Dijabetes (šećerna bolest, diabetes mellitus) je hronična bolest kod koje organizam ili ne proizvodi ili neadekvatno koristi hormon pankreasa insulin. Dijabetes takođe može biti kombinacija oba mehanizma. Insulin kontroliše koncentraciju šećera (glukoze) u krvi i količinu šećera (glukoze) koji se apsorbuje u ćelijama. Kako mozak koristi isključivo glukozu, neophodno je da se nivo šećera održava na zadovoljavajućem minimumu.
U slučaju da je nivo šećera nedovoljan, odnosno nizak, (hipoglikemija) osoba nije u stanju da rezonski postupa, a ukoliko je previsok (hiperglikemija), osoba ima dijabetes.
Dijabetes (diabetes mellitus, visok nivo šećera u krvi) oštećuje male krvne sudove bubrega, srca, očiju, nervnog sistema i kapilarne mreže na periferiji. Zato nedovoljno lečen ili nelečen dijabetes može dovesti do oboljenja srca (kardiovaskularnih bolesti), (moždanog udara) šloga, bolesti bubrega, slepila i oštećenja nervnog sistema i nerava posebno donjih ekstremiteta. Kardiovaskularne bolesti i šlog su dva do četiri puta češći kod osoba sa dijabetesom.
Postoje tri tipa dijabetesa: tip 1 (diabetes mellitus juvenilni, koji je insulin zavisni, što znači da pacijent mora da dobija insulin), tip 2 (diabetes mellitus, koji je insulin nezavisni) i gestacioni dijabetes.
Dijabetes tipa 1 (diabetes mellitus juvenilni) ima 5-10% osoba i uvek počinje u mlađim godinama života. Smatra se da kod juvenilnog diabetesa autoimuni proces napada beta-ćelije pankreasa koje luče insulin. Uzrok ovog autoimunog procesa je virusnog porekla, smatra jedna grupa naučnika, dok drugi sumnjaju na neku grešku u ishrani.
Dijabetes tipa 2 (diabetes mellitus) najčešći je oblik dijabetesa. Kod ovog oblika dijabetesa pankreas proizvodi male ili nedovoljne količine insulina, pa ćelije ne dobijaju dovoljno glukoze u cilju proizvodnje energije.
Ishrana bogata takozvanim brzim šećerima (koji se nalaze u svim grickalicama, šlatkišima, belom brašnu, skrobnom povrću poput krompira, pasulja, graška) zahteva od pankreasa da u kratkom periodu od početka obroka luči velike količine insulina. Tada dolazi do naglog skoka šećera u krvi. Isto se dešava i kada se neko nema redovne obroke.
Pankreas tada kontinuirano proizvodi velike količine insulina i vremenom se iscrpljuje, a ćelije više ne reaguju na insulin, strručno rečeno postaju rezistentne. Tako nastaje insulinska rezistencija.
Većina ljudi često nije svesna postojanja ovog metaboličkog poremećaja. Dijabetes tipa 2 (diabetes mellitus) obično počinje u starijem životnom dobu, ali se ovo pravilo poslednjih godina sve više menja.
Gestacioni dijabetes je treći tip dijabetesa i javlja se tokom trudnoće. Obuhvata oko 5% trudnica. Hormonske promene u drugom stanju mogu uticati na pojavu rezistencije na insulin.
DIJABETES
Re: DIJABETES
Svakako jedan od većih zdravstvenih problema današnjice, ponajprije jer mase ljudi ni ne znaju da to imaju.
0
Re: DIJABETES
Ma samo sam.uvod napravila.tj iskopirala...a tema.je siroko kompleksna...nekako je tako.planiram.i voditi, od preventive do lijecenja , jelovnika itd
0
Re: DIJABETES
Ishrana, kretanje, ali i stres može to sve poništiti... A i genetika daje svoje.
Znam ljude koji ni po čemu ne bi trebali s tim se boriti, pa imaju...
No svakako rizik se smanjuje s te dvije stvari
0
Re: DIJABETES
Radi razilaženja sa utjecajnim članovima ovoga foruma, uzdržat ču se iznošenju svojih ideja i iskustava... 
Diabetes mi je inače genetski preodređen...
Diabetes mi je inače genetski preodređen...
0
Re: DIJABETES
Kod mene šećer pada, bude baš nizak... Grozan osjećaj...
3
3
İnsanın en iyi yoldaşı onu seven değil, anlayan kişidir. Anlamakla başlar yolculuk.
Re: DIJABETES
Da, svakako da ima.i gdneticke sklonosti u tome ali ne uvijek.
Tako mene pita doktorica, da li je neko u porodico dijabeticar a ja bubnem NE. Dodjem.kuci pa.se sjetim i nana i dedo po maminoj strani bili dijabeticari.
0
Re: DIJABETES
S postankom DM tipa 1 povezivao se niz virusa (uključujući rubeolu, coxsackie, citomegalo, Epstein–Barr i retroviruse), koji mogu izravno inficirati i rastočiti β–stanice ili ih oštetiti posredno, izlaganjem autoantigena, odnosno aktiviranjem autoreaktivnih limfocita, oponašajući molekulski slijed autoantigena koji potiču imuni odgovor (molekulska mimikrija) ili na druge načine.
Određenu ulogu ima i dijeta. Povećani rizik tipa 1 DM povezuje se s davanjem mliječnih proizvoda dojenčadi (osobito kravljeg mlijeka i mliječne bjelančevine β kazeina), s visokim razinama nitrata u pitkoj vodi i s niskim unosom vitamina D. Prerano (<4. mjeseca) i prekasno (>7. mjeseca) davanje glutena i žitarica dojenčadi povećava stvaranje autoprotutijela na stanice otočića gušterače. Patogenetski mehanizmi ovih pojava nisu jasni.
Određenu ulogu ima i dijeta. Povećani rizik tipa 1 DM povezuje se s davanjem mliječnih proizvoda dojenčadi (osobito kravljeg mlijeka i mliječne bjelančevine β kazeina), s visokim razinama nitrata u pitkoj vodi i s niskim unosom vitamina D. Prerano (<4. mjeseca) i prekasno (>7. mjeseca) davanje glutena i žitarica dojenčadi povećava stvaranje autoprotutijela na stanice otočića gušterače. Patogenetski mehanizmi ovih pojava nisu jasni.
0
Re: DIJABETES
Je li to ukazuje na razvoj dijabetesa? Inzulinska rezistencija ili sl.?
Ne znam, svaki put kada sam odradila nalaze, poslije toga, sve je bilo ok... Nemam nikakvu dijagnozu, terapiju, ali vodim malo više računa o tome šta jedem...
0
İnsanın en iyi yoldaşı onu seven değil, anlayan kişidir. Anlamakla başlar yolculuk.
Re: DIJABETES
Prema onome što vidim na kulinariki, nije mi jasno, kako neko kod vas može imati manjka šečera u krvi... 
4
4
Re: DIJABETES
Postoji mogucnost da i zdrava osoba povremeno.pati od hipoglikemije ukoliko npr postis, ili se izlazes vecim naporima a da nisi jela. Ili da su u pitannu neke hormonalne promjene.
U velikom broju slucajeva to je ipak znak poremecaja nekog.
Mozes mjeriti u apoteci par dana, nataste i dva sata nakon obroka pa da vidis.
Meni se desilo jer sam.popila.tabletu a pojela.npr pola.jabuke...i to dva obroka takva. Osjecaj je grozan.
0