Našli smo se u apsurdu... Da ćemo morati tehnologijom anulirati utjecaj tehnologije na klimatske uslove.
Mi ne znamo drukčije, šteta.
Ali ne bi ni bili gdje jesmo, mislim tehniški, bez fosilnih goriva, plastike...
A ekologija je skupa.
Klimatske promjene
- Heidi
- Lemon Addict
- Reactions: 22582
- Postovi: 15606
- Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
- Lokacija: Kosmicki raspor
Re: Klimatske promjene
„Našoj djeci prijete ratovi zbog hrane i vode“
Stariji će morati podnijeti žrtvu u borbi protiv klimatskih promjena ili će se današnja djeca suočiti s budućnošću ratova za vodu i hranu, upozorio je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans u razgovoru za Guardian.
Potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans upozorio je da se socijalne i klimatske politike trebaju uskladiti kako bi se jednako rasporedio teret i koristi stvaranja „zelene ekonomije“. U protivnom, svijet bi se mogao suočiti s buntom ljudi koji se boje gubitka posla i prihoda, koje će poticati populistički političari i industrija fosilnih goriva. „To je vrlo ozbiljan problem koji moramo hitno riješiti. Moramo transformirati naše gospodarstvo pri čemu ćemo imati goleme prednosti, ali i izazove. No, najveća prijetnja je ona socijalna i ako to ne popravimo, naša će djeca ratovati zbog vode i hrane. U to nema sumnje.“ – kazao je Frans Timmermans. Rješavanje problema klimatskih promjena bit će višestruko jeftinije od kaosa koje će prouzročiti globalno zatopljenje. Time možemo očuvati zdravlje i dobrobit stanovništva, a osim toga, posljednjih godina svjedočimo i velikom padu troškova obnovljivih izvora energije koji nam na tom putu pomažu. Međutim, napuštanje fosilnih goriva značit će kraj nekih tradicionalnih poslova poput rudarstva, a troškovi promjena nejednako će zahvatiti različite dijelove društva ako svjetski političari to ne spriječe. „Velika opasnost prijeti nam od udruživanja interesnih skupina koje ne žele promjene jer su njima ugroženi njihovi poslovi i zarada, bilo da je riječ o fosilnim gorivima ili tradicionalnim gospodarskim krugovima“, rekao je Timmermans za Guardian. „Ti se interesi kombiniraju sa strahom od negativnih društvenih posljedica. Tada bismo mogli dobiti situaciju u kojoj se ljudi počnu bojati promjena jer misle da im neće donijeti ništa dobro. Ljudi koji su svjesni nužnosti brzih promjena trebali bi socijalno pitanje učiniti ključnim u svemu ovome. Stoga pozivam sve pristalice klimatskog pokreta da se usredotoče na socijalna pitanja, daleko više nego što su to činili u prošlosti. Jer to pitanje moglo bi postati najveći kamen spoticanja.“
Timmermans je upozorio da će biti potrebne žrtve starije generacije kako bi se mladima osigurali sigurni klimatski uvjeti. „Današnji stariji ljudi bili su žrtve prethodne generacije i sada su pozvani da sami naprave promjene“, rekao je potpredsjednik Europske komisije. „Promjene u svakodnevnom životu bit će teške, no blagodati će osjetiti današnja djeca“, dodao je Timmermans. „Ovo je za politiku uistinu golem izazov. No, moramo ponovno pronaći svrhu u životu - učiniti nešto dobro ne za sebe, već za druge, što mislim da je uvijek dovodilo do boljeg društva.“ Timmermansovo upozorenje odražava sve veću zabrinutost među klimatskim stručnjacima da političari ljudima nisu ukazali na blagodati društva niskougljičnog društva, što uključuje čišći zrak i vodu, gradove u kojima se može ugodno živjeti, višu razinu javnog zdravlja i općenite dobrobiti za društvo, kao i ublažavanje posljedica klimatske krize. Mnogi političari su rješavanje problema klimatskih promjena predstavili kao trošak, zbog čega se mnogi ljudi plaše za svoja radna mjesta i prihode. Timmermans priznaje da će se uslijediti promjene za radnike u tradicionalnim industrijama, no uloga političara je da im to olakšaju, a pritom bi ključne trebale biti prekvalifikacije radnika u industrijama fosilnih goriva i proizvodnji električne energije. Podsjetimo, EU je postavila svoj klimatski cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. To je jedan od najtežih klimatskih ciljeva na putu prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050., iako su pregovarači tražili cilj smanjenja od 60 %. Timmermans je rekao da daljnje povećanje cilja smanjenja emisija nije bilo moguće, ali je od država članica EU-a zatražio da daju više novca za financiranje zaštite klime - pomoć bogatih siromašnim zemljama kako bi im pomogle smanjiti emisije i nositi se s utjecajima klimatske krize. Krajem tjedna potpredsjednik Europske komisije otputovao je u London kako bi se sastao s Alokom Sharmom, predsjednikom COP26, Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati ovog studenog u Glasgowu. Timmermans je također u kontaktu s Johnom Kerryjem, klimatskim izaslanikom američkog predsjednika Joea Bidena, te s najvišim kineskim klimatskim dužnosnikom Xie Zhenhuaom. „Naš pristup je ambiciozan i nadam se da će i drugi slijediti taj primjer. Ujedinjena Kraljevina je čak malo ambicioznija od onoga što radimo u EU-u, ali svi ostali moraju puno toga nadoknaditi“, zaključio je Timmermans svoj intervju za Guardian.
S.F. / Ekovjesnik
Stariji će morati podnijeti žrtvu u borbi protiv klimatskih promjena ili će se današnja djeca suočiti s budućnošću ratova za vodu i hranu, upozorio je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans u razgovoru za Guardian.
Potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans upozorio je da se socijalne i klimatske politike trebaju uskladiti kako bi se jednako rasporedio teret i koristi stvaranja „zelene ekonomije“. U protivnom, svijet bi se mogao suočiti s buntom ljudi koji se boje gubitka posla i prihoda, koje će poticati populistički političari i industrija fosilnih goriva. „To je vrlo ozbiljan problem koji moramo hitno riješiti. Moramo transformirati naše gospodarstvo pri čemu ćemo imati goleme prednosti, ali i izazove. No, najveća prijetnja je ona socijalna i ako to ne popravimo, naša će djeca ratovati zbog vode i hrane. U to nema sumnje.“ – kazao je Frans Timmermans. Rješavanje problema klimatskih promjena bit će višestruko jeftinije od kaosa koje će prouzročiti globalno zatopljenje. Time možemo očuvati zdravlje i dobrobit stanovništva, a osim toga, posljednjih godina svjedočimo i velikom padu troškova obnovljivih izvora energije koji nam na tom putu pomažu. Međutim, napuštanje fosilnih goriva značit će kraj nekih tradicionalnih poslova poput rudarstva, a troškovi promjena nejednako će zahvatiti različite dijelove društva ako svjetski političari to ne spriječe. „Velika opasnost prijeti nam od udruživanja interesnih skupina koje ne žele promjene jer su njima ugroženi njihovi poslovi i zarada, bilo da je riječ o fosilnim gorivima ili tradicionalnim gospodarskim krugovima“, rekao je Timmermans za Guardian. „Ti se interesi kombiniraju sa strahom od negativnih društvenih posljedica. Tada bismo mogli dobiti situaciju u kojoj se ljudi počnu bojati promjena jer misle da im neće donijeti ništa dobro. Ljudi koji su svjesni nužnosti brzih promjena trebali bi socijalno pitanje učiniti ključnim u svemu ovome. Stoga pozivam sve pristalice klimatskog pokreta da se usredotoče na socijalna pitanja, daleko više nego što su to činili u prošlosti. Jer to pitanje moglo bi postati najveći kamen spoticanja.“
Timmermans je upozorio da će biti potrebne žrtve starije generacije kako bi se mladima osigurali sigurni klimatski uvjeti. „Današnji stariji ljudi bili su žrtve prethodne generacije i sada su pozvani da sami naprave promjene“, rekao je potpredsjednik Europske komisije. „Promjene u svakodnevnom životu bit će teške, no blagodati će osjetiti današnja djeca“, dodao je Timmermans. „Ovo je za politiku uistinu golem izazov. No, moramo ponovno pronaći svrhu u životu - učiniti nešto dobro ne za sebe, već za druge, što mislim da je uvijek dovodilo do boljeg društva.“ Timmermansovo upozorenje odražava sve veću zabrinutost među klimatskim stručnjacima da političari ljudima nisu ukazali na blagodati društva niskougljičnog društva, što uključuje čišći zrak i vodu, gradove u kojima se može ugodno živjeti, višu razinu javnog zdravlja i općenite dobrobiti za društvo, kao i ublažavanje posljedica klimatske krize. Mnogi političari su rješavanje problema klimatskih promjena predstavili kao trošak, zbog čega se mnogi ljudi plaše za svoja radna mjesta i prihode. Timmermans priznaje da će se uslijediti promjene za radnike u tradicionalnim industrijama, no uloga političara je da im to olakšaju, a pritom bi ključne trebale biti prekvalifikacije radnika u industrijama fosilnih goriva i proizvodnji električne energije. Podsjetimo, EU je postavila svoj klimatski cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. To je jedan od najtežih klimatskih ciljeva na putu prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050., iako su pregovarači tražili cilj smanjenja od 60 %. Timmermans je rekao da daljnje povećanje cilja smanjenja emisija nije bilo moguće, ali je od država članica EU-a zatražio da daju više novca za financiranje zaštite klime - pomoć bogatih siromašnim zemljama kako bi im pomogle smanjiti emisije i nositi se s utjecajima klimatske krize. Krajem tjedna potpredsjednik Europske komisije otputovao je u London kako bi se sastao s Alokom Sharmom, predsjednikom COP26, Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati ovog studenog u Glasgowu. Timmermans je također u kontaktu s Johnom Kerryjem, klimatskim izaslanikom američkog predsjednika Joea Bidena, te s najvišim kineskim klimatskim dužnosnikom Xie Zhenhuaom. „Naš pristup je ambiciozan i nadam se da će i drugi slijediti taj primjer. Ujedinjena Kraljevina je čak malo ambicioznija od onoga što radimo u EU-u, ali svi ostali moraju puno toga nadoknaditi“, zaključio je Timmermans svoj intervju za Guardian.
S.F. / Ekovjesnik
1
1
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Re: Klimatske promjene
Ratovi su već počeli. Tiho, suptilno, ali odvijaju se.
Slovenska vlada je pokušala proturiti zakon o nekim koncesijama na vode, gradnju u blizini vodnih izvora bla bla... Kao da se prate neki trendovi i slična supljiranja.
Ali se opozicija pobunila, skupili su se potpiši i ide se na referendum 4.6.
To su te početne postavke rata za vodu... Prvo će uzakoniti, da mali broj ljudi vlada resursima poput vode, pa pustiti još neko vrijeme, a kad dodje trenutak, zategnuti nas.
I ja čisto sumnjam da će se čovječanstvo uspjeti othrvati tome.
Ovaj put neće uspjeti, ali je iluzorno misliti, da će odustati. Naići će pogodan trenutak, da to sprovedu.
Slovenska vlada je pokušala proturiti zakon o nekim koncesijama na vode, gradnju u blizini vodnih izvora bla bla... Kao da se prate neki trendovi i slična supljiranja.
Ali se opozicija pobunila, skupili su se potpiši i ide se na referendum 4.6.
To su te početne postavke rata za vodu... Prvo će uzakoniti, da mali broj ljudi vlada resursima poput vode, pa pustiti još neko vrijeme, a kad dodje trenutak, zategnuti nas.
I ja čisto sumnjam da će se čovječanstvo uspjeti othrvati tome.
Ovaj put neće uspjeti, ali je iluzorno misliti, da će odustati. Naići će pogodan trenutak, da to sprovedu.
0
- Heidi
- Lemon Addict
- Reactions: 22582
- Postovi: 15606
- Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
- Lokacija: Kosmicki raspor
Re: Klimatske promjene
Ma globalno se zakuhava vec duze vrijeme.
Ne kad davno su upitali planera izraelske vojske je li spor oko slatke vode pokrenuo Libanonski rat 1982. godine. Rekao je, zasto biste ratovali zbog vode? Mozete izgraditi pet postrojenja za desalinizaciju po cijeni ratovanja jedne hefte. Znaci, i tad se nagadjalo i polemisalo.
Bliski istok je bas u deficitu, pustinje se sire.
Kineska valda na Himalaji planira najveci svjetski hidroenergetski projekt. Turbine s rekordnom snagom od 60 gigawatta trebaju se instalirati na nekoj tibetanskoj rijeci, ne znam ime, gotovo tri puta vise nego u najvecoj svjetskoj hidroelektrani Tri Klanca. Halooo? Ludilo!
A nizvodno, Indija i Banglades kontaju sta ce biti s njima, raste zabrinutost da bi Kina mogla koristiti novu mega-branu kao mocno politicko sredstvo. Prc.
Mubarak je u proslosti uvijek prijetio ratom jer Etiopija navodnjava iz Nila. Svako ogranicenje te rijeke vodi Egipat u rat.
I tako dalje.
Ma ima primjera, do sutra bih mogla pisati.
Ne kad davno su upitali planera izraelske vojske je li spor oko slatke vode pokrenuo Libanonski rat 1982. godine. Rekao je, zasto biste ratovali zbog vode? Mozete izgraditi pet postrojenja za desalinizaciju po cijeni ratovanja jedne hefte. Znaci, i tad se nagadjalo i polemisalo.
Bliski istok je bas u deficitu, pustinje se sire.
Kineska valda na Himalaji planira najveci svjetski hidroenergetski projekt. Turbine s rekordnom snagom od 60 gigawatta trebaju se instalirati na nekoj tibetanskoj rijeci, ne znam ime, gotovo tri puta vise nego u najvecoj svjetskoj hidroelektrani Tri Klanca. Halooo? Ludilo!
A nizvodno, Indija i Banglades kontaju sta ce biti s njima, raste zabrinutost da bi Kina mogla koristiti novu mega-branu kao mocno politicko sredstvo. Prc.
Mubarak je u proslosti uvijek prijetio ratom jer Etiopija navodnjava iz Nila. Svako ogranicenje te rijeke vodi Egipat u rat.
I tako dalje.
Ma ima primjera, do sutra bih mogla pisati.
0
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Re: Klimatske promjene
Jezero Tuz, drugo po veličini u Turskoj, ove godine je potpuno presušilo zbog, kako tvrde naučnici, suše izazvane klimatskim promenama.
Jezero velicine 1.665 kvadratnih kilometara, koje je bilo dom za nekoliko vrsta ptica. dodatno je bilo na udaru štetne poljoprivreden politike koja je, kako navode stručnjaci, iscrpela podzemno snabdevanje vodom.
Jezero Tuz, što na turskom znači Slano jezero, vekovima je pružalo utočište velikim kolonijama flamingosa koji su se tu razmnožavali, hraneći se algama iz plitke vode jezera, piše AP.
Ovde je bilo oko 50.000 mladih flamingosa. Svi su nestali jer više nema vode - rekao je Fahri Tunč, fotograf priprde i predsednik regionalne grupe za zaštitu životne sredine Doga Dernegi.
Studija izrađena na osnovu satelitskih snimaka turskog univerziteta Ege pokazuje da je nivo vode jezera Tuz počeo da opada 2000. godine, a da je potpuno nestala ove godine zbog visokih temperatura, pojačanog isparavanja i nedovoljno kiše.
Još nekoliko jezera širom Turske takođe je presušilo ili je količina vode u njima smanjena do alarmantnog nivoa.
Stručnjaci za klimu upozoravaju da je ceo Mediteranski basen, koji uključuje Tursku, posebno u riziku od ozbiljnih suša i desertifikacije.
Na najvećem jezeru u zemlji, Van, ribarski čamci prošle nedelje nisu mogli da priđu dokovima zbog neuobičajeno niskog nivoa vode, javila je televizija Haber Turk.
- Temperature rastu a kiša se smanjuje, dok je sa druge strane voda potrebna za navodnjavanje u poljoprivredi. Situacija je teška u celoj Turskoj - rekao je Levent Kurnaz sa Univerzitetskog centra za klimatske promene Bogazici.
Jezero velicine 1.665 kvadratnih kilometara, koje je bilo dom za nekoliko vrsta ptica. dodatno je bilo na udaru štetne poljoprivreden politike koja je, kako navode stručnjaci, iscrpela podzemno snabdevanje vodom.
Jezero Tuz, što na turskom znači Slano jezero, vekovima je pružalo utočište velikim kolonijama flamingosa koji su se tu razmnožavali, hraneći se algama iz plitke vode jezera, piše AP.
Ovde je bilo oko 50.000 mladih flamingosa. Svi su nestali jer više nema vode - rekao je Fahri Tunč, fotograf priprde i predsednik regionalne grupe za zaštitu životne sredine Doga Dernegi.
Studija izrađena na osnovu satelitskih snimaka turskog univerziteta Ege pokazuje da je nivo vode jezera Tuz počeo da opada 2000. godine, a da je potpuno nestala ove godine zbog visokih temperatura, pojačanog isparavanja i nedovoljno kiše.
Još nekoliko jezera širom Turske takođe je presušilo ili je količina vode u njima smanjena do alarmantnog nivoa.
Stručnjaci za klimu upozoravaju da je ceo Mediteranski basen, koji uključuje Tursku, posebno u riziku od ozbiljnih suša i desertifikacije.
Na najvećem jezeru u zemlji, Van, ribarski čamci prošle nedelje nisu mogli da priđu dokovima zbog neuobičajeno niskog nivoa vode, javila je televizija Haber Turk.
- Temperature rastu a kiša se smanjuje, dok je sa druge strane voda potrebna za navodnjavanje u poljoprivredi. Situacija je teška u celoj Turskoj - rekao je Levent Kurnaz sa Univerzitetskog centra za klimatske promene Bogazici.
0