Pa mislim da i samo to dvoje sto si pomenula dovoljno razlog za povorku zar ne..
Sarajevo Pride 2021
Re: Sarajevo Pride 2021
0
Re: Sarajevo Pride 2021
Zakonski ne.
Društveno itekako.
Dovoljno je da vidiš ove što protestuju protiv i da pročitaš komentare na Facebooku.
To bi nešto klalo, to bi nešto udaralo, to bi nekog zatvaralo.
A u biti ga kupiš za 500 maraka da ti 10 sati radi 6 dana u sedmici.
Društveno itekako.
Dovoljno je da vidiš ove što protestuju protiv i da pročitaš komentare na Facebooku.
To bi nešto klalo, to bi nešto udaralo, to bi nekog zatvaralo.
A u biti ga kupiš za 500 maraka da ti 10 sati radi 6 dana u sedmici.
1
1
Reci hodža - Džennet il’ Džehennem?
Na kojem sam spisku?
Da polako krenem
Na kojem sam spisku?
Da polako krenem
Re: Sarajevo Pride 2021
Kopirano sa https://povorkaponosa.ba/o-bh-povorci-ponosa-3/
O BH POVORCI PONOSA 2021
Povorka ponosa je protest protiv nejednakosti i predstavlja borbu za bolji položaj lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans, interspolnih i kvir osoba u bosanskohercegovačkom društvu.
Posljednje dvije godine suočeni_e smo sa teškoćom loše epidemiološke situacije uzrokovane virusom korona koja je mnoge ljude natjerala na život u četiri zida. LGBTIQ zajednica zna kako je to svakodnevno živjeti u izolaciji i strahu od potencijalnih napadača. Takođe znamo koliko je važno za LGBTIQ zajednicu u Bosni i Hercegovini kontinuirano održavanje Povorke ponosa, osnaživanje i pružanje osjećaja sigurnosti u društvu koje je agresivno i nasilno prema drugačijima, koje odbacuje, diskriminiše, maltretira, ne štiti i ne poštuje zakone. Povorka ponosa je važna platforma za borbu i prava drugih manjinskih grupa, za sve one čiji se glasovi ne čuju i čija prava i slobode su svakodnevno ugrožene ugnjetavanjem, ignorisanjem i stavljanjem na marginu društva.
Bh. povorka ponosa je nastala iz potrebe za unaprjeđenjem svakodnevnog života LGBTIQ osoba u BiH. Koristeći pravo na javno okupljanje koje nam je Ustavom zagarantovano, izlazimo na ulicu jer naši životi ne mogu čekati i trpiti sporost sistemskih promjena.
Bh. povorka ponosa reakcija je LGBTI osoba na tešku ekonomsku i socijalnu situacija koja je dodatno pogoršana aktuelnom pandemijom, nezaposlenošću, korupcijom, odlaskom mladih iz države, zagađenim zrakom i vodom, selektivnom vladavinom prava, nacionalizmom, fašizmom i rasizmom, kao i brojnim drugim problemima koji svakodnevno utječu i na naše živote.
Ekstremne situacije, poput pandemije, samo nas dodatno podsjećaju koliko je loš status marginalizovanih grupa u državi i zbog toga smatramo da je još i važnije sada izaći na ulice. Krajnje je vrijeme da zahtijevamo drastične promjene i sistemsku, kontinuiranu zaštitu prava marginalizovanih grupa.
Mi, lezbejke, gejevi, biseksualne, trans, interspolne i kvir osobe smo kroz niz naših identiteta neodvojiv dio bh. društva. Mi smo i radnici i radnice, i sestre i braća, i nezaposlene osobe i osobe sa invaliditetom, i Romi i Romkinje, i građani i građanke BiH. Naš identitet nije samo biti LGBTIQ osoba, ali zbog naše seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika svakodnevno trpimo nerazumijevanje radi prisutnosti predrasuda koje dovode živote LGBTIQ osoba na marginu, povećavaju nasilje i diskriminaciju.
Homofobija, bifobija, transfobija, predrasude i nasilje ne pogađaju samo LGBTIQ osobe, već i naše porodice i prijatelje/ice. Mržnja čini cijelo društvo zarobljenim. Zbog toga se mi kroz povorku ponosa ne borimo samo za prava LGBTIQ osoba, već svih osoba koje su zbog bilo kojeg identiteta isključene iz društva.
Još uvijek nigdje u BiH ne postoje sigurni javni prostori za LGBTIQ osobe. Homofobija sa kojom se suočavamo odlaskom u javne institucije, kafiće, restorane, pozorišta, kina ili bilo koje drugo javno mjesto nas osuđuje na četiri zida i tjera na marginu. Van četiri zida, a nerijetko i u njima, nismo siguran, društveni život nam nije slobodan, a realnost života je preplavljena strahom od nasilja i odbacivanja.
Vrijeme pandemije, neizvjesnosti i života u četiri zida ni za koga nije bilo jednostavno. Ovaj period nas je sve na plastičan način podsjetio na to šta znači biti odvojen/a od društva, od porodice i prijatelja/ica, kao i šta znači stalno se plašitii za sigurnost osoba koje volimo, ne biti u mogućnosti vidjeti bliske osobe, te je pokazao koliko život ne može biti u četiri zida.
Život u izolaciji iznio je na površinu strateške izazove života u četiri zida, od teškoće organizacije života u izolaciji, nedostatka sistema podrške, nerazumijevanja i teške komunikacije između članova porodice, do nošenja sa strahovima i povećanog broja nasilja u porodici, nasilja nad ženama, nasilja nad djecom i starim osobama.
S druge strane, izolacija i nasilje za LGBTIQ osobe nisu novost, mi to proživljavamo tokom cijelog života i zato nam je važno da hodamo – da smo prisutni u javnom prostoru, te da podsjećamo da postojimo i da zahtijevamo prava.
Život u pandemiji je iznio na površinu krhkost naših sloboda i pokazao nedostatak sistema podrške. Nerazumijevanje i teška komunikacija sa članovima_cama naših porodica o našim identitetima povećala je pritiske, nasilje i dovela do ozbiljnih psihičkih posljedica za LGBTIQ+ osobe.
Zbog toga ove godine još intenzivnije naglašavamo marginu i slogan ove godine glasi OTPOR SA MARGINE.
Svjež primjer kako je izgledao život u izolaciji tokom pandemije, iskustvo koje sada imaju naši sugrađani i sugrađanke kada je u pitanju nemogućnost života van četiri zida, izolacija, nevidljivost, šta znači ne moći imati zdravstvenu njegu, ne moći učestvovati u javnom životu, može da poveća empatiju i solidarnost sa LGBTIQ osobama. Nikome od nas nije bilo ugodno unutar svoja četiri zida tokom dva mjeseca izolacije. Zamislite da tako živite cijeli život?
Nasilje, diskriminacija, izolacija, marginalizacija, mržnja, homofobija, bifobija, transfobija su sistemski problemi i duboko su ukorijenjeni kako u društvo, tako i u javne institucije. Homofobija je prisutna i među političarima/kama koji nerijetko, bez ikakvih sankcija, iznose negativan stav prema postojanju LGBTIQ osoba, produbljujući sve navedene probleme sa kojim se LGBTIQ osobe suočavaju.
Zbog toga je Bh. povorka ponosa antifašistički otpor usponu raznih fašističkih struja koje postoje u našem društvu, a koje žele da uguše prava svih marginaliziranih grupa. Primjer tome je i trenutna situacija sa osobama u pokretu, migrantima koji žive u mizernim uslovima koji nisu dostojni čovjeku, a naša država ne odgovara na njihove potrebe, već, naprotiv, nerijetko doprinosi povećanju rasizma koji postoji u našem društvu.
Smatramo da se jedino izlaskom na ulicu, ujedinjeno, možemo boriti protiv svih fašizama kojima smo okruženi. Prava LGBTIQ osoba se tiču svih nas i loš status života marginalizovanih grupa je odraz cjelokupnog socio-ekonomskog stanja ljudi u državi.
Svjesni_e trenutne epidemiološke situacije, ovogodišnju Bh. povorku ponosa najavljujemo na ovaj način, poštujući sve preporučene mjere. Shodno tome broj učesnika_ca povorke će biti u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama
Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa trenutno broji 21 osobu, koje dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine. Izuzetno nam je drago da postoji velika zainteresovanost za ovu volontersku uključenost u organizaciju druge Bh. povorke ponosa. Još jednom podcrtavamo da, iako se Bh. povorka ponosa događa u Sarajevu, ona uključuje sve druge gradove i sredine u BiH.
Kontinuitet borbe kroz protestnu šetnju je neophodan kako bi se napravile značajne i dugotrajne promjene stanja prava i života LGBTIQ osoba, kao i svih drugih marginalizovanih grupa u društvu.
Vrijednosti Bh. povorke ponosa
Ravnopravnost – podrazumijeva jednake mogućnosti za ostvarivanje svih ljudskih prava u kulturnom, socijalnom, ekonomskom i političkom smislu te jednaku korist od ostvarenih rezultata, a neovisno o rodnim i/ili spolnim kategorijama.
Solidarnost – podrazumijeva nastojanje ostvarivanja povezanosti, uzajamne saradnje ili podrške, kako unutar Organizacionog odbora, tako i s ostalim pojedincima_kama, grupama i većim skupinama, a naročito u uslovima opresije, eksploatacije ili bilo kojeg drugog oblika nasilja i društvene nepravde.
Antifašizam – stav aktivnog suprotstavljanja i djelovanja protiv svakog oblika fašizma i njemu komplementarnih ideologija i pokreta utemeljenih na prevlasti jedne (npr. etničke, nacionalne, vjerske, rodne, rasne…) skupine nad drugom: prije svega nacizma, ustaškog, četničkog, balijskog ili bilo kojeg drugog radikalnog fašističkog pokreta, aparthejda, imperijalizma, mačizma, heteroseksizma i militarizma.
Antimilitarizam – aktivno suprotstavljanje svakom obliku vojnog djelovanja koje uključuje zakidanje ljudskih prava i veličanja vojske, utjecaju nacionalizma i mačo-militarističkog duha na cjelokupni društveni i politički život.
Sekularnost – zalaganje za načelo odvojenosti državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države od vjerskih institucija i vjerskih predstavnika. Također, zalaganje za sekularnost podrazumijeva stav da javne aktivnosti i odluke, a pogotovo one političke, moraju biti bez ikakvog utjecaja vjerskih uvjerenja i/ili praksi, te da su osobe različitih religija jednake pred zakonom i ne legitimiraju se u svom javnom djelovanju preko svoje vjerske pripadnosti. Sekularnost omogućava uravnoteženost prava svake osobe na vlastito religijsko opredjeljenje s pravom na slobodu od religije.
Samoodređenje – podrazumijeva pravo svake osobe da se identificira i definira te mijenja svoj identitet bez obzira radi li se o spolu, rodu, spolnom i rodnom identitetu, spolnoj orijentaciji i cjelokupnoj seksualnosti, nacionalnosti, etničkoj pripadnosti, bilo u vezi vlastitog tijela ili društvenog statusa, dokle god to pravo ne krši prava drugih osoba.
Queer-feminizam – pokret koji proizlazi iz postmoderne feminističke teorije i queer teorije, Queer-feminizam je kritika LGBTI pokreta i polarizacije između liberalnog i radikalnog feminizma. Zagovara dekonstrukciju patrijarhata kroz široku frontu i saradnju različitih neprivilegiranih socijalnih slojeva.
Principi djelovanja Bh. povorke ponosa
Nenasilje – predstavlja oblik djelovanja koje isključuje sve oblike nasilja usmjerenog prema drugima, sebi ili okolišu za postizanje političkih, društvenih i ličnih ciljeva. Za Organizacioni odbor i Bh. povorku ponosa ono predstavlja sve aktivne nenasilne oblike borbe poput građanskog neposluha, pružanja nenasilnog otpora i nenasilne komunikacije.
Društvena angažiranost – podrazumijeva aktivno djelovanje pojedinki_aca i skupina u društvu te pozivanje i poticanje na isto s ciljem stvaranja pozitivne društvene promjene, kao i boljeg i pravednijeg društva za sve.
Promicanje vegetarijanstva i veganstva – osvještavanje o etičkoj, ekološkoj i ekonomskoj neprihvatljivosti ubijanja, zlostavljanja i iskorištavanja životinja (npr. u prehrambenoj, modnoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i zabavnoj industriji) te zalaganje za društvo u kojem će sva živa bića biti ravnopravna kroz poticanje na preispitivanje i mijenjanje životnih navika koje podrazumijevaju nasilje nad životinjama.
Feministička etika brige – koncept koji kritički propituje kulturne postavke o brizi i njihove rodne dimenzije. Nasuprot patrijarhalnog obrasca brige u kojem su žene zadužene za sav reproduktivni i emocionalni rad, ovdje je briga definirana kao društvena i moralna praksa te građanska odgovornost svih, i to prema sebi, drugima i materijalnoj okolini, zasnovana na pretpostavci da možemo živjeti jedino zahvaljujući postojanju drugih koji doprinose našem opstanku i blagostanju.
Ključni pojmovi za feminističku etiku brige su:
ranjivost – svaka osoba je ranjiva na svoj način te je prema tome svakome potrebna briga; povjerenje – nasuprot straha od drugih, povjerenje u druge i osvještavanje da se na druge može računati; moć – zajedničko osvještavanje odnosa moći i međusobno kapacitiranje u postajanju subjektima, a ne objektima moći; odgovornost – prema sebi i drugima, poduzimanje konkretnih radnji koje su drugima/meni potrebne; podrška – nasuprot pomoći koja podrazumijeva patronizirajući odnos osobe koja ju pruža prema onoj koja je dobiva, podrška podrazumijeva ravnopravni odnos i poštivanje autonomije.
Nehijerarhijski rad – podrazumijeva horizontalnu organizaciju rada temeljenu na principima suradnje, podrške, uključivanja i dobrovoljnosti.
Antiklerikalizam – aktivno suprotstavljanje utjecaju klera i klerikalnih stavova na politička i društvena pitanja, umiješanost u svakodnevni život građana_ki, njihovim povlasticama i indoktrinaciji društva. (Klerikalizacija je snažan uticaj crkve – religijskih institucija)
Očuvanje okoliša – redovno djelovanje koje umanjuje štetne utjecaje na okoliš, što podrazumijeva razvrstavanje i recikliranje otpada, nastojanje da se odbačene upotrebljive stvari ponovno iskoriste te racionalno korištenje energije i ostalih resursa.
Borba protiv ekonomske nejednakosti – pružanje podrške i povezivanje s društvenim skupinama, politikama i inicijativama kojima je cilj očuvanje i povećanje opsega radničkih prava i prava socijalno ugroženih skupina, a čija je svrha ukidanje klasnih razlika i jednak pristup ekonomskoj sigurnosti za sve.
Drugarstvo – stvaranje srdačnih prijateljskih odnosa između pojedinki_aca i grupa temeljenih na međusobnom poštivanju, uvažavanju, iskrenosti, povjerenju, pouzdanosti i podršci.
O BH POVORCI PONOSA 2021
Povorka ponosa je protest protiv nejednakosti i predstavlja borbu za bolji položaj lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans, interspolnih i kvir osoba u bosanskohercegovačkom društvu.
Posljednje dvije godine suočeni_e smo sa teškoćom loše epidemiološke situacije uzrokovane virusom korona koja je mnoge ljude natjerala na život u četiri zida. LGBTIQ zajednica zna kako je to svakodnevno živjeti u izolaciji i strahu od potencijalnih napadača. Takođe znamo koliko je važno za LGBTIQ zajednicu u Bosni i Hercegovini kontinuirano održavanje Povorke ponosa, osnaživanje i pružanje osjećaja sigurnosti u društvu koje je agresivno i nasilno prema drugačijima, koje odbacuje, diskriminiše, maltretira, ne štiti i ne poštuje zakone. Povorka ponosa je važna platforma za borbu i prava drugih manjinskih grupa, za sve one čiji se glasovi ne čuju i čija prava i slobode su svakodnevno ugrožene ugnjetavanjem, ignorisanjem i stavljanjem na marginu društva.
Bh. povorka ponosa je nastala iz potrebe za unaprjeđenjem svakodnevnog života LGBTIQ osoba u BiH. Koristeći pravo na javno okupljanje koje nam je Ustavom zagarantovano, izlazimo na ulicu jer naši životi ne mogu čekati i trpiti sporost sistemskih promjena.
Bh. povorka ponosa reakcija je LGBTI osoba na tešku ekonomsku i socijalnu situacija koja je dodatno pogoršana aktuelnom pandemijom, nezaposlenošću, korupcijom, odlaskom mladih iz države, zagađenim zrakom i vodom, selektivnom vladavinom prava, nacionalizmom, fašizmom i rasizmom, kao i brojnim drugim problemima koji svakodnevno utječu i na naše živote.
Ekstremne situacije, poput pandemije, samo nas dodatno podsjećaju koliko je loš status marginalizovanih grupa u državi i zbog toga smatramo da je još i važnije sada izaći na ulice. Krajnje je vrijeme da zahtijevamo drastične promjene i sistemsku, kontinuiranu zaštitu prava marginalizovanih grupa.
Mi, lezbejke, gejevi, biseksualne, trans, interspolne i kvir osobe smo kroz niz naših identiteta neodvojiv dio bh. društva. Mi smo i radnici i radnice, i sestre i braća, i nezaposlene osobe i osobe sa invaliditetom, i Romi i Romkinje, i građani i građanke BiH. Naš identitet nije samo biti LGBTIQ osoba, ali zbog naše seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika svakodnevno trpimo nerazumijevanje radi prisutnosti predrasuda koje dovode živote LGBTIQ osoba na marginu, povećavaju nasilje i diskriminaciju.
Homofobija, bifobija, transfobija, predrasude i nasilje ne pogađaju samo LGBTIQ osobe, već i naše porodice i prijatelje/ice. Mržnja čini cijelo društvo zarobljenim. Zbog toga se mi kroz povorku ponosa ne borimo samo za prava LGBTIQ osoba, već svih osoba koje su zbog bilo kojeg identiteta isključene iz društva.
Još uvijek nigdje u BiH ne postoje sigurni javni prostori za LGBTIQ osobe. Homofobija sa kojom se suočavamo odlaskom u javne institucije, kafiće, restorane, pozorišta, kina ili bilo koje drugo javno mjesto nas osuđuje na četiri zida i tjera na marginu. Van četiri zida, a nerijetko i u njima, nismo siguran, društveni život nam nije slobodan, a realnost života je preplavljena strahom od nasilja i odbacivanja.
Vrijeme pandemije, neizvjesnosti i života u četiri zida ni za koga nije bilo jednostavno. Ovaj period nas je sve na plastičan način podsjetio na to šta znači biti odvojen/a od društva, od porodice i prijatelja/ica, kao i šta znači stalno se plašitii za sigurnost osoba koje volimo, ne biti u mogućnosti vidjeti bliske osobe, te je pokazao koliko život ne može biti u četiri zida.
Život u izolaciji iznio je na površinu strateške izazove života u četiri zida, od teškoće organizacije života u izolaciji, nedostatka sistema podrške, nerazumijevanja i teške komunikacije između članova porodice, do nošenja sa strahovima i povećanog broja nasilja u porodici, nasilja nad ženama, nasilja nad djecom i starim osobama.
S druge strane, izolacija i nasilje za LGBTIQ osobe nisu novost, mi to proživljavamo tokom cijelog života i zato nam je važno da hodamo – da smo prisutni u javnom prostoru, te da podsjećamo da postojimo i da zahtijevamo prava.
Život u pandemiji je iznio na površinu krhkost naših sloboda i pokazao nedostatak sistema podrške. Nerazumijevanje i teška komunikacija sa članovima_cama naših porodica o našim identitetima povećala je pritiske, nasilje i dovela do ozbiljnih psihičkih posljedica za LGBTIQ+ osobe.
Zbog toga ove godine još intenzivnije naglašavamo marginu i slogan ove godine glasi OTPOR SA MARGINE.
Svjež primjer kako je izgledao život u izolaciji tokom pandemije, iskustvo koje sada imaju naši sugrađani i sugrađanke kada je u pitanju nemogućnost života van četiri zida, izolacija, nevidljivost, šta znači ne moći imati zdravstvenu njegu, ne moći učestvovati u javnom životu, može da poveća empatiju i solidarnost sa LGBTIQ osobama. Nikome od nas nije bilo ugodno unutar svoja četiri zida tokom dva mjeseca izolacije. Zamislite da tako živite cijeli život?
Nasilje, diskriminacija, izolacija, marginalizacija, mržnja, homofobija, bifobija, transfobija su sistemski problemi i duboko su ukorijenjeni kako u društvo, tako i u javne institucije. Homofobija je prisutna i među političarima/kama koji nerijetko, bez ikakvih sankcija, iznose negativan stav prema postojanju LGBTIQ osoba, produbljujući sve navedene probleme sa kojim se LGBTIQ osobe suočavaju.
Zbog toga je Bh. povorka ponosa antifašistički otpor usponu raznih fašističkih struja koje postoje u našem društvu, a koje žele da uguše prava svih marginaliziranih grupa. Primjer tome je i trenutna situacija sa osobama u pokretu, migrantima koji žive u mizernim uslovima koji nisu dostojni čovjeku, a naša država ne odgovara na njihove potrebe, već, naprotiv, nerijetko doprinosi povećanju rasizma koji postoji u našem društvu.
Smatramo da se jedino izlaskom na ulicu, ujedinjeno, možemo boriti protiv svih fašizama kojima smo okruženi. Prava LGBTIQ osoba se tiču svih nas i loš status života marginalizovanih grupa je odraz cjelokupnog socio-ekonomskog stanja ljudi u državi.
Svjesni_e trenutne epidemiološke situacije, ovogodišnju Bh. povorku ponosa najavljujemo na ovaj način, poštujući sve preporučene mjere. Shodno tome broj učesnika_ca povorke će biti u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama
Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa trenutno broji 21 osobu, koje dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine. Izuzetno nam je drago da postoji velika zainteresovanost za ovu volontersku uključenost u organizaciju druge Bh. povorke ponosa. Još jednom podcrtavamo da, iako se Bh. povorka ponosa događa u Sarajevu, ona uključuje sve druge gradove i sredine u BiH.
Kontinuitet borbe kroz protestnu šetnju je neophodan kako bi se napravile značajne i dugotrajne promjene stanja prava i života LGBTIQ osoba, kao i svih drugih marginalizovanih grupa u društvu.
Vrijednosti Bh. povorke ponosa
Ravnopravnost – podrazumijeva jednake mogućnosti za ostvarivanje svih ljudskih prava u kulturnom, socijalnom, ekonomskom i političkom smislu te jednaku korist od ostvarenih rezultata, a neovisno o rodnim i/ili spolnim kategorijama.
Solidarnost – podrazumijeva nastojanje ostvarivanja povezanosti, uzajamne saradnje ili podrške, kako unutar Organizacionog odbora, tako i s ostalim pojedincima_kama, grupama i većim skupinama, a naročito u uslovima opresije, eksploatacije ili bilo kojeg drugog oblika nasilja i društvene nepravde.
Antifašizam – stav aktivnog suprotstavljanja i djelovanja protiv svakog oblika fašizma i njemu komplementarnih ideologija i pokreta utemeljenih na prevlasti jedne (npr. etničke, nacionalne, vjerske, rodne, rasne…) skupine nad drugom: prije svega nacizma, ustaškog, četničkog, balijskog ili bilo kojeg drugog radikalnog fašističkog pokreta, aparthejda, imperijalizma, mačizma, heteroseksizma i militarizma.
Antimilitarizam – aktivno suprotstavljanje svakom obliku vojnog djelovanja koje uključuje zakidanje ljudskih prava i veličanja vojske, utjecaju nacionalizma i mačo-militarističkog duha na cjelokupni društveni i politički život.
Sekularnost – zalaganje za načelo odvojenosti državnih institucija i osoba ovlaštenih za zastupanje države od vjerskih institucija i vjerskih predstavnika. Također, zalaganje za sekularnost podrazumijeva stav da javne aktivnosti i odluke, a pogotovo one političke, moraju biti bez ikakvog utjecaja vjerskih uvjerenja i/ili praksi, te da su osobe različitih religija jednake pred zakonom i ne legitimiraju se u svom javnom djelovanju preko svoje vjerske pripadnosti. Sekularnost omogućava uravnoteženost prava svake osobe na vlastito religijsko opredjeljenje s pravom na slobodu od religije.
Samoodređenje – podrazumijeva pravo svake osobe da se identificira i definira te mijenja svoj identitet bez obzira radi li se o spolu, rodu, spolnom i rodnom identitetu, spolnoj orijentaciji i cjelokupnoj seksualnosti, nacionalnosti, etničkoj pripadnosti, bilo u vezi vlastitog tijela ili društvenog statusa, dokle god to pravo ne krši prava drugih osoba.
Queer-feminizam – pokret koji proizlazi iz postmoderne feminističke teorije i queer teorije, Queer-feminizam je kritika LGBTI pokreta i polarizacije između liberalnog i radikalnog feminizma. Zagovara dekonstrukciju patrijarhata kroz široku frontu i saradnju različitih neprivilegiranih socijalnih slojeva.
Principi djelovanja Bh. povorke ponosa
Nenasilje – predstavlja oblik djelovanja koje isključuje sve oblike nasilja usmjerenog prema drugima, sebi ili okolišu za postizanje političkih, društvenih i ličnih ciljeva. Za Organizacioni odbor i Bh. povorku ponosa ono predstavlja sve aktivne nenasilne oblike borbe poput građanskog neposluha, pružanja nenasilnog otpora i nenasilne komunikacije.
Društvena angažiranost – podrazumijeva aktivno djelovanje pojedinki_aca i skupina u društvu te pozivanje i poticanje na isto s ciljem stvaranja pozitivne društvene promjene, kao i boljeg i pravednijeg društva za sve.
Promicanje vegetarijanstva i veganstva – osvještavanje o etičkoj, ekološkoj i ekonomskoj neprihvatljivosti ubijanja, zlostavljanja i iskorištavanja životinja (npr. u prehrambenoj, modnoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj i zabavnoj industriji) te zalaganje za društvo u kojem će sva živa bića biti ravnopravna kroz poticanje na preispitivanje i mijenjanje životnih navika koje podrazumijevaju nasilje nad životinjama.
Feministička etika brige – koncept koji kritički propituje kulturne postavke o brizi i njihove rodne dimenzije. Nasuprot patrijarhalnog obrasca brige u kojem su žene zadužene za sav reproduktivni i emocionalni rad, ovdje je briga definirana kao društvena i moralna praksa te građanska odgovornost svih, i to prema sebi, drugima i materijalnoj okolini, zasnovana na pretpostavci da možemo živjeti jedino zahvaljujući postojanju drugih koji doprinose našem opstanku i blagostanju.
Ključni pojmovi za feminističku etiku brige su:
ranjivost – svaka osoba je ranjiva na svoj način te je prema tome svakome potrebna briga; povjerenje – nasuprot straha od drugih, povjerenje u druge i osvještavanje da se na druge može računati; moć – zajedničko osvještavanje odnosa moći i međusobno kapacitiranje u postajanju subjektima, a ne objektima moći; odgovornost – prema sebi i drugima, poduzimanje konkretnih radnji koje su drugima/meni potrebne; podrška – nasuprot pomoći koja podrazumijeva patronizirajući odnos osobe koja ju pruža prema onoj koja je dobiva, podrška podrazumijeva ravnopravni odnos i poštivanje autonomije.
Nehijerarhijski rad – podrazumijeva horizontalnu organizaciju rada temeljenu na principima suradnje, podrške, uključivanja i dobrovoljnosti.
Antiklerikalizam – aktivno suprotstavljanje utjecaju klera i klerikalnih stavova na politička i društvena pitanja, umiješanost u svakodnevni život građana_ki, njihovim povlasticama i indoktrinaciji društva. (Klerikalizacija je snažan uticaj crkve – religijskih institucija)
Očuvanje okoliša – redovno djelovanje koje umanjuje štetne utjecaje na okoliš, što podrazumijeva razvrstavanje i recikliranje otpada, nastojanje da se odbačene upotrebljive stvari ponovno iskoriste te racionalno korištenje energije i ostalih resursa.
Borba protiv ekonomske nejednakosti – pružanje podrške i povezivanje s društvenim skupinama, politikama i inicijativama kojima je cilj očuvanje i povećanje opsega radničkih prava i prava socijalno ugroženih skupina, a čija je svrha ukidanje klasnih razlika i jednak pristup ekonomskoj sigurnosti za sve.
Drugarstvo – stvaranje srdačnih prijateljskih odnosa između pojedinki_aca i grupa temeljenih na međusobnom poštivanju, uvažavanju, iskrenosti, povjerenju, pouzdanosti i podršci.
0
Re: Sarajevo Pride 2021
Meni licno.parada ne smeta, ali ne vidim joj svrhu. Ako ce im Parada biti platforma preko koje ce ostvariti pravo na recimo, sugurnost , onda ne vidim sta to kome smeta. Mada licno ne vjerujem da na ovaj nacin ista mogu postici, jer zakonske izmjene i ostvarivanje prava osigurava se institucionalno a ne na ulici.
To sto su pojedine ulice blokirane jedan dan u godini, aman aman...isto ko da svi ne vozimo kuci u popodnevnoj spici pa kao nismo navikli
Da li na ovaj nacin mogu uticati na adolescente i popularizirati homoseksualnost ? Isto, tesko. Djeca a i svi mi smo svakodnevno izlozeni moru informacija o svemu i svacemu, dovokjno je samo upaliti telefon.
Isto tako ne vjerujem da su toliko diskriminirani koliko to zele prikazati. Nase drustvo je u potpunosti ionako diskriminirajuce prema milion stvari, tako da...ako.i jesu ugrozeni nisu nista vise od svih nas drugih, samo u razlicitom segmentu.
Homoseksualnost je kompleksno stanje, necu reci pojava , po misljenju vecine medicinskih strucnjaka, uzrokovana jednim faktorom vec je to.produkt djelovanja genetskih, hormonalnih, kognitivnih i okolisnih faktora. Stoga smatram.da te osobe prvenstveno treba pokusati razumjeti, a ne osudjivati ih.
Istospolni brakovi? Ako ih veseli....bujrum.
Usvajanje djece? Ne.
Istina, ja da se pitam, veliki broj ljudi danas ne bi ni smio imati djecu. Nagledala sam se svega, zato...detaljna psiholoska provjera, skola roditeljstva pa tek.onda, bujrum radjaj.
.
To sto su pojedine ulice blokirane jedan dan u godini, aman aman...isto ko da svi ne vozimo kuci u popodnevnoj spici pa kao nismo navikli
Da li na ovaj nacin mogu uticati na adolescente i popularizirati homoseksualnost ? Isto, tesko. Djeca a i svi mi smo svakodnevno izlozeni moru informacija o svemu i svacemu, dovokjno je samo upaliti telefon.
Isto tako ne vjerujem da su toliko diskriminirani koliko to zele prikazati. Nase drustvo je u potpunosti ionako diskriminirajuce prema milion stvari, tako da...ako.i jesu ugrozeni nisu nista vise od svih nas drugih, samo u razlicitom segmentu.
Homoseksualnost je kompleksno stanje, necu reci pojava , po misljenju vecine medicinskih strucnjaka, uzrokovana jednim faktorom vec je to.produkt djelovanja genetskih, hormonalnih, kognitivnih i okolisnih faktora. Stoga smatram.da te osobe prvenstveno treba pokusati razumjeti, a ne osudjivati ih.
Istospolni brakovi? Ako ih veseli....bujrum.
Usvajanje djece? Ne.
Istina, ja da se pitam, veliki broj ljudi danas ne bi ni smio imati djecu. Nagledala sam se svega, zato...detaljna psiholoska provjera, skola roditeljstva pa tek.onda, bujrum radjaj.
.
0
Re: Sarajevo Pride 2021
I sta, poslije.povorke ce im.neko reci....e da da vam.utefterimo zakon pa se vjencavajte. Malo sutra
1
1
Re: Sarajevo Pride 2021
Ljudi hoce da su prihvaceni u drustvu a cinjenica je da nisu sve dok ima ljudi kao na onoj slici sto je na transparent napisao "levati u svoja 4 zida" i to da dijetetu da nosa. Znaci uci dijete mrznji od malena... jedan primjer samo
1
1
Re: Sarajevo Pride 2021
Ne moze te niko na silu prihvatiti niti mora. Niti iko ima.pravo da se namece.
Ostvarivanje zakonskih prava koji ce osigurati ravnopravnost sa drugim ljudima mogu podrzati, nametanje sebe i svog opredjeljenja ne mogu.
Ostvarivanje zakonskih prava koji ce osigurati ravnopravnost sa drugim ljudima mogu podrzati, nametanje sebe i svog opredjeljenja ne mogu.
0
Re: Sarajevo Pride 2021
Ja mislim da je dijetetu iz doma za nezbrinutu djecu bolje zivjeti sa 2 tate ili 2 mame nego bez ijednogIskra je napisao/la: ↑14 aug 2021, 18:05 Meni licno.parada ne smeta, ali ne vidim joj svrhu. Ako ce im Parada biti platforma preko koje ce ostvariti pravo na recimo, sugurnost , onda ne vidim sta to kome smeta. Mada licno ne vjerujem da na ovaj nacin ista mogu postici, jer zakonske izmjene i ostvarivanje prava osigurava se institucionalno a ne na ulici.
To sto su pojedine ulice blokirane jedan dan u godini, aman aman...isto ko da svi ne vozimo kuci u popodnevnoj spici pa kao nismo navikli
Da li na ovaj nacin mogu uticati na adolescente i popularizirati homoseksualnost ? Isto, tesko. Djeca a i svi mi smo svakodnevno izlozeni moru informacija o svemu i svacemu, dovokjno je samo upaliti telefon.
Isto tako ne vjerujem da su toliko diskriminirani koliko to zele prikazati. Nase drustvo je u potpunosti ionako diskriminirajuce prema milion stvari, tako da...ako.i jesu ugrozeni nisu nista vise od svih nas drugih, samo u razlicitom segmentu.
Homoseksualnost je kompleksno stanje, necu reci pojava , po misljenju vecine medicinskih strucnjaka, uzrokovana jednim faktorom vec je to.produkt djelovanja genetskih, hormonalnih, kognitivnih i okolisnih faktora. Stoga smatram.da te osobe prvenstveno treba pokusati razumjeti, a ne osudjivati ih.
Istospolni brakovi? Ako ih veseli....bujrum.
Usvajanje djece? Ne.
Istina, ja da se pitam, veliki broj ljudi danas ne bi ni smio imati djecu. Nagledala sam se svega, zato...detaljna psiholoska provjera, skola roditeljstva pa tek.onda, bujrum radjaj.
.
2
2
Re: Sarajevo Pride 2021
Ariel je napisao/la: ↑14 aug 2021, 18:13Ja mislim da je dijetetu iz doma za nezbrinutu djecu bolje zivjeti sa 2 tate ili 2 mame nego bez ijednogIskra je napisao/la: ↑14 aug 2021, 18:05 Meni licno.parada ne smeta, ali ne vidim joj svrhu. Ako ce im Parada biti platforma preko koje ce ostvariti pravo na recimo, sugurnost , onda ne vidim sta to kome smeta. Mada licno ne vjerujem da na ovaj nacin ista mogu postici, jer zakonske izmjene i ostvarivanje prava osigurava se institucionalno a ne na ulici.
To sto su pojedine ulice blokirane jedan dan u godini, aman aman...isto ko da svi ne vozimo kuci u popodnevnoj spici pa kao nismo navikli
Da li na ovaj nacin mogu uticati na adolescente i popularizirati homoseksualnost ? Isto, tesko. Djeca a i svi mi smo svakodnevno izlozeni moru informacija o svemu i svacemu, dovokjno je samo upaliti telefon.
Isto tako ne vjerujem da su toliko diskriminirani koliko to zele prikazati. Nase drustvo je u potpunosti ionako diskriminirajuce prema milion stvari, tako da...ako.i jesu ugrozeni nisu nista vise od svih nas drugih, samo u razlicitom segmentu.
Homoseksualnost je kompleksno stanje, necu reci pojava , po misljenju vecine medicinskih strucnjaka, uzrokovana jednim faktorom vec je to.produkt djelovanja genetskih, hormonalnih, kognitivnih i okolisnih faktora. Stoga smatram.da te osobe prvenstveno treba pokusati razumjeti, a ne osudjivati ih.
Istospolni brakovi? Ako ih veseli....bujrum.
Usvajanje djece? Ne.
Istina, ja da se pitam, veliki broj ljudi danas ne bi ni smio imati djecu. Nagledala sam se svega, zato...detaljna psiholoska provjera, skola roditeljstva pa tek.onda, bujrum radjaj.
.
Procitaj knjigu Razvojna psihologija djetibjstva, od dr Vorkapic.
0
Re: Sarajevo Pride 2021
Hvala ali ne zelim. Vidjela sam dovoljno pozitivnih primjera gej roditelja
0
Re: Sarajevo Pride 2021
Ali nesto najodvratnije sto sam procitala je bilo kao sta sprjecava homosekualsce da nakon sto im usvojeni sin odraste stupe u seksualni odnos sa njim, kao nisu krvno vezani pa mogu... 
1
1
Re: Sarajevo Pride 2021
Do sada su parade ponosa doprinjele u mnogim drugim zemljama da se neka njihova prava i sigurnost riješe te da ih se sasvim normalno tretira i u društvu.
@Iskra ako misliš da su zaštićeni - nisu.
Pa evo ovdje na ovom forumu ljudi sami kažu da ne znaju kako bi se pomirili s činjenicom da im vlastito dijete kaže “ja sam L/G/B/T/Q”.
Šta misliš kako je tek negdje drugo?
Ja imam rođaka za kojeg sam siguran da je homoseksualac, nije se oženio, nikad ga niko s curom nije vidio. Super lik, raja, sa njim o svemu mogu pričati ali ne o curama, ženama, seksu - tad lik automatski mijenja temu.
I jedne prilike kad on nije bio tu, a bio je tema razgovora među ostalom rodbinom, jedna rodica veli “Nadam se da nije nastran, ne do Bog, tobe jarabi,pu pu…”
Šta reko nastran?
“Pa eto peder… da voli muške…”
Reko pa šta i da voli.
Ostali svi ušutješe, gledaju u mene kao da sam s Marsa pao.
Ni ja bolje u njih nisam gledao.
I šta njemu onda preostaje? Zatomljen u sebe, cijeli život mu je uništen u zemlji u kojoj još uvijek vlada mahala-sadakli mentalitet.
A ja lično ne bih imao problema da ga vidim da sjedi sa mnom u prostoriji, da se drži ruku za ruku s nekim muškarcom.
@Iskra ako misliš da su zaštićeni - nisu.
Pa evo ovdje na ovom forumu ljudi sami kažu da ne znaju kako bi se pomirili s činjenicom da im vlastito dijete kaže “ja sam L/G/B/T/Q”.
Šta misliš kako je tek negdje drugo?
Ja imam rođaka za kojeg sam siguran da je homoseksualac, nije se oženio, nikad ga niko s curom nije vidio. Super lik, raja, sa njim o svemu mogu pričati ali ne o curama, ženama, seksu - tad lik automatski mijenja temu.
I jedne prilike kad on nije bio tu, a bio je tema razgovora među ostalom rodbinom, jedna rodica veli “Nadam se da nije nastran, ne do Bog, tobe jarabi,pu pu…”
Šta reko nastran?
“Pa eto peder… da voli muške…”
Reko pa šta i da voli.
Ostali svi ušutješe, gledaju u mene kao da sam s Marsa pao.
Ni ja bolje u njih nisam gledao.
I šta njemu onda preostaje? Zatomljen u sebe, cijeli život mu je uništen u zemlji u kojoj još uvijek vlada mahala-sadakli mentalitet.
A ja lično ne bih imao problema da ga vidim da sjedi sa mnom u prostoriji, da se drži ruku za ruku s nekim muškarcom.
0
Reci hodža - Džennet il’ Džehennem?
Na kojem sam spisku?
Da polako krenem
Na kojem sam spisku?
Da polako krenem
Re: Sarajevo Pride 2021
Šta bona nameću?
0
Reci hodža - Džennet il’ Džehennem?
Na kojem sam spisku?
Da polako krenem
Na kojem sam spisku?
Da polako krenem
Re: Sarajevo Pride 2021
Oni makar protestuju.
Za šta obične rmbadžije protestuju? Za bolje uslove rada? Za bolje ugovore? Za bolju platu?
Protiv čega protestuju? Nas heteroseksualaca? Kako nije okej da imam seksualne odnose sa suprotnim spolom?
Protiv toga sigurno ne!
1
1
Reci hodža - Džennet il’ Džehennem?
Na kojem sam spisku?
Da polako krenem
Na kojem sam spisku?
Da polako krenem
Re: Sarajevo Pride 2021
Zamisli da sad neko paradira protiv muslimana kod nas i da pise u 4 zida praktikujte svoju vjeru sta mi je imate nametati, drzite je za sebe (tu mislim na praznike, vjerske objekte, nacin oblacenja itd).. kako bi ljudu reagovaliOmmadawn je napisao/la: ↑14 aug 2021, 18:22 Do sada su parade ponosa doprinjele u mnogim drugim zemljama da se neka njihova prava i sigurnost riješe te da ih se sasvim normalno tretira i u društvu.
@Iskra ako misliš da su zaštićeni - nisu.
Pa evo ovdje na ovom forumu ljudi sami kažu da ne znaju kako bi se pomirili s činjenicom da im vlastito dijete kaže “ja sam L/G/B/T/Q”.
Šta misliš kako je tek negdje drugo?
Ja imam rođaka za kojeg sam siguran da je homoseksualac, nije se oženio, nikad ga niko s curom nije vidio. Super lik, raja, sa njim o svemu mogu pričati ali ne o curama, ženama, seksu - tad lik automatski mijenja temu.
I jedne prilike kad on nije bio tu, a bio je tema razgovora među ostalom rodbinom, jedna rodica veli “Nadam se da nije nastran, ne do Bog, tobe jarabi,pu pu…”
Šta reko nastran?
“Pa eto peder… da voli muške…”
Reko pa šta i da voli.
Ostali svi ušutješe, gledaju u mene kao da sam s Marsa pao.
Ni ja bolje u njih nisam gledao.
I šta njemu onda preostaje? Zatomljen u sebe, cijeli život mu je uništen u zemlji u kojoj još uvijek vlada mahala-sadakli mentalitet.
A ja lično ne bih imao problema da ga vidim da sjedi sa mnom u prostoriji, da se drži ruku za ruku s nekim muškarcom.
0