Migranti kroz duh mode u kampu kod Sarajeva "šiju" nadu za bolje sutra

[storm]

I. S.



(Foto: D. S./Klix.ba)
Korisnici Privremenog prihvatnog centra Ušivak kod Sarajeva vrijedno rade na pripremanju prve modne kolekcije. Unikatne komade odjeće šiju uz pomoć bosanskohercegovačke dizajnerice Aleksandre Lovrić, koja je o ovom projektu govorila za Klix.ba.


"Ova aktivnost je počela u junu ove godine u okviru projekta koji se implementira kao preventivna mjera covida-19. Kroz radionice učesnici su krenuli sa izradom zaštitnih maski kako bi unaprijedili svoje znanje i upotpunili svoje vrijeme. Međunarodna organizacija za migracije (IOM) je pokrenula ovu aktivnost, a projekat je podržala Evropska unija, rekla je Lovrić.

Svi komadi odjeće, torbi i ostalo se radi od recikliranih materijala.

"U procesu stvaranja naišli smo na osobe koje imaju potencijal jer ovi ljudi posjeduju vještine i znanje rada na mašinama, odnosno ručnog rada. Došli smo na ideju da napravimo mali brend naziva 'Made in BiH by people on the move'. Trenutno radimo na pripremi grafičkih rješenja u svrhu brendiranja ručno rađenih proizvoda nastalih u BiH od osoba u pokretu", govori Lovrić.

Ističe kako je cilj da se osobe koje borave ovdje prvenstveno osjećaju ispunjeno i zadovoljno. Oni osim svojih osnovnih potreba imaju i potrebu za kreativnim stvaranjem i izražavanjem.

Modni kutak u Ušivku dnevno posjećuje od 15 do 20 ljudi koji žele doprinijeti kreiranju modne kolekcije i ostaviti svoj pečat. S obzirom na to da su u pokretu, nikada se ne zna koliko dugo će se zadržati na ovom prostoru, pa je sve stvar njihove slobodne volje.


Aleksandra Lovrić (Foto: D. S./Klix.ba)
Većina ovih osoba je već radila u tekstilnoj industriji u Afganistanu, Turskoj ili Iranu. Misija im je da nastave biti dizajneri, krojači ili da se bave šivanjem iz hobija.


"Pokušavamo napraviti sinergiju između naše lokalne tekstilne industrije i ljudi u pokretu. To podrazumijeva razmjenu iskustava. Možda oni u Bosni i Hercegovini, ukoliko dobiju mogućnost regulisanja statusa boravka, pronađu posao jer svakako imamo deficit radne snage, naročito u modnoj industriji. Ovaj projekt može pokrenuti buđenje svijesti jer, bez obzira na sve, svi mi smo stanovnici planete Zemlje", obašnjava Lovrić.

Jedna od djevojaka koja svoje vrijeme provodi ovdje zove se Zahra i naglašava kako voli raditi s Aleksandrom.

"Trenutno šijem haljinu. Želim se nastaviti baviti ovim poslom jer mi se mnogo dopada. Bila sam korisnica centra više od godinu dana. Međunarodni fond za djecu Ujedinjenih nacija (UNICEF) mi je obezbijedio boravak u Sarajevu i tu sam sa svojom porodicom. Uskoro ću dobiti posao", kaže.

Buduća dizajnerica Melina ispričala nam je kako obožava ljude koji rade u Modnom kutku jer su ljubazni.

"Došla sam iz Afganistana. Aleksandra nam mnogo pomaže u izradi komada odjeće. Čitav ovaj proces mi je zabavan. Zasigurno ću nastaviti biti u svijetu mode", navodi.



Foto: IOM/Peter Lindbergh
Aleksandra Lovrić je nedavno realizovala zanimljivu ideju. Okupila je Fatmu, Melinu, Meliz, Rosse i Aminu kako bi se fotografisale po uzoru na legendarnu fotografiju Petera Lindbergha.

Naime, on je 1990. godine za britansko izdanje Voguea fotografisao manekenke Naomi Campbell, Lindu Evangelistu, Tatjanu Patitz, Christy Turlington i Cindy Crawford.


"Ove cure nisu supermodeli devedesetih. One su više od toga. Djevojke su u pokretu i zaslužuju imati istu šansu da sanjaju, nadaju se, 'cvjetaju' i budu uspješne", zaključuje Lovrić.

[Iskra]

Osim ovog projekta ( hvala Aleeeex, i IOM), zene u ovom.kampu, financirane iz nekih drugih izvora Rade sapun ,tjesteninu, suse voće, rade i slatkiše ...svasta

[Ommadawn]

Vidjet ćeš kad migranti kroz par godina budu bolje živjeli nego domicilno stanovništvo.

Ko meni kad su neki Švedi probali spustiti što vozim “premium brand” auto a ja odmah “ko te yebe kad misliš da si Bogom dan što si Šved pa ne znaš zaraditi”.

[Iskra]

Pokušavaju na taj način svoj život prilagoditi uslovima na najbolji mogući način.
Ono šta zamjeram vlastima u Bosni, da se nikad njihova djeca nisu uključila u nastavu , nikada
U ovom kampu, pod posredništvo unicefa, djeluje grupa.mladih entuzijasta koja radi neki program...kao.igraone, kreativne radionice i slično. Vrlo loše je ova država odgovorila na situaciju s migrantima. Još je na Usivaku dobro, kako je u Krajini npr.

Da nije bilo jedne strane organizacije , koja je dala ogromna sredstva za zdravstveni segment brige o njima, vjeruj, od zaraznih bolesti pa do bolesti izazvanih uslovima zivota, neredovitog kontroliranju zdr stanja. Svasta bi tu bilo još. A Bosna je ogromne novce uzela na račun smještaja migranata. Ogromne.

I zato sam neko jutro skoro pa.ipsovala kad sam slušala Cikotica kako laze ko pas.

Opet ću se iznervirati

[Ommadawn]

Pokušavaju na taj način svoj život prilagoditi uslovima na najbolji mogući način.
Ono šta zamjeram vlastima u Bosni, da se nikad njihova djeca nisu uključila u nastavu , nikada
U ovom kampu, pod posredništvo unicefa, djeluje grupa.mladih entuzijasta koja radi neki program...kao.igraone, kreativne radionice i slično. Vrlo loše je ova država odgovorila na situaciju s migrantima. Još je na Usivaku dobro, kako je u Krajini npr.

Da nije bilo jedne strane organizacije , koja je dala ogromna sredstva za zdravstveni segment brige o njima, vjeruj, od zaraznih bolesti pa do bolesti izazvanih uslovima zivota, neredovitog kontroliranju zdr stanja. Svasta bi tu bilo još. A Bosna je ogromne novce uzela na račun smještaja migranata. Ogromne.

I zato sam neko jutro skoro pa.ipsovala kad sam slušala Cikotica kako laze ko pas.

Opet ću se iznervirati

Svota novca koja je u Bosnu došla za skrbljenje migranata je bila tolika da je svakome od njih mogla da obezbjedi stan od 30 kvadrata po sistemu “ključ u ruke”.

[storm]

Vidjet ćeš kad migranti kroz par godina budu bolje živjeli nego domicilno stanovništvo.

Ko meni kad su neki Švedi probali spustiti što vozim “premium brand” auto a ja odmah “ko te yebe kad misliš da si Bogom dan što si Šved pa ne znaš zaraditi”.

Skoro uvijek je tako.
Motiviraniji si, želiš, imaš ciljeve.
Domicilni se nakon generacije, dvije, opuste, uljuljaju, ne čine onu razliku.
Zato su zapadu potrebne konstantne migracije, zbog rasta, zbog motiviranih ljudi, a na kraju i zbog nataliteta... Naravno, političari to ne smiju izustiti, ali to je tako
Ja sam često znao ovdje pitati ljude...
Čime te ugrožava?
Ako te netko bez znanja jezika, bez podrške obitelji, možda i bez škole, ugrožava na tržištu ... Onda moraš prvo sebi postaviti par pitanja

[Ommadawn]

Ugrožava ga jer je spreman poderati guzicu za manju platu a isti posao.
Ali zato kad ga pretekne, ostavi ga miljama daleko.
Kae meni lik koji je radio sa mnom i koji je dobio otkaz, pošto je došlo do efektivizacije
“Eto… ja sad dobijam otkaz a ovdje sam rođen. To je integracija”.
A meni moj živac skoči na 300.
“Majku ti jebem kad sam ja pristao za manju platu da radim, kad sam udarao po 12 sati, niko se od vas rođenih ovdje nije htio zaposliti, osim par njih koji su na dnu socijalne ljestvice. Kad smo mi doveli sindikat i primorali firmu na kolektivni ugovor, onda ste trčali ovamo da se zaposlite! I ti kažeš da si 35 godina radio isti posao kao ja! Razlike ima u tome jer bih ja do sada za 35 godina rada bio inžinjer! A ti si još uvijek niko i ništa nakon 35 godina! Nakon 35 godina su se jedva čekali da te se riješe iz tvoje stare firme samo ti danas niko od njih nema muda da to kaže ali evo reći ću ti ja. Čak ću ti i reći ko sve, imenom i prezimenom, iz prostog razloga jer su pizde” i tu mu nabrojim.
Frajer se ušutio, nijedne više nije rekao.

I nema mi ništa gore kad naši kažu “yebo svoju majku seljak, prvi dan u moj grad sišao u opankama a vidi sad na položaju a ja gradsko dijete…”.
Kakvo ba gradsko dijete?

[storm]

Ugrožava ga jer je spreman poderati guzicu za manju platu a isti posao.
Ali zato kad ga pretekne, ostavi ga miljama daleko.
Kae meni lik koji je radio sa mnom i koji je dobio otkaz, pošto je došlo do efektivizacije
“Eto… ja sad dobijam otkaz a ovdje sam rođen. To je integracija”.
A meni moj živac skoči na 300.
“Majku ti Hbm kad sam ja pristao za manju platu da radim, kad sam udarao po 12 sati, niko se od vas rođenih ovdje nije htio zaposliti, osim par njih koji su na dnu socijalne ljestvice. Kad smo mi doveli sindikat i primorali firmu na kolektivni ugovor, onda ste trčali ovamo da se zaposlite! I ti kažeš da si 35 godina radio isti posao kao ja! Razlike ima u tome jer bih ja do sada za 35 godina rada bio inžinjer! A ti si još uvijek niko i ništa nakon 35 godina! Nakon 35 godina su se jedva čekali da te se riješe iz tvoje stare firme samo ti danas niko od njih nema muda da to kaže ali evo reći ću ti ja. Čak ću ti i reći ko sve, imenom i prezimenom, iz prostog razloga jer su pizde” i tu mu nabrojim.
Frajer se ušutio, nijedne više nije rekao.

I nema mi ništa gore kad naši kažu “yebo svoju majku seljak, prvi dan u moj grad sišao u opankama a vidi sad na položaju a ja gradsko dijete…”.
Kakvo ba gradsko dijete?

To je to...
Sjećam se nekih dijaloga prije.
Na vikendici rostiljamo, tata tad već imao firmu, pozvao i bivšeg šefa...
On kao u šali... "prokleti Bosanac" eto i vikendicu sad imaš, a došao si mi sa 16 godina pun vaški, bez završene osnovne škole, i ide hahaha...
A jal i zavist izbijaju iz njega.
Isto tako znam, da smo i brat i ja danas za njih još uvijek bosancuge... Ali zaboli me, smiješ im se...
E da, oni stari "građani" su posebna priča... Ne svi, da ne griješim.

[grunf]

Dosljaci su svugdje isti. Misle da parama mogu kupiti sve, ali na kraju shvate da srecu i klasu ne mogu nikada.

[storm]

Dosljaci su svugdje isti. Misle da parama mogu kupiti sve, ali na kraju shvate da srecu i klasu ne mogu nikada.

Zar nije bolje biti klasa za sebe
taman posla da tuđu klasu kupujem, hvala lijepo...

[grunf]

Dosljaci su svugdje isti. Misle da parama mogu kupiti sve, ali na kraju shvate da srecu i klasu ne mogu nikada.

Zar nije bolje biti klasa za sebe
taman posla da tuđu klasu kupujem, hvala lijepo...

Pa, ti i nisi neki dosljak, kao Camil izmedju Istoka i Zapada( Prokleta avlija), vise si nalik na fra Petra, koji je puno putovao i mnogo citao, mada si zestoko zaglavio “negdje izmedju” poput vecine migranata.

Klasican primjer hibridnog identitetlije.