Pa vidis da kazu da je fotografija fotosopirana.
Inace, za one koje interesuje tematika, Australija je pokrenula proces oko ratnih zlocina njihovih vojnika u Afghanistanu.
A sire, manje je poznato, ali, Amerikanci, recimo, sude svojima za ratne zlocine.
Trump je nedavno pomilovao jednog osudjenog ratnog zlocinca.
Kina
Re: Australija želi izvinjenje Kine zbog lažne fotografije djeteta i vojnika s nožem
0
Don't wanna hear about it
Every single one's got a story to tell...
Every single one's got a story to tell...
-
SmokingMan
- Sleepless FM
- Reactions: 7688
- Postovi: 5636
- Pridružen/a: 27 jul 2020, 17:06
- Lokacija: Always cheerful, even when i asleep.
Re: Australija želi izvinjenje Kine zbog lažne fotografije djeteta i vojnika s nožem
Da, već je 19 optužnica u procesu. Nekolicina njihovih kolega je nedavno izvršila samoubistvo.
0
Kina
Država temeljena na laži.
Malo smjela tvrdnja, ali laž je ta, koja prozima sve sfere ove države... Lažu da su komunisti, jer ustroj je samo organizacijski i nominalno komunistički, ostalo je sve po kapitalističkim postulatima...
Lažu o svojim zločinima... Beskrajan je niz zločina, ponajviše prema svom narodu...
Lažu, tj kradu svaku moguću inovaciju u svijetu, te prodaju kao svoje tehničko i intelektualno vlasništvo...
Korupcija je pokretač sustava...
Lažu o ekološkom zagađenju, eto svježe su laži o razvoju covid 19, laž, koju smo diljem svijeta itekako osjetili. Izlaze sad pojedinosti, koliko su manipulirali pojedinostima... Od samog nastanka virusa, širenja, žrtvama...
Internet im je pod strogom kontrolom, poznato je da pretraživači, nama poznati, tamo uopće ne rade... Socijalne mreže i kanale komunikacije, koje mi koristimo (ostatak svijeta) možete tamo zaboraviti...
Ima toga još, i nekako me ne čudi, da su bliski sa Putinom i... Ne mogu reći Vucicem, jer je njima potpuno nebitan lik, ali frajer je u poluorgazmicnom stanju, kad priča o njima... Naravno, laž je zajednički moment...
Bivša profesorica glavne partijske škole progovorila o svijetu Kineske komunističke partije
Autor: Tomislav Kardum
Cai Xia (68), umirovljena profesorica na Centralnoj partijskoj školi Kineske komunističke partije, gdje je predavala najvišim dužnosnicima kineske partije, objavila je članak za Foreign Affairs u kojem opisuje vrlo kritično funkcioniranje organizacije koja upravlja najmnogoljudnijom zemljom na svijetu.
Profesorica političke teorije i zagovornica liberalizacije u Kini izbačena je iz partije u kolovozu 2020. nakon što su se pojavile snimke razgovora u kojima je Cai Xia nazvala kineskog vođu Xi Jinpinga “šefom mafije”, a Kinesku komunističku partiju “političkim zombijem”. Cai Xia trenutno živi u SAD-u.
Cai Xia piše da se nadala promjenama kada je Xi Jinping došao na vlast 2012., ali se ubrzo razočarala. Xi Jinping je, tijekom svoje vladavine, koncentrirao moć u svojim rukama i značajno smanjio ovlasti Politbiroa Komunističke partije Kine koji je prije Xi Jinpinga uvelike umanjivao snagu vođe kineske partije.
“Do tada (2012., op.a) bila sam na pola puta desetljeća dugog procesa suočavanja sa službenom kineskom ideologijom, iako sam bila odgovorna za indoktriniranje službenika tom ideologijom. Nekoć gorljivi marksist, rastala sam se od marksizma i sve više tražila od zapadnjačke misli odgovore na kineske probleme. Nekoć ponosni branitelj službene ideologije, počela sam argumentirati za liberalizaciju. Nekoć lojalna članica Kineske komunističke partije, tajno sam gajila sumnje o iskrenosti njenih uvjerenje i brizi za kineski narod”, pojašnjava profesorica u članku
“Tijekom njegove vladavine (vladavine Xi Jinpinga, op.a), režim je degenerirao dodatno u političku oligarhiju koja se trudila zadržati vlast brutalnošću i bezobzirnošću. Postao je još represivniji i još više diktatorski. Kult ličnosti sada okružuje Xija, koji je ojačao partijsku kontrolu nad ideologijom i eliminirao mali prostor koji je postojao za političku raspravu i civilno društvo. (…) Nakon što sam progovorila protiv sustava, saznala sam da za mene više život u Kini nije siguran”, dodaje u članku “Stranka koja nije uspjela” (The Party That Failed),
Cai Xia, čiji je otac bio časnik komunističke vojske u građanskom ratu, opisuje svoj uspon u partijskoj hijerahiji za vrijeme Mao Zedonga i kasnije. Jedno je vrijeme bila voditeljica vojne medicinske knjižnice, gdje je imala pristup i nekim knjigama zabranjenim knjigama. Usprkos tome tada je vjerovala da je “marksizam jedina istina”. Nakon što je diplomirala 1986. Cai Xia dobiva posao na prestižnoj partijskoj školi koja je od 1933. odgajala partijske dužnosnike u duhu marksizma.
“Predavanje na Centralnoj partijskoj školi nije bilo lagano. Video kamere u učionicama snimale su naša predavanja koja je potom pregledavao naš supervizor. Morali smo oživjeti predmet za visokorangirane i iskusne studente u učionici, ali bez interpretiranja doktrine previše fleksibilno i bez privlačenja pažnje na slabe točke doktrine”, opisuje Cai svoje iskustvo rada u partijskoj školi.
Cai se prisjeća kako je 2008. posjetila Španjolsku gdje je naučila o španjolskom iskustvu tranzicije iz autokracije u demokraciju, nakon smrti diktatora Francisca Franca. Iako je Mao umro samo deset mjeseci nakon Franca, u Kini se nije dogodila politička tranzicija, već samo odustajanje od rigidnog planskog gospodarstva.
“Došla sam do političkog zaključka da nije vjerojatno da će se Kineska komunistička partija reformirati politički. Španjolsku su tranziciju inicirale reformističke snage unutar post-frankističkog režima, poput kralja Juana Carlosa I., koji je stavio nacionalne interese iznad svojih osobnih interesa. Kineska komunistička partija, koja je nasilno došla na vlast 1949., duboko je bila vezana uz ideju da je zaslužila permanentni monopol na političku silu. Povijest partije, pogotovo slamanje prosvjeda na Trgu Tiananmen pokazali su da neće mirno odustati od svoh monopola”, piše Cai.
“Moja vizija – koju su dijelili i drugi liberalni znansvenici (liberalno u ovom kontekstu ne treba biti shvaćeno kao ideologija liberalizma, već liberalno u odnosu na komunistički partijski mainstream, op.a) – bilo je da bi Kina trebala započeti (reformu op.a) implementiranjem demokracije unutar partije koja bi, dugoročno, mogla dovesti do ustavne demokracije. Kina bi imala parlament, čak i pravu opozicijsku stranku”, dodaje.
Za vrijeme Xijevog prethodnika Hu Jintaoa Kina je ušla u razdoblje “političke stagnacije” koje je bilo obilježje Sovjetskog Saveza pod Leonidom Brežnjevom, smatra Cai, i dodaje da je zato bila optimistična kada je Xi Jinping došao na vlast.
“Uzimajući u uobzir reputaciju Xijeva oca, bivšeg vođe Kineske komunističke partije s liberalnim sklonostima, i fleksibilan Xijev stil koji je pokazao na prethodnim položajima, ja i drugi zagovornici reforme nadali smo se da će novi vođa imati hrabrost provesti čvrste promjene kineskog političkog sustava”, navodi Cai.
Nekoliko puta Cai je imala probleme s partijom zbog kritiziranja postupaka Xi Jinpinga:
U travnju 2016., tekst mog predavanja na Sveučilištu Tsinghua (jedno od najprestižnijih kineskih sveučilišta op.a) – koje se održalo nekoliko mjeseci ranije – u kojemu sam argumentirala da ako ideologija ide protiv zdravog razuma, onda prerasta u laži, objavljen je na utjecajnoj mrežnoj stranici u Hong Kongu. ‘Timing’ je bio loš: Xi je upravo objavio da su neka propitivanja na Centralnoj partijskoj školi otišla predaleko te je zatražio veću superviziju profesora. Posljedično me početkom svibnja pozvao disciplinarni odbor i optužio za protivljenje Xiju. Od tada me Kineska komunistička partija blokirala iz svih medija u Kini – tiskanih medija, televizija i online medija. Čak ni moje ime nije smjelo biti objavljeno. Nakon toga, jednu noć u srpnju, pozvana sam ponovno na sastanak u Cnetralnu partijsku školu, gdje je član disciplinarnog odbora stavio veliku količinu dokumenata na stol ispred mene. ‘Postoji već toliko materijala o vama’, rekao je. ‘Razmislite ponovno’. Bilo je jasno da me upozoravaju da ušutim i da ću se suočiti s disciplinarnom akcijom, ako prozborim jednu riječ, što uključuje i smanjene umirovljeničke privilegije. Bila sam zgrožena svojim tretmanom, iako sam shvatila da se drugi suočavaju s puno gorim.
Ubrzo je Cai ideološki potpuno raskrstila s partijom, nakon što je ušutkano više disidenata unutar vladajuće partije. Nakon što je privatno nazvala Kinesku komunističku partiju “političkim zombijem” profesorici je zamrznut bankovni račun te su joj ukinute umirovljeničke privilegije.
“Upitala sam vlasti na Centralnoj partijskoj školi da garantiraju moju osobnu sigurnost, ako se vratim (tada se nalazila u SAD-u s turističkom vizom, op.a). Dužnosnici su odbili odgovoriti na pitanje te su uputili nejasne prijetnje mojoj kćeri u Kini i njenom malom sinu. Tada sam prihvatila istinu: nije bilo povratka natrag”, završava svoj članak disidentica Cai Xia.
Malo smjela tvrdnja, ali laž je ta, koja prozima sve sfere ove države... Lažu da su komunisti, jer ustroj je samo organizacijski i nominalno komunistički, ostalo je sve po kapitalističkim postulatima...
Lažu o svojim zločinima... Beskrajan je niz zločina, ponajviše prema svom narodu...
Lažu, tj kradu svaku moguću inovaciju u svijetu, te prodaju kao svoje tehničko i intelektualno vlasništvo...
Korupcija je pokretač sustava...
Lažu o ekološkom zagađenju, eto svježe su laži o razvoju covid 19, laž, koju smo diljem svijeta itekako osjetili. Izlaze sad pojedinosti, koliko su manipulirali pojedinostima... Od samog nastanka virusa, širenja, žrtvama...
Internet im je pod strogom kontrolom, poznato je da pretraživači, nama poznati, tamo uopće ne rade... Socijalne mreže i kanale komunikacije, koje mi koristimo (ostatak svijeta) možete tamo zaboraviti...
Ima toga još, i nekako me ne čudi, da su bliski sa Putinom i... Ne mogu reći Vucicem, jer je njima potpuno nebitan lik, ali frajer je u poluorgazmicnom stanju, kad priča o njima... Naravno, laž je zajednički moment...
Bivša profesorica glavne partijske škole progovorila o svijetu Kineske komunističke partije
Autor: Tomislav Kardum
Cai Xia (68), umirovljena profesorica na Centralnoj partijskoj školi Kineske komunističke partije, gdje je predavala najvišim dužnosnicima kineske partije, objavila je članak za Foreign Affairs u kojem opisuje vrlo kritično funkcioniranje organizacije koja upravlja najmnogoljudnijom zemljom na svijetu.
Profesorica političke teorije i zagovornica liberalizacije u Kini izbačena je iz partije u kolovozu 2020. nakon što su se pojavile snimke razgovora u kojima je Cai Xia nazvala kineskog vođu Xi Jinpinga “šefom mafije”, a Kinesku komunističku partiju “političkim zombijem”. Cai Xia trenutno živi u SAD-u.
Cai Xia piše da se nadala promjenama kada je Xi Jinping došao na vlast 2012., ali se ubrzo razočarala. Xi Jinping je, tijekom svoje vladavine, koncentrirao moć u svojim rukama i značajno smanjio ovlasti Politbiroa Komunističke partije Kine koji je prije Xi Jinpinga uvelike umanjivao snagu vođe kineske partije.
“Do tada (2012., op.a) bila sam na pola puta desetljeća dugog procesa suočavanja sa službenom kineskom ideologijom, iako sam bila odgovorna za indoktriniranje službenika tom ideologijom. Nekoć gorljivi marksist, rastala sam se od marksizma i sve više tražila od zapadnjačke misli odgovore na kineske probleme. Nekoć ponosni branitelj službene ideologije, počela sam argumentirati za liberalizaciju. Nekoć lojalna članica Kineske komunističke partije, tajno sam gajila sumnje o iskrenosti njenih uvjerenje i brizi za kineski narod”, pojašnjava profesorica u članku
“Tijekom njegove vladavine (vladavine Xi Jinpinga, op.a), režim je degenerirao dodatno u političku oligarhiju koja se trudila zadržati vlast brutalnošću i bezobzirnošću. Postao je još represivniji i još više diktatorski. Kult ličnosti sada okružuje Xija, koji je ojačao partijsku kontrolu nad ideologijom i eliminirao mali prostor koji je postojao za političku raspravu i civilno društvo. (…) Nakon što sam progovorila protiv sustava, saznala sam da za mene više život u Kini nije siguran”, dodaje u članku “Stranka koja nije uspjela” (The Party That Failed),
Cai Xia, čiji je otac bio časnik komunističke vojske u građanskom ratu, opisuje svoj uspon u partijskoj hijerahiji za vrijeme Mao Zedonga i kasnije. Jedno je vrijeme bila voditeljica vojne medicinske knjižnice, gdje je imala pristup i nekim knjigama zabranjenim knjigama. Usprkos tome tada je vjerovala da je “marksizam jedina istina”. Nakon što je diplomirala 1986. Cai Xia dobiva posao na prestižnoj partijskoj školi koja je od 1933. odgajala partijske dužnosnike u duhu marksizma.
“Predavanje na Centralnoj partijskoj školi nije bilo lagano. Video kamere u učionicama snimale su naša predavanja koja je potom pregledavao naš supervizor. Morali smo oživjeti predmet za visokorangirane i iskusne studente u učionici, ali bez interpretiranja doktrine previše fleksibilno i bez privlačenja pažnje na slabe točke doktrine”, opisuje Cai svoje iskustvo rada u partijskoj školi.
Cai se prisjeća kako je 2008. posjetila Španjolsku gdje je naučila o španjolskom iskustvu tranzicije iz autokracije u demokraciju, nakon smrti diktatora Francisca Franca. Iako je Mao umro samo deset mjeseci nakon Franca, u Kini se nije dogodila politička tranzicija, već samo odustajanje od rigidnog planskog gospodarstva.
“Došla sam do političkog zaključka da nije vjerojatno da će se Kineska komunistička partija reformirati politički. Španjolsku su tranziciju inicirale reformističke snage unutar post-frankističkog režima, poput kralja Juana Carlosa I., koji je stavio nacionalne interese iznad svojih osobnih interesa. Kineska komunistička partija, koja je nasilno došla na vlast 1949., duboko je bila vezana uz ideju da je zaslužila permanentni monopol na političku silu. Povijest partije, pogotovo slamanje prosvjeda na Trgu Tiananmen pokazali su da neće mirno odustati od svoh monopola”, piše Cai.
“Moja vizija – koju su dijelili i drugi liberalni znansvenici (liberalno u ovom kontekstu ne treba biti shvaćeno kao ideologija liberalizma, već liberalno u odnosu na komunistički partijski mainstream, op.a) – bilo je da bi Kina trebala započeti (reformu op.a) implementiranjem demokracije unutar partije koja bi, dugoročno, mogla dovesti do ustavne demokracije. Kina bi imala parlament, čak i pravu opozicijsku stranku”, dodaje.
Za vrijeme Xijevog prethodnika Hu Jintaoa Kina je ušla u razdoblje “političke stagnacije” koje je bilo obilježje Sovjetskog Saveza pod Leonidom Brežnjevom, smatra Cai, i dodaje da je zato bila optimistična kada je Xi Jinping došao na vlast.
“Uzimajući u uobzir reputaciju Xijeva oca, bivšeg vođe Kineske komunističke partije s liberalnim sklonostima, i fleksibilan Xijev stil koji je pokazao na prethodnim položajima, ja i drugi zagovornici reforme nadali smo se da će novi vođa imati hrabrost provesti čvrste promjene kineskog političkog sustava”, navodi Cai.
Nekoliko puta Cai je imala probleme s partijom zbog kritiziranja postupaka Xi Jinpinga:
U travnju 2016., tekst mog predavanja na Sveučilištu Tsinghua (jedno od najprestižnijih kineskih sveučilišta op.a) – koje se održalo nekoliko mjeseci ranije – u kojemu sam argumentirala da ako ideologija ide protiv zdravog razuma, onda prerasta u laži, objavljen je na utjecajnoj mrežnoj stranici u Hong Kongu. ‘Timing’ je bio loš: Xi je upravo objavio da su neka propitivanja na Centralnoj partijskoj školi otišla predaleko te je zatražio veću superviziju profesora. Posljedično me početkom svibnja pozvao disciplinarni odbor i optužio za protivljenje Xiju. Od tada me Kineska komunistička partija blokirala iz svih medija u Kini – tiskanih medija, televizija i online medija. Čak ni moje ime nije smjelo biti objavljeno. Nakon toga, jednu noć u srpnju, pozvana sam ponovno na sastanak u Cnetralnu partijsku školu, gdje je član disciplinarnog odbora stavio veliku količinu dokumenata na stol ispred mene. ‘Postoji već toliko materijala o vama’, rekao je. ‘Razmislite ponovno’. Bilo je jasno da me upozoravaju da ušutim i da ću se suočiti s disciplinarnom akcijom, ako prozborim jednu riječ, što uključuje i smanjene umirovljeničke privilegije. Bila sam zgrožena svojim tretmanom, iako sam shvatila da se drugi suočavaju s puno gorim.
Ubrzo je Cai ideološki potpuno raskrstila s partijom, nakon što je ušutkano više disidenata unutar vladajuće partije. Nakon što je privatno nazvala Kinesku komunističku partiju “političkim zombijem” profesorici je zamrznut bankovni račun te su joj ukinute umirovljeničke privilegije.
“Upitala sam vlasti na Centralnoj partijskoj školi da garantiraju moju osobnu sigurnost, ako se vratim (tada se nalazila u SAD-u s turističkom vizom, op.a). Dužnosnici su odbili odgovoriti na pitanje te su uputili nejasne prijetnje mojoj kćeri u Kini i njenom malom sinu. Tada sam prihvatila istinu: nije bilo povratka natrag”, završava svoj članak disidentica Cai Xia.
0
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Re: Kina
Sve će više Kinezi ovako akcijati...ne priznaju Tajvan, osjećaju trenutak da je USA na klackalici zbog unutarnjih problema..
Mada je jutros uplovio nosač aviona u južnokinesko more...https://www.geopolitika.news/vijesti/am ... esko-more/
Tajvan: osam kineskih bombardera i četiri mlažnjaka ušlo je u naš zračni prostor
Tajvansko ministarstvo obrane objavilo je kako su kineske snage prekršile tajvanski zračni prostor u subotu. Tajvan tvrdi da je u tajvanski zračni prostor ušlo osam kineskih bombardera, četiri mlažnjaka i protu-podmornički zrakoplov, objavio je Sputnjik, pozivajući se na priopćenje tajvanskog ministarstva obrane.
Ministarstvo obrane navodi kako su odmah raspoređeni tajvanski proturaketni sustavi kako bi pratili kineske zrakoplove te da je izdano upozorenje.
Kineski upadi u tajvanski zračni prostor sve su učestalija pojava. Tajvan je tako ranije objavio da su kineski mlažnjaci u 2020. rekordnih 380 puta upali u tajvansku zonu zračne obrane.
“To (upadi u zračni prostor, op.a) predstavlja prijetnju regionalnoj sigurnosti i našoj naciolanoj sigurnosti”, kazao je glasnogovornik ministarstva obrane Tajvana Shih Shun-wen po objavi tog podatka početkom 2021.
Mada je jutros uplovio nosač aviona u južnokinesko more...https://www.geopolitika.news/vijesti/am ... esko-more/
Tajvan: osam kineskih bombardera i četiri mlažnjaka ušlo je u naš zračni prostor
Tajvansko ministarstvo obrane objavilo je kako su kineske snage prekršile tajvanski zračni prostor u subotu. Tajvan tvrdi da je u tajvanski zračni prostor ušlo osam kineskih bombardera, četiri mlažnjaka i protu-podmornički zrakoplov, objavio je Sputnjik, pozivajući se na priopćenje tajvanskog ministarstva obrane.
Ministarstvo obrane navodi kako su odmah raspoređeni tajvanski proturaketni sustavi kako bi pratili kineske zrakoplove te da je izdano upozorenje.
Kineski upadi u tajvanski zračni prostor sve su učestalija pojava. Tajvan je tako ranije objavio da su kineski mlažnjaci u 2020. rekordnih 380 puta upali u tajvansku zonu zračne obrane.
“To (upadi u zračni prostor, op.a) predstavlja prijetnju regionalnoj sigurnosti i našoj naciolanoj sigurnosti”, kazao je glasnogovornik ministarstva obrane Tajvana Shih Shun-wen po objavi tog podatka početkom 2021.
0
Re: Kina
Samo bezze trose gorivo tim letovima. Ocm.storm je napisao/la: ↑24 jan 2021, 11:50 Sve će više Kinezi ovako akcijati...ne priznaju Tajvan, osjećaju trenutak da je USA na klackalici zbog unutarnjih problema..
Mada je jutros uplovio nosač aviona u južnokinesko more...https://www.geopolitika.news/vijesti/am ... esko-more/
Tajvan: osam kineskih bombardera i četiri mlažnjaka ušlo je u naš zračni prostor
Tajvansko ministarstvo obrane objavilo je kako su kineske snage prekršile tajvanski zračni prostor u subotu. Tajvan tvrdi da je u tajvanski zračni prostor ušlo osam kineskih bombardera, četiri mlažnjaka i protu-podmornički zrakoplov, objavio je Sputnjik, pozivajući se na priopćenje tajvanskog ministarstva obrane.
Ministarstvo obrane navodi kako su odmah raspoređeni tajvanski proturaketni sustavi kako bi pratili kineske zrakoplove te da je izdano upozorenje.
Kineski upadi u tajvanski zračni prostor sve su učestalija pojava. Tajvan je tako ranije objavio da su kineski mlažnjaci u 2020. rekordnih 380 puta upali u tajvansku zonu zračne obrane.
“To (upadi u zračni prostor, op.a) predstavlja prijetnju regionalnoj sigurnosti i našoj naciolanoj sigurnosti”, kazao je glasnogovornik ministarstva obrane Tajvana Shih Shun-wen po objavi tog podatka početkom 2021.
3
3
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Canonove kamere snimaju osmijehe radnika i na osnovu toga utvrđuju njihovu produktivnost
B. R./klix.ba
Kamera kojom se utvrđuje produktivnost radnika (Foto: Canon Information Technologies)
Kompanija Canon je u svojoj kineskoj podružnici postavila kamere kojima detektuje osmijehe radnika. Samo oni koji su "100 posto sretni" mogu ući u radni prostor.
Spomenute kamere su dio izvještaja poslovnog magazina Finacial Times o tome kako kineske kompanije koriste vještačku inteligenciju za kontrolu uposlenika. Canonovim kamerama se na osnovu osmijeha utvrđuje koliko je radnik produktivan u datom trenutku. Informacija o produktivnosti se prikazuje na monitorima.
Osim toga, kamerama se može utvrditi koliko dugo je radnik bio na pauzi za obrok, a uposlenike pomoću mobilnih aplikacija mogu pratiti i izvan radnog mjesta.
Canon je ove kamere predstavio prošle godine kao dio sredstava kojima se upravlja radnim mjestom. Međutim, to nije izazvalo mnogo pažnje. Pojedini smatraju da prethodno navedeno - da ovo nije izazvalo mnogo pažnje - pokazuje koliko je tehnologija za nadzor postala sveprisutna u Kini.
Tehnološki nadzor nad radnicima postoji i u pojedinim zapadnim državama, među kojima su Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija. Kao primjer za to istaknuta je kompanija Amazon koja produktivnost radnika utvrđuje upravo na osnovu algoritama, tj. vještačke inteligencije.
S obzirom na to da je tokom pandemije koronavirusa veliki broj radnika primoran da radi od kuće, nastoji se uspostaviti tehnološki nadzor i nad ovakvim uposlenicima. Među razlozima za to jeste i što kompanije strahuju da će izgubiti nadzor nad njihovim radom.
0
Re: Kina
Kina, koja je udvostručila uvoz, kupuje sve veći izbor ruske sirove nafte, uključujući i manje poznatu klasu "arko".
Kineski kupci naručili su tri tovara sirove nafte sa Arktika, uključujući visoko sumpornu i gustu sortu "arko" koja bi trebalo da u zemlju dođe ovog meseca ili u februaru, pokazuju podaci "Vorteksa", kompanije koja pruža podatke o tokovima sirove nafte i naftnih derivata. "Blumberg" prenosi, pozivajući se na trgovce, da bi ova nafta mogla da potisne bliskoistočnu poput iračke "baraš hevi" sorte.
Kineski kupci naručili su tri tovara sirove nafte sa Arktika, uključujući visoko sumpornu i gustu sortu "arko" koja bi trebalo da u zemlju dođe ovog meseca ili u februaru, pokazuju podaci "Vorteksa", kompanije koja pruža podatke o tokovima sirove nafte i naftnih derivata. "Blumberg" prenosi, pozivajući se na trgovce, da bi ova nafta mogla da potisne bliskoistočnu poput iračke "baraš hevi" sorte.
0
Re: Kina
Kina je pragmatična...
Kupuje od Rusa, jer je sad jeftino...
A čitam politički pomalo su Putina odjebali...
Svjesni da svoj razvoj baziraju na trgovini sa zapadom...
Jer Kini je bitna, samo kina...
Kupuje od Rusa, jer je sad jeftino...
A čitam politički pomalo su Putina odjebali...
Svjesni da svoj razvoj baziraju na trgovini sa zapadom...
Jer Kini je bitna, samo kina...
0