Mnogi lijekovi u BiH skuplji nego prije pandemije, neki i tri puta.

[Socrates]

Veća poskupljenja se bilježe od početka pandemije, a najviše su poskupjeli suplementi, vitamini, dodaci prehrani, a potom su počeli da poskupljuju i lijekovi koji dolaze na tržište u Bosni i Hercegovini

U pandemijskoj godini najveći lanac apoteka u našoj zemlji, Apoteke Sarajevo su tokom 2020. došle do dobiti od 515.000 KM. Naime, ove apoteke su samo godinu ranije bile u minusu od preko 1,2 miliona konvertibilnih maraka.

Ovo se navodu u izvještaju o radu ove javne ustanove u godini pandemije korona virusa, koji je prezentiran Skupštini Kantona Sarajevo (KS) 11. maja.

Apoteka2.jpg

Međutim, kako mnogi bosanskohercegovački građani kažu došlo je i do drastičnog rasta cijena nekih lijekova.


LIJEKOVI ZA ŠIZOFRENIJU

Da bi došli do lijeka nekim građanima je jeftinije otići do zemalja u susjedstvu, poput Srbije i Crne Gore.

- Ovdje je 25 KM, a u Beogradu je 10. To je 150 posto razlike, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Sarajka Suada Smajović, koja koristi lijek Plavix, za bolesti srca i vena. Zbog razlike u cijeni lijek nabavlja u Srbiji.

- Prije samo pola godine za desetak lijekova davala sam mjesečno 200 maraka, a danas za iste lijekove dajem više od 300 maraka, priča Banjalučanka Grozda Uldrijan.

Grozda brine i o dvoje svoje djece narušenog zdravlja i svaki mjesec kupuje lijekove za šizofreniju, srce i visok pritisak, te osteoporozu i želudac. S obzirom na penziju koja je nešto veća od cijene lijekova, obrok za sebe i porodicu je potražila u banjalučkoj javnoj kuhinji.

Veća poskupljenja se bilježe od početka pandemije, a najviše su poskupjeli suplementi, vitamini, dodaci prehrani, a potom su počeli da poskupljuju i lijekovi koji dolaze na tržište u Bosni i Hercegovini, ističu u Centru za zaštitu potrošača i razvoj zajednice „Don“ u Prijedoru.

Izvršna direktorica Udruženja Murisa Marić kaže kako većina apoteka poskupljenja pravda povećanjem nabavnih cijena, ali s pravom bi se, kako navodi, dalo postaviti i pitanje da li je to baš tako.

- Zanimljivo je i koliko „potrošači, nažalost ne reaguju na poskupljenje lijekova na onakav način kao što će to reagovati kada je poskupljenje brašna i drugih osnovnih životnih namirnica, kada svi to primijete i kažu 'jeste to je poskupjelo, ističe Murisa Marić.

KONTROLA PROIZVODA

Chloramphenicola, antibiotske masti koja se koristi za liječenje bakterijskih infekcija, mjesecima nije bilo u prodaji u Bosni i Hercegovini. Kada se ponovo pojavila na tržištu sada košta tri puta više, 10,80 maraka.

Bilsena Šahman, glasnogovornica Komore farmaceuta Federacije BiH kaže kako je razlog nestašice to što se aktivna supstanca za ovu mast nabavlja uglavnom iz Indije.

Šahman upozorava kako je zbog pandemije tržište preplavljeno suplementima, a kontrola ovih proizvoda farmaceutske industrije u BiH je nezadovoljavajuća.

Kako se kontroliše cijena lijekova u BiH?

Prema ocjeni farmaceutske kompanije Bosnalijek, promet na tržištu lijekova u Bosni i Hercegovini godišnje iznosi blizu 700 miliona maraka (oko 350 miliona eura).

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMSBiH) kažu da već pet godina rade izračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u BiH, koji se zasniva na Pravilniku o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova.

U Republici Srpskoj maksimalna maloprodajna marža za lijekove iznosi 20 posto, a u Federaciji BiH 25 posto (na fotografiji novčanice konvertibilne marke)

U Republici Srpskoj maksimalna maloprodajna marža za lijekove iznosi 20 posto, a u Federaciji BiH 25 posto (na fotografiji novčanice konvertibilne marke)

Smanjenje cijena lijekova i uštede su imali fondovi i pacijenti za lijekove za koje participiraju, a izdaju se uz recept.

LISTE LIJEKOVA

Entitetska ministarstva zdravstva svake godine usvajaju liste lijekova.

Lijekove za korona virus građani Sarajeva sami plaćaju.

Vlade dva kantona u aprilu su donijele odluku da se refundiraju sredstva koja su građani izdvojili za kupovinu ovog lijeka, te formirali komisije koje će zaprimati zahtjeve građana.

Sarajka Dunja Grabovac je u martu izdvojila oko 1.200 maraka kako bi kupila ovaj lijek za teško oboljelu majku, jer ga bolnica u kojoj je ležala nije imala. Kupila ga je u Republici Srpskoj, jer je cijena bila znatno niža, a zahtjev za refundaciju podnijela je 7. aprila.

- Papirologija se mijenja iz dana u dan, ljude iz ZZO (Zavoda za zdravstveno osiguranje) vraćaju – kao da ti ljudi već nisu imali dovoljno nevolja i problema. S obzirom da su sredstva za refundaciju odobrena u iznosu od 650.000 maraka, neka se zahtjevi za refundaciju počnu rješavati promptno, bez odlaganja, napisala je na svom Facebook nalogu Dunja Grabovac.

Ukupan promet lijekova koji se izdaju uz ljekarski recept bio je 531.2 miliona maraka (265,6 miliona eura) 2016. godine, koja i bila posljednja godina u kojoj su cijene u BiH bile slobodno formirane, odnosno bez unaprijed zadatog okvira za maksimalnu veleprodajnu cijenu.

Podaci za prethodne dvije godine još uvijek su nedostupni.

(Oslobođenje Portal)

[Atomic]

Injekcije koje koristim digli skoro za duplo
Sreca da nisu narocito skupe.
Koji banditi

[storm]

Na kraju će zarada farmacije od cjepiva ispasti minorna, u odnosu na rast zarade od ostalih medikamenata...