom nad poslom i konstantno visokim poslovnim zahtjevima. Prema tome, burnout je najučestaliji kod doktora, medicinskih sestara, socijalnih radnika, učitelja, odvjetnika i policijskih službenika.
Osim kroničnog stresa na poslu, burnout može uzrokovati i preuzimanje previše uloga u životu te stalno balansiranje između njih. Primjerice, netko može biti istovremeno profesionalac u svojoj struci, imati nekoliko obiteljskih uloga, volontirati, biti član je raznih društava i slično. Međutim, ukoliko je potrebno stalno zahtjevno balansiranje obvezama koje ove uloge postavljaju, može doći do burnouta. Zbog toga je ponekad važno znati reći NE!, ali ne samo drugima nego i sebi samima.
Nerijetko iz najboljih namjera pokušavamo preuzeti što više na sebe u kratkom roku.
To nas može dovesti do pucanja pod pritiskom i nastanka većeg kaosa. Nadalje, danas se često mogu čuti mantre kao “Moraš znati više od drugih!“, „Moraš naučiti još ovo da bi bio konkurentniji!“, „Moraš raditi više da bi se dokazala!“ Takve mantre dovode do forsiranja uspjeha i preintenzivnog rada jer poručuju da nikad ništa nije dovoljno dobro. Istraživanje medijske kompanije Captivate network rezultiralo je zanimljivim nalazima. Pokazalo se da muškarci više brinu za svoje zdravlje i opće stanje na poslu te zbog toga manje “izgaraju”.
Osim toga, muškarci uzimaju više odmora i pauza te vremena za sebe što im pomaže u balansiranju stresa na poslu. U odnosu na žene, čak 35% više muškaraca uzima pauze tek toliko da se odmore, 25% više muškaraca uzima pauze tijekom dana za privatne aktivnosti, 7% više ih uzima pauze za šetnju, 5% više ih uzima pauzu za ručak. Ovi rezultati djelomično mogu objasniti zašto žene češće i ranije dožive burnout u odnosu na muškarce.
Definicija burnouta uključuje emocionalnu iscrpljenost ili bezvoljnost, depersonalizaciju ili cinizam uz osjećaj odvojenosti od drugih te osjećaj neučinkovitosti. Posljedice izgaranja na poslu mogu se preliti u privatni život te uzrokovati anksioznost i depresiju te otuđenost od bliskih osoba. Neadekvatna educiranost o ovom fenomenu može dovesti do maladaptivnih pokušaja regulacije emocija i strategija suočavanja sa stresom. To je jedan od načina nastanka problema sa zloupotrebom opojnih sredstava ovisnosti. Nadalje, kronični stres doprinosi nastanku medicinskih oboljenja kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Stresu se pripisuje čak 60-80% posjeta liječniku opće medicine.
Kako stres utječe na mozak na neurološkoj razini, pogledajte u videu:
Kako spriječiti burnout i što učiniti ako ipak dođe do njega?
Osvijestite da ste u stanju burnouta – ovo je esencijalni prvi korak!
1. Imate li ozbiljne stresove, kronični umor, probleme sa spavanjem zbog posla?
2. Strepite li svaki dan zbog odlaska na posao?
3.Brinete li zbog posla svaki dan čak i kada ste kući, u svoje slobodno vrijeme?
4. Jeste li postali cinični ili distancirani s kolegama na poslu?
5.Osjećate li se neučinkovito, kao da niste u mogućnosti ostvariti zadatke koji su vam nekada bili lagani?
6.Osjećate li u zadnje vrijeme više fizičkih tegoba, kao više glavobolja?
Jednom kad uspijete prepoznati simptome burnouta, možete početi razmišljati što ćete učiniti po tom pitanju. Na taj način preuzimate kontrolu nad stresom prije nego što on preuzme kontrolu nad vama!
Pokušajte se naspavati
Premalo sna je značajan faktor u predviđanju burnouta i pridonosi bržoj manifestaciji burnouta. Kvalitetan odmor uz dovoljno vremena za spavanje pospješuje resetiranje od iscrpljujućih događanja prethodnog dana. Bolji san važan je znak oporavka od burnouta i spremnosti za povratak na posao. Dobar san osnova je zdravih životnih stilova koji su zaštitni faktor od potencijalnog burnouta.
Redovita tjelesna aktivnost
Da je “u zdravom tijelu, zdrav duh” dokazala su brojna istraživanja koja ukazuju da kardiovaskularne vježbe značajno reduciraju simptome burnouta već u roku 4 tjedna. Osim toga, pokazalo se da joga pomaže u prevenciji i suočavanju sa burnoutom te da smanjuje emocionalnu iscrpljenost. Uz to je naravno važna i zdrava i uravnotežena prehrana. Poželjno je izbacivanje nikotina te regulirana konzumacija kofeina i šećera.
Meditacija
Tehnike meditacije omogućuju usredotočenu svjesnost na sadašnji trenutak, na okolinu i opažanje bez prosuđivanja. Meditacije se mogu prakticirati uz pomoć mobilnih aplikacija kao što je Headspace. Jedna od koristi meditacija je poboljšanje koncentracije i usredotočenosti u radu. Osim meditacija, u opuštanju također mogu pomoći i vježbe disanja. Ovim vježbama smanjuje se koncentracija hormona kortizola u krvi, hormona koji je poznat pod nazivom “hormon stresa”.
Vrijeme za sebe i za druge
Pronađite vrijeme za sebe kako biste se oslobodili stresa. To može biti masaža, šetnja u prirodi ili slušanje glazbe. Dozvolite si da se počastite s pravim odmorom koji će vam u potpunosti odgovarati. Osim toga, ostavite vremena i energije u danu za društveni život i hobije koji će vam omogućiti udaljavanje od posla kako biste se mogli dobro odmoriti i pripremiti za novi dan. Kako biste si oslobodili dodatno vrijeme, razmislite koje su vam aktivnosti opterećujuće i manje važne, a mogu se izbaciti.
Razgovor s osobama od povjerenja
Ponekad osjećamo olakšanje samim time što s nekim podijelimo svoje probleme. Supervizor od povjerenja ili mentor može pomoći u istraživanju opcija i načina kako promijeniti najstresnije zahtjeve posla ili ostvariti bolju ravnotežu između privatnih i poslovnih obveza. Optimalnom prilagodbom rasporeda obveza na poslu i kod kuće smanjuje se stres jer se izazovi predviđaju i planiraju. Ukoliko se situacija ne popravlja, simptomi burnouta mogu se tretirati uz pomoć psihologa kroz savjetovanje ili psihoterapiju.
Ima vremena!
Nedostatak vremena nije opravdanje da se ne pokuša neka od gore navedenih metoda regulacije stresa. Ako uspijemo smanjiti stres, povećavamo sposobnosti koncentracije i druge kapacitete za brže i bolje obavljanje posla. Dugotrajni prekovremeni rad negativno utječe na produktivnost i motiviranost. Stoga je važno odvojiti slobodno vrijeme u kojem ćemo napuniti baterije za novi radni dan i time se zaštiti od burnouta!
piše: Ana Vulin, psihologinja
3
1
necu ni sad