Šume...pluća svijeta

Ljepote prirode, simbioza čovjeka i prirode, očuvanje okoliša, životinjski svijet, bogastvo flore na planeti...
Moderator: CocoMa, Heidi
Avatar
storm
Administrator
Reactions: 36440
Postovi: 29491
Pridružen/a: 15 jul 2020, 12:19
Lokacija: 🇸🇮

Šume...pluća svijeta

Post Postao/la storm »

Estonska kompanija zarađuje na šumama, a da pritome ne vrši njihovu sječu
B. R. klix.ba
slika
Single Earth posreduje između vlasnika šuma i drugih kompanija (Ilustracija: Shutterstuck)
Estonska kompanija Single Earth zarađuje na šumskom bogatstvu, a da pritome ne vrši sječu stabala. Djeluje na tržištu kredita za ugljik, a čija je svrha smanjenje emisije ovog štetnog gasa.


Kompanija posreduje između vlasnika šuma i drugih firmi. Da bi kompenzovale za emisiju ugljika i očuvale biodiverzitet firme plaćaju vlasnicima šumskih područja i močvara za zaštitu ovih prirodnih sredina.

Na taj način Single Earth doprinosi iskorištavanju blagodati šuma, a to su apsorpcija ugljen dioksida i povećanje biodiverziteta. Time podstiče i vlasnike da štite svoja šumska područja.

Estonija je među državama koje su vrlo bogate šumama. Više od polovine zemlje je prekriveno šumom. Međutim, u cijeloj Evropi dešava se velika sječa šume.

U Single Earthu se nadaju da će proširiti poslovanje na cijeli svijet, a riječ je o tržištu koje bi do 2050. moglo vrijediti 500 milijardi dolara. Očekuje se da će to za posljedicu imati smanjenje deforestacije na prostoru od 10 miliona hektara svake godine, naveli su u Svjetskom ekonomskom forumu (WEF).
3
3 slika
Avatar
Russki
prince of idiotism
prince of idiotism
Reactions: 22278
Postovi: 16993
Pridružen/a: 29 aug 2020, 19:19
Lokacija: Throne of Time

Re: Šume...pluća svijeta

Post Postao/la Russki »

Koliko su gadovi samo skršili šume u mom kraju..ne smijem ni zamisliti do kojih razina to ide na globalnoj razini...Tuga..
0
abysmal depths are flooded
Avatar
Heidi
Lemon Addict
Lemon Addict
Reactions: 22582
Postovi: 15606
Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
Lokacija: Kosmicki raspor

Re: Šume...pluća svijeta

Post Postao/la Heidi »

Svake godine u prosjeku nestane 13 mil hektara sume, a u samo jedanaest regija svijeta mogli bismo izgubiti do 170 milijuna hektara do 2030. godine.
2
1 slika 1 slika
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Avatar
Russki
prince of idiotism
prince of idiotism
Reactions: 22278
Postovi: 16993
Pridružen/a: 29 aug 2020, 19:19
Lokacija: Throne of Time

Re: Šume...pluća svijeta

Post Postao/la Russki »

Heidi je napisao/la: 18 feb 2021, 19:14 Svake godine u prosjeku nestane 13 mil hektara sume, a u samo jedanaest regija svijeta mogli bismo izgubiti do 170 milijuna hektara do 2030. godine.
Malo nam je što smo uništili vodu i zrak, doveli pčele na rub izumiranja, još da i ovo uništimo i možemo se pokopati.
2
2 slika
abysmal depths are flooded
Avatar
Nice try
Etablirani član
Etablirani član
Reactions: 3404
Postovi: 1800
Pridružen/a: 13 dec 2020, 15:13

Re: Šume...pluća svijeta

Post Postao/la Nice try »

Sve me brine što čovjek nepovratno uništi, ali zbog pčela se nekako najviše brinem i mislim da ljudi nisu svjesni posljedica.
0
Avatar
uvijek_kontra
Etablirani član
Etablirani član
Reactions: 6731
Postovi: 2483
Pridružen/a: 29 jul 2020, 15:38
Lokacija: Tu i tamo.

Re: Šume...pluća svijeta

Post Postao/la uvijek_kontra »

Negdje sam procitala, kad nestane zadnja pcela, bice zivota na zemlji jos samo 4 godine.
0
Avatar
Heidi
Lemon Addict
Lemon Addict
Reactions: 22582
Postovi: 15606
Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
Lokacija: Kosmicki raspor

Re: Šume...pluća svijeta

Post Postao/la Heidi »

Što se dogodilo sa šumom na kojoj je nastao New York?
slika
Foto: Pixabay

Kada mislimo na New York, u pravilu zamišljamo bezbroj modernih, velikih nebodera. No, iako grad zaista je takav kakav ga zamišljamo, nisu sve zgrade u New Yorku tako nove. Iza fasada starih zgrada i skladišta, koje datiraju iz 19. i početka 20. stoljeća, mogu se pronaći masivne drvene grede. Dapače, procjenjuje se da se u svim starim zgradama nalazi oko 14 milijuna kubičnih metara drva. To je negdje ekvivalent 74 000 vagona podzemne željeznice. Od kud potječe to drvo? Odgovor je jednostavan, iz šume koja se prostirala na tom području prije nego što je niknuo grad.

U New Yorku se svake godine ruši i obnavlja više od 1000 starih zgrada, pa možemo zaključiti da im povijesna baština i nije prioritet. To rušenje i obnavljanje su odlučili iskoristiti znanstvenici koji preuzimaju drvene ostatke kako bi detaljnije analizirali uzorke. Kao što znamo, svako deblo na sebi ima godišnje prstenove rasta po kojima se može izračunati koliko je ono staro. Znanstvenici su pronašli brojna stabla koja datiraju još iz 1500-ih godina te iz njih mogu izvući podatke o klimi i klimatskim promjenama.


Kada je New York naseljen?

Već u ranom 17. stoljeću, negdje početkom 1620-ih, u New York su se krenuli doseljavati Nizozemci. U početku, tijekom prvih 200 godina postojanja grada, rast je bio mali, ali primjetan. Zatim su 1840. počeli pristizati valovi useljenika. Ti valovi su se odvijali u nekoliko faza i trajali su sve do kraja Prvog svjetskog rata. Tijekom tih valova je i veći dio New Yorka nastao. S obzirom da se čelik pojavio tek početkom 20. stoljeća, osnova za gradnju bila je drvo. Već početkom 1700-ih su se počele kršiti šume sjeverno od New Yorka koje su obilovale smrekom, balzamovom jelom, bijelim borom i ostalima. Do kasnih 1800-ih, već su tri četvrtine šuma sjeveroistoka ogoljene. Nakon što su iscrpili sjeveroistok, graditelji su se usmjerili na jugoistok te generalno cijelu istočnu obalu. Kao posljedica toga, danas u SAD-u imamo samo oko 3% ostataka starih šuma, dok je ostatak pretvoren u gradivni materijal.

Koliko su bila stara stabla u vrijeme sječe?

Uz pomoć prstenova koji se nalaze u stablima, znanstvenici su uspjeli procijenti da je većina stabala posječena 1891. ili prije. Većina stabala je krenula rasti tijekom ranih 1600-ih do 1700-ih. Najstarije stablo koje su uspjeli pronaći, izniklo je oko 1512.

Malo je tužno što je 97% zelene površine pretvoreno u ogromne gradove pune betona. No, možemo se složiti da je poprilično fascinantno da imamo sposobnost procijenti točnu godinu kad je neko stablo niknulo, te kad je posječeno.

Daljnja istraživanja će se usmjeriti na procjenu klime tijekom tog razdoblja te kako se mijenjala tijekom stoljeća.

Geek
0
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Odgovori

Natrag na “Priroda i ekologija”