BeHaR forum

Dokle smo stigli na Balkanu?
Ne moramo ni pričati, dokle se god gradovi guše u smogu zimi, dokle su god korita rijeka okićena poput božićnog bora, i dokle god palimo i bacamo, što nam padne na um, i ne treba više...

BRIGA O OKOLIŠU
U Danskoj čak 64 posto stanovništva struju dobija iz alternativnih izvora
B. R.



U Danskoj čak 64 posto stanovništva struju dobija iz alternativnih izvoraIlustracija: Shutterstuck
U izvještaju think tank organizacije Ember je navedeno da je u prvoj polovini ove godine u svijetu deset posto stanovništva struju dobijalo od vjetroenergije i solarne energije. To je značajno poboljšanje u odnosu na period od prije pet godina kada je to iznosilo pet posto.

Svjetski lider po ovom pitanju je Danska gdje se 64 posto stanovništva struju dobija od vjetroenergije i solarne energije. Slijedi je Irska sa 49 i Njemačka sa 42 posto.

U Velikoj Britaniji to iznosi 33 posto, u Australiji 17, Turskoj 13 i Sjedinjenim Američkim Državama 12 posto.

U Brazilu, Kini, Indiji i Japanu deset posto stanovništva dobija struju iz navedenih izvora energije.

Zemlje širom svijeta grade vjetroturbine i postavljaju solarne panele kao zamijene za ugalj i plin. U izvještaju se sugerira nastavak smanjenja korištenja uglja kao mjere protiv globalnog zagrijavanja. Istaknuto je da je tokom pandemije koronavirusa proizvodnja uglja pala za osam posto.

Nidokle, u BiH mislim

I opet Danci...

ZELENA ENERGIJA
Megaprojekt na sjeveru Europe: Gradi se ‘zeleni otok‘, investicija je teška 34 milijarde dolara
Zajedno s okolnim vjetroelektranama imat će početnu snagu od tri gigavata i trebao bi primiti prve stanovnike negdje 2033. godine
Piše: Hina


Ilustracija, umjetni otok Peberholm u Danskoj
Leslie Garland Picture Library/Alamy/Profimedia


Danska je u četvrtak odobrila plan gradnje umjetnog otoka u Sjevernom moru koji će proizvoditi i skladištiti dovoljno „zelene“ energije za pokrivanje potreba tri milijuna europskih kućanstava.

Otok će se graditi 80 kilometara od zapadne obale Danske, u početnoj će etapi biti površine 18 nogometnih igrališta i trebao bi primiti prve stanovnike negdje 2033. godine.

Bit će povezan sa stotinama vjetroelektrana na moru, opskrbljivat će strujom kućanstva i paralelno isporučivati 'zeleni' vodik brodarima, aviokompanijama i logističkim tvrtkama.


Zajedno s okolnim vjetroelektranama imat će početnu snagu od tri gigavata, a stajat će oko 210 milijardi danskih kruna (33,87 milijardi dolara).

Europska unija nedavno je predstavila planove transformacije elektroenergetskog sustava, prema kojima bi za deset godina većinu struje trebala proizvoditi iz obnovljivih izvora i povećati kapacitete vjetroturbina na moru za 25 puta do 2050.

"Ovo je uistinu veliki trenutak za Dansku i za globalnu zelenu tranziciju", rekao je ministar energetike Dan Jorgensen na brifingu za novinare.

"(Otok) će dati veliki doprinos realizaciji ogromnog europskog potencijala za korištenje energije vjetra na moru", rekao je danski ministar.

Umjetni otok važan je dio danskog pravno obvezujućeg cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 70 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine, koji spada među najambicioznije u svijetu.

Nordijska zemlja ima prirodne uvjete, uključujući potrebnu snagu vjetrova, i bila je pionir u razvoju kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra na kopnu i na moru. Prva je u svijetu izgradila farmu vjetroelektrana na moru, prije gotovo 30 godina.

U prosincu 2020. odlučila je obustaviti istraživanja nafte i plina u svojem dijelu Sjevernoga mora.

D. Be./ klix.ba



Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović čestitao je svima koji su učestvovali u realizaciji, kako je nazvao, historijskog projekta. Otvaranju je prisustvovao i drugi član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

"Danas je dan, kada smo izuzetno ponosni svi koji nosimo ovu državu u srcu. Dodatni razlog za ponos jeste ovaj projekat. Drago mi je što upravo na ovaj dan imamo priliku da ga svečano otvaramo i da otpočinje s radom u korist ove države i njenih građana", kazao je.


Foto: G. Š./Klix.ba
Poručio je da projekti poput ovoga pokazuju ozbiljnost i snagu države.

"Oni pokazuju našu čvrstu opredijeljenost za razvoj, ali i sposobnost da državu vodimo tim putem. Siguran sam da, uspješno realizirajući ovakve projekte, na najbolji način ispunjavamo obavezu prema historijskoj generaciji, koja je prije 29 godina izborila samostalnost i nezavisnost države Bosne i Hercegovine i ostavila nam je da skrbimo o njoj, kao uslovu naše slobode i našeg opstanka", dodao je.

Energetika je temelj moderne ekonomije. Ali energetika je i mnogo više od toga. Ona prožima svaku poru savremenog života i suštinski ga određuje. Kao takva, energetika ne predstavlja samo temelj razvoja jedne zajednice, već i temelj njene sigurnosti i u konačnici uslov njenog opstanka.


"Kroz iskustvo agresije mi smo na najbolji način iskusili šta znači energetska nezavisnost. Agresor je koristio energetske izvore kao oružje. Ograničavajući dotok energije, neprestano je stvarao uslove nepodnošljivosti s ciljem da nas trajno ukloni sa teritorije na koju je kidisao. Energetski resursi koje smo tada kontrolisali, poput dijela kapaciteta Elektroprivrede, predstavljali su sredstvo od neizmjernog značaja za odbranu i očuvanje države. Tako je i danas. Energetski sektor, a naročito polje proizvodnje električne energije predstavlja izuzetno važno državno pitanje. Zato me iznimno raduje što je ovaj projekat samo jedan u nizu projekata, kojima se jača energetska nezavisnost Bosne i Hercegovine", rekao je Džaferović.


Ogroman je značaj, koji će vjetropark Podveležje 1 imati na našu ekonomiju.

"Već je sama njegova izgradnja predstavljala izuzetnu investiciju. Naročito me raduje što su bosanskohercegovačke firme imale značajno učešće u izgradnji ovog vjetroparka. Naročito se zahvaljujem radnicima koji su uložili svoj rad i trud, te podcrtavam ulogu inžinjera Elektroprivrede Bosne i Hercegovine koji su nadzirali izgradnju kako bi ovaj pogon bio ovo što ovdje danas vidimo", izjavio je.


Foto: G. Š./Klix.ba
Fascinantni su podaci koji govore o snazi vjetroparka Podveležje 1. Fascinantni su i podaci o smanjenju emisija CO2 do kojeg će doći zahvaljujući ovom projektu. Činjenica da ćemo imati dodatnih 130 gigavat-sata na godišnjem nivou, a da će se emisija od fosilnih goriva smanjiti sa 130.000 tona predstavlja izuzetnu stvar.

"Ovo je prvi veliki projekat Elektroprivrede Bosne i Hercegovine iz obnovljivih izvora energije. Vjerujem da je ovo samo prvi u nizu ovakvih velikih projekata. Vođeni prvenstveno željom da radimo na zaštiti okoliša, radi zdravlja i uslova života našeg stanovništva, mi kao država trebamo ići sve više ka obnovljivim izvorima energije. Na koncu, to je nešto na što nas obavezuje i naš put ka članstvu u Evropskoj uniji. Budućnost je sigurno u obnovljivim izvorima energije. To je strateški put kojim trebamo postepeno ići, imajući u vidu očuvanje radnih mjesta, kako bismo, bez ekonomskih šteta, išli ka cilju smanjenja štetnih emisija", poručio je.


Foto: G. Š./Klix.ba
VE Podveležje instalisane snage 48 MW sa godišnjom proizvodnjom 130 GWh električne energije, prvi je vjetropark Elektroprivrede BiH i predstavlja doprinos kompanije opredjeljenju EU za povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Izvođač radova je Siemens.

Generalni direktor Javnog poduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) Admir Andelija kazao je ranije kako je ovo prvi park kojeg gradi EPBiH, a u koji je uloženo oko 130 miliona maraka.

Bgm dok se mafija igra, mogli smo i nuklearku postaviti

Stvarno... Moglo je i blok raznijeti, oni ništa...