Kusturica Rusima: Zasto se raspala Jugoslavija

[Socrates]

Kusturica je ruskoj (vanjskoj) politici zamjerio što Titove partizane još smatra jedinim antifašističkim pokretom tokom Drugog svjetskog rata, posluživši se tipičnim velikosrpskim revizionizmom i prema "četničkim gerilcima Draže Mihailovića".

Bivši režiser i bivši Sarajlija Emir Kusturica dao je veliki intervju za ruski časopis "Međunarodni život", glasilo Ministarstva vanjskih poslova Rusije u kojem nije govorio o svojim filmovima, nego se naširoko raspričao na brojne teme, geopoliticki položaj Srbije, veze sa Rusijom, raskrinkao je tajne i javne zavjere agresivnog Zapada prema Balkanu i Rusiji, govorio u nužnosti raspada Jugoslavije.

"Srbija je odmjereno, ali odlučno bila prva zemlja u svijetu koja je dva puta stala naspram Zapada i njegovog "Drang Nacht OIsten-a". Prvi borac antifašista u Evropi bio je pukovnik kraljevske jugoslovenske vojske Dragoljub Mihailović koji je u brdima Srbije organizovao pokret otpora...Draža i gerilci su sa slobodnih srpskih planina bacali pogled na Ameriku koja je u tom trenutku za njih bila oličenje slobode i demokratije...Partizani, također antifašisti, gledali su u Moskvu i sanjali međunarodnu revoluciju. Njima je bila važna internacionalna solidarnost, a Srbi su im kao komunistima bili hegemonistički narod u Kraljevini Jugoslaviji, kome je, na svaki mogući način, trebalo "potkresati krila", izjavio je Kusturica za ruski časopis.

Zato je, prema Kusturici što prije Rusija mora da shvati da Titovi partizani jesu bili antifašisti , ali nisu bili jedini, antifašistički karakter državotvornog pokreta đenerala Mihajlovića također se ne može osporiti. Dražinu smrt Kusturica naziva "tragičnom smrću duševnog i blagog Kmeta sela zvanog Srbija i bila je uvod u smrt seljačkog Srpstva".

SARAJEVO-DALEKA TAČKA

Na novinarsko pitanje osjeća li nostalgiju za minulim vremenima, za rodnim gradom i bivšom Jugoslavijom, odgovara odrečno.

"Uopće ne osjećam nostalgiju za prošlošču, niti sam sentimentalan prema gradu u kojem sam rođen i kojeg doživljavam kao neku daleku tačku. Kao da je skriven u frižideru. Nema se zbog čega žaliti. Nostalgiju mogu osjećati samo prema prema ljudima, prema nekim likovima iz mog života, ali ne i prema Jugoslaviji. Lakoća sa kojim se Jugoslavija raspala sugerira da je Srbi nisu željeli, da im je ona bila nametnuta kao ideja koja je rođena u srcu Habsbruškog carstva....

...Jugoslavija o kojoj govorim, može se povezati samo sa određenim likovima i nekim događajima, ali ne i sa državnim uređenjem. Tu Jugoslaviju Srbi su pamtili i po čvrstorukaškom poretku, ali ljudi vole red, bilo da je on diktatorski, ili demokratski".

Konačno je neko od uglednijih srpskih nacionalistilčkih autoriteta javno izgovorio ono što je u međunarodnom pravu i novijoj historiografiji uglavnom postalo opće mjesto: Jugoslaviju nisu srušili slovenački, hrvatski, bosanski...separatisti i federalisti, nego srpski unitarizam kako bi je zamjenio Velikom Srbijom.

Slobodna Bosna

[Ommadawn]

Živim za dan kada smrad iz usta ovog kretena prestanu prenositi bosanski mediji.
To će definitivno biti najveći udarac njemu.

[storm]

Prestao sam čitati kod onoga... Draža i suborci cetnici, bacali pogled prema americi, sa planina...
Smrad

[Ommadawn]

Ja već više od 75% svog života od ovog čovjeka nisam pročitao niti čuo išta pametno.

U kontekstu Kusturice, nešto najbolje što sam pročitao je antološka rečenica Andreja Nikolaidisa “Jedini režiser čiji je svaki film bio gori od prethodnog...” u tekstu “Dželatov šegrt”.

[Socrates]

Intervju je zanimljiv jer, kao sto clanak i kaze na kraju, rijetkost je da iz nacionalisticke Srbije dodje priznanje da "srpski narod nije vise zelio Jugoslaviju".

Naravno, ruski reporter bi ovdje Kusturicu trebao pitati o etnickom ciscenju, ratnim zlocinima, zlocinima protiv covjecnosti, i genocidu, ali to se Rusima nikad nece omaci.