Ekoloski problemi u BIH

[storm]

E. Sk.
klix.ba
Nakon kratkotrajnog poboljšanja kvaliteta zraka u Sarajevu, jučer je ponovo proglašena epizoda "pripravnost" zbog zagađenja.


Fizičar Martin Tais je, govoreći o zagađenju zraka u Sarajevu, kazao da je neophodno napraviti viziju i strategiju kako bi se riješio ovaj problem.

"Jučer smo vidjeli da je opravdano proglašena 'pripravnost'. U ovim situacijama potrebno je boriti se da se zagađenje dodatno ne pogorša. Mi smo grad na planini, imamo visoke predjele oko nas, kotlinu koja ima prirodna ograničenja. Mi smo u loncu. Bosanski lonac u kojem ima čestica i svega drugog", napominje Tais.

Kaže i kako je dobra i poželjna preventivna mjera, kako bi se pokušao isključiti glavni zagađivač ukoliko je to moguće i tako smanjiti problem zagađenja.




"U ovim uslovima, zimskim uslovima, sve što zagadimo ostaje u gradu. Potrebno je napraviti viziju, strategiju šta hoćemo, ali ima načina. Mogu se naprimjer izbaciti zagađivači, to se odnosi na ugalj koji je problematičan, a s druge strane, ne možemo ljudima zabraniti da se griju", jasan je Tais.

Smatra da Kanton Sarajevo treba osigurati sredstva zajedno s Federacijom, u vrijednosti od 30 miliona maraka godišnje za rješavanje problema zagađenog zraka.

"Također, i općine imaju svoj zadatak, da izbacuju zagađivanje čvrstim gorivima. Mogu izbacivati ložišta na ugalj, posebno sada kada imaju nove, dobre peći za ugalj, to znači loženje odozgo. Na Mašinskom fakultetu smo nekad prije rata testirali te peći.
One su naprimjer odlično rješenje, jer rade do osamdeset posto zagađivanja, dosta je manje zagađivanje kad se ugalj loži u tim pećima", tvrdi Tais.

NAKON PERIODA ČISTOĆEjučer
Zbog zagađenja zraka u Sarajevu ponovo proglašena "pripravnost"


Ipak, dodaje kako se ovaj problem može riješiti tek za 5 do 10 godina.

"Ovo se samo može umanjiti. Ono što je tu, ostaje. Samo se može spriječiti da se povećava", govori.

Jedan je od onih koji tvrde da izrazito visoke zgrade blokiraju strujanje zraka.

"Već nekoliko godina se radi energetska efikasnost, utopljavaju se zgrade, ali je to sve malo, nije planski. Za ovaj problem je potrebno izdvojiti veća finansijska sredstva. Istina, urađeno je nešto, Kanton Sarajevo se bori, ali nema snage bez većih finansijskih sredstava", poručuje Tais.

[Miss Y.]

Ne znam odakle je ovaj Tais.
Rodjen ovdje nije sigurno.
Da jeste, znao bi da je ovaj problem haman od kako je svijeta i vijeka.
Mozda sad bogdu više, ali mi je dojadilo da palamude o Sarajevu -magli i smogu kao da su izmislili toplu vodu samo da dobiju komad medijskog prostora.

[Hannibal]

iz prijepolja

[storm]

Ima po meni više slojeva problema...
Nekad se to nije mjerilo, niti su se ljudi brinuli puno oko toga...
Stanovništvo grada se u zadnjih par desetljeća, uduplalo...
Motorna vozila, vjerojatno u istom periodu, udeseterostrucila..
I ono malo što kotlina dopusta strujanja zraka, sagradilo se visokih zgrada... Ne znam koliko to utječe, ali koristi sigurno ne...
Morao bi grad polako razmišljati o široj pješačkoj zoni centra grada, pojačati javni promet, dopustiti samo dostavu.
Ukinuti ugalj trenutno.

[SmokingMan]

Držimo se toga da ljudi nemaju zbora da pređu na ekološki prihvatljivije grijanje, na žalost, ni planirane subvencije koje su u skorije vrijeme planirane će vjerovatno pričekati jedan duži period. Povrh svega, zadesilo nas je što nas je zadesilo, mene od ovog zgađena više brine što mi, ljudska bića, nismo jedinstveni da ovo prolazno mjesto učinimo lijepšim mjesto mza boravak. Ako bi tragediji pripisivali bilo kakvu odgovornost, morali bi smo je prvo pripisati čovjeku koji ju je stvorio svojim rukama.

[dmr]

68-74 studirao na Univerzitetu u Sarajevu, haman da ne zna nista o Sarajevu

[storm]

Užasavajuće fotografije otpada u jednoj od najčistijih rijeka u Bosni i Hercegovini, Drini, šokirali su mnoge.

Plutajuće smeće, plastične boce, drva i razni drugi predmeti pokazali su kako izgleda ekološka katastrofa.

Kako je najavljeno, radnici preduzeća "Hidroelektrane na Drini" trebali bi danas početi uklanjanje plutajućeg otpada koji se nalazi na kruni brane Hidroelektrane "Višegrad".



Do ove ekološke katastrofe došlo je pucanjem gornje lančanice, čime je ugrožena i proizvodnja električne energije.

Podsjetimo, specijalizovani tim Hidroelektrane "Višegrad" godišnje izvadi od 6.000 do 8.000 metara kubnih plutajućeg otpada iz Drine, među kojima su drvo, plastika i drugi otpad sa deponija u okruženju.

Ovo nije prvi put da se dešavaju ovakve ekološke katastrofe, nažalost ovaj problem prisutan je više godina i o njemu se raspravljalo na brojnim sastancima i skupovima održavanim u Višegradu.

U Višegradu je prije dvije godine održan trilateralni sastanak resornih ministarstava naše zemlje, Srbije i Crne Gore, o problemu plutajućeg otpada, ali problem ni do danas nije riješen.

Nedjeljko Perišić, direktor Hidroelektrane Višegrad, izjavio je novinarima da ovaj problem traje već decenijama, a sve što se moglo učinili su vlastitim snagama učinili kako ne bi doveli u pitanje rad Hidroelektrane.

Upozorio je također da se u gornjem toku rijeke Drine nalaze desetine hiljada kubika plutajućeg otpada koji dolazi pritokama Pračom, Tarom, Pivom, a najviše rijekom Lim.

Inače, predsjednik Udruženja za sportski ribolov i ekologiju "Drinska jezera" u Višegradu Aleksandar Kojić kazao je za medije da je Drina i dalje jedna od najčistijih rijeka, o čemu svjedoči bogat riblji fond i prisustvo pastrmke, koja za stanište bira samo čiste rijeke.

[lejlamo]

koja smo mi pogan.

[Podrinjac]

Nije to nista. To je svakodnevnica.

[lejlamo]

nova normalnost, jel.

[Iskra]

Gledam maloprije na tv, kazu sve to dolazi iz Srbije, Drinom..Cak je i ep Srbije ponudila.pomoc u ciscenju.

[Russki]

Ja sam jedno vrijeme učestvovao u onim Lets do it akcijama čiščenja...kakvih sam se gadosti nagledao, i danas se ibretim.

Zaista smo pogan, životinje su civilizovanije od nas.

Ponašamo se kao da imamo još planeta za život.

Zato i jesmo na putu prema groblju civilizacija..