Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Kada Izborni zakon Bosne i Hercegovine dozvoljava promjenu nacionalnosti svake četiri godine, moral, čast i poštenje su najmanji problem.
Brojni mladi ljudi u BiH nacionalnost koriste za politički uspon (Denis Kapetanović / PIXSELL)
Midhat Dedić
Da li im aplaudirati na domišljatosti ili ostati zabezeknut na hipokriziji uglavnom mladih ljudi u Bosni i Hercegovini koji, kao žrtve vlastite egzistencijalne bitke, nacionalnost koriste za politički uspon, koji je drugo ime za materijalne vrijednosti?
Malo-malo pa nas u ovom našem “tamnom vilajetu” iznenadi “silovanje” demokratije u vidu poigravanja s nacionalnom pripadnošću, s krajnjim ciljem unovčavanja ovog unosnog biznisa.
Posljednji slučaj u Bihaću, kada je gradski vijećnik POMAK-a Zulfikar Handukić “zanoćio” kao Bošnjak, a “probudio” se kao Hrvat i, slijedom stvari, postao predsjedavajući Gradskog vijeća. U gradu na Uni cinično se šale kako će popularnom Zosku, frontmenu benda “The Babe Barbarella” i hodžinom unuku, moći čestitati skorašnji Uskrs.
‘Ljagu i sramotu trpi kompletna nacija’
U ovaj slučaj uključena je i Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine, jer je Handukić, kako stvari stoje, kao “novopečeni” Hrvat izabran za predsjedavajućeg Gradskog vijeća a da mu nije uručen vijećnički certifikat, a ostalo je “u magli” da li se kod CIK-a i formalno izjasnio kao pripadnik hrvatskog konstitutivnog naroda.
“Zbog čega ovo sebi dopuštamo, nešto što čine bahati pojedinci medu Bošnjacima, a ljagu i sramotu trpi kompletna nacija. Zašto? Bihać nije takav”, reagirao je na svom FB gradski profilu vijećnik Naroda i pravde Halil Bajramović.
Da bi naglasio nekredibilnost i zloupotrebu nacionalne pripadnosti, on Hrvata Zulfikara kada iziđe za govornicu provokativno selami s kajkavskim “bok, predsjedavajući” . Bajramović je problematizirao činjenicu da je Handukić u prethodnom mandatu Gradskog vijeća bio Bošnjak, a u ovom Hrvat. Sa moralnog aspekta, Bajramović je u pravu, ali Handukića, kako god, štiti Izborni zakon.
“Izborna pravila ne dozvoljavaju da kandidati tokom jednog izbornog, četverogodišnjeg ciklusa mijenjaju nacionalnu pripadnost i drugačije se izjašnjavaju”, kaže Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a, čime nedvosmisleno potvrđujuje slobodu nacionalnog izjašnjavanja. Ali, vonj snažne političke manipulacije i “etičkog sumraka” ostaje.
Najpoznatiji Hrvati iz Krajina i sa Drine
Kolektivna javna memorija tek je zaboravila “u dlaku” sličan krajiški slučaj “hrvatovanja” kada su se biranim riječima žestoko okomili jedan na drugog Razim Halkić (Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine) iz Cazina i Anel Šahinović (Laburistička stranka), oba zastupnici aktuelne Skupštine Unsko-sanskog kantona (USK), o tome “ko je veći ili bolji Hrvat” za Dom naroda Parlemnta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Tek u demokratskom “foto-finišu” Šahinović je evoluirao u “oficijelnog” Hrvata, a Halkić se, sa svim svojim stručnim, političkim i moralnim vrlinama, morao zadovoljiti pozicijom dopredsjedavajućeg Skupštine.
Reklama
Prije njih, hrvatske interese i “politička i svjetonazorska gledišta” u federalnom Domu naroda “branili su” Kladušani Mirvet Beganović i Rasim Kantarević, a prije njih Elvira Abdić Jelenović, i za to, naravno, primali dobru državnu platu.
Na drugom kraju države, “najpoznatiji Hrvat sa Drine”, Goraždanin Edim Fejzić iz stranke Goraždanska priča, i dalje koristi blagodati hrvatskog vitalnog interesa u Domu naroda federalnog Parlamenta, a dopredsjedavajući je i Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona (BPK).
U galeriji zanimljivih “konstitutivnih” likova bh. političke scene, uporni Fejzić svako malo bh. javnost podsjeti da je živ – jednom kada 2018. godine na snimku nudi 100 konvertabilnih maraka (50 eura) za šest glasova na izborima, a nedavno kada sa Seadom Tatarinom, opet na objavljenom snimku, pominje 30.000 KM (15.000 eura) za smjenu ministrice unutrašnjih poslova BPK-a i navodnu prodaju kantonalnog Ministarstva unutrašnjih poslova Stranci demokratske akcije (SDA). Sud u Goraždu je u novembru prošle godine potvrdio optužnicu protiv Fejzića zbog kupovine glasova na izborima 2018. godine i on je za sada, koliko je poznato, jedini koji je pravosudno kompromitiran u vezi s promjenom nacionalne pripadnosti.
‘Sposobnost pronalaska svake rupe u zakonu’
“Ja se od početka pišem kao Hrvat i normalno da, kao što znate, i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini postoji 300.000 Hrvata islamske vjeroispovijesti”, svojevremeno je izjavio Fejzić, kada je, umjesto Goraždanske priče bio član Stranke za dijasporu u Domu naroda federalnog Parlamenta.
“Ono što se mora političarima u Bosni i Hercegovini priznati je nevjerojatna sposobnost pronalaska svake rupe u zakonu i izvrtanje namjere zakonodavca čak i preko svih moralnih granica. Zakonodavci su željeli svim konstitutivnim narodima osigurati zastupljenost u vlasti, pa su predvidjeli i minimalne kvote za svaki narod. Njima sigurno ni na kraj pameti nije bila mogućnost da će se neko predstavljati drugačije nego što jest i da će radi zauzimanja određene pozicije mijenjati svoju pripadnost narodu, pa time i religiju”, mišljenja je Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva.
Smeta je što zakonodavac nije predvidio kazne za ovakve manipulacije, a moralne osude ovi “prevrtaneri” se ionako ne boje.
“Zbog nedostatka odgovarajuće kaznene politike, Bosna i Hercegovina je u dubokoj zoni moralnog i etičkog sumraka. Koliko je potonuće govore i primjeri predsjednika omladinskih ogranaka mladih SDS-a [Srpska demokratska stranka] i SNSD-a [Savez nezavisnih socijaldemokrata], koji su se izjasnili kao Bošnjaci kako bi ušli u Narodnu skupštinu [bh. entiteta] Republika Srpska, i pomislite kako u vašim ušima zvuči ona narodna izreka da na mladima svijet ostaje”, dodaje Marić.
Nina nije ‘prošla’, ali Denis jeste
Ona je apostrofirala slučaj Nine Bukejlović iz SDS-a, koja se iznenada počela osjećati Bošnjakinjom kako bi preko kompenzacionog mandata dobila mjesto u Narodnoj skupštini, no Sud Bosne i Hercegovine je ukazao mladoj političarki da se dvije godine ranije na lokalnim izborima izjasnila kao Sprkinja, a da bi “postala” Bošnjakinja, i da to ima i zakonsku varolizaciju, potrebno je da prođe cijeli mandat od četiri godine. Ako se Nini Bukejlović nije “posrećilo”, jeste Denisu Šuliću, predsjedniku mladih SNSD-a, koji je, umjesto nje, kao Bošnjak izabran u najviši zakonodavni organ RS-a.
Šulić je odbio govori o nacionalnostima u Bosni i Hercegovini, jer je ova tema “plodno tlo za nove sukobe”.
“Smatram da bi se prvenstveno trebalo govoriti o radu, rezultatima i budućnosti. U Bosni i Hercegovini je važan nacionalni identitet, ali nacionalna pripadnost se često koristi kao negativni vjetar. Mi, kao društvo i mladi političari, trebali bi imati drukčiji pristup”, izjavio je svojevremeno za Deutsche Welle.
Haris Pleho i Nermin Bjelak svojevremeno su se izjasnili kao zastupnici iz reda “ostalih” u Skupštini Kantona Sarajevo, “odradili” su mandat i onda, jer im sloboda opredjeljenja to nalaže, na kandidatskim listama evoluirali u Srbe. Kolektivna memorija je nakratko zabilježila ovo poigravanje s nacionalnom pripadnošću i na tome je i ostalo.
‘Baš ih briga za glasače, obećanja programe’
U zemlji u kojoj nacionalne stranke dva desetljeća vode glavnu riječ fenomen promjene nacionalnosti “od mandata do mandata” naprosto zaziva, ako ništa, kaznene sankcije, makar se u jeku tih afera postavlja pitanje legitimnosti i kredibiliteta tih kandidata.
Javnost pamti i slučaj Gorana Opsenice, Srbina koji se izjasnio kao Hrvat i postao ministar zdravstva u Hercegobvačko-neretvanskom kantonu (HNK). No, CIK mu je dao mandat u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije iz kvote srpskog naroda. Na Opseničinom kandidatskom kartonu, koji je CIK, kada je nastao “problem”, javno predočio, na poziciji nacionalnost “Srbin” vidljiv je križić. No, Opsenica naprosto negira da je ispunio svoj kandidatski karton. Tako je ovaj kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine u HNK-u Hrvat, a u Federaciji (tako kaže CIK) Srbin. Opsenicu je lično branio njegov politički šef Dragan Čović i skoro ga proglasio moralnom hrvatskom vertikalom.
Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, ističe kako je postalo normalno da, osim partije, ljudi mijenjaju i nacije.
“Baš ih briga za glasače, baš ih briga za neka politička obećanja ili programe koje su imali. Dakle, oni trče za onim što je moć, koja im obezbjeđuje materijalni probitak”, kaže Papić.
Likovi sa želucima od ‘rostfraja’
Najsvježiji slučaj dogodio se u februaru ove godine, prilikom trećeg pokušaja formiranja rukovodstva Gradskog vijeća Livna. Kada se došlo do prijedloga kandidata za predsjednika i dopredsjednika, neko se sjetio da se Hana Milak (SDP BiH) prije izbora izjašnjavala kao Bošnjakinja, za lokalne izbore na listi SDP-a kao Hrvatica, a za predsjedavajuću kao Bošnjakinja. Prozvana Milak imala je za novinare spreman odgovor.
“Naš je cilj bio da konstituiramo Gradsko vijeće, da radimo na usvajanju budžeta. Međutim, sjednica je prekinuta jer ja nisam dovoljno ‘visoka’ Bošnjakinja i vrijeđa me da neki žele zloupotrijebiti nacionalnost da bi prikrili svoj nerad”, kazala je Milak.
Moglo bi se zaključiti kako bh. konstitutivnost pruža fantastične kreativne mogućnosti za galeriju političkih likova sa želucima od “rostfraja”, koji od mandata do mandata preferiraju rafinirane i bezbolne “transplantacije” nacionalnosti, svjesni da ih zakonsko suglasje s tim njihovim činom oslobađa moralne odgovornosti, časti i poštenja.
IZVOR : AL JAZEERA
Brojni mladi ljudi u BiH nacionalnost koriste za politički uspon (Denis Kapetanović / PIXSELL)
Midhat Dedić
Da li im aplaudirati na domišljatosti ili ostati zabezeknut na hipokriziji uglavnom mladih ljudi u Bosni i Hercegovini koji, kao žrtve vlastite egzistencijalne bitke, nacionalnost koriste za politički uspon, koji je drugo ime za materijalne vrijednosti?
Malo-malo pa nas u ovom našem “tamnom vilajetu” iznenadi “silovanje” demokratije u vidu poigravanja s nacionalnom pripadnošću, s krajnjim ciljem unovčavanja ovog unosnog biznisa.
Posljednji slučaj u Bihaću, kada je gradski vijećnik POMAK-a Zulfikar Handukić “zanoćio” kao Bošnjak, a “probudio” se kao Hrvat i, slijedom stvari, postao predsjedavajući Gradskog vijeća. U gradu na Uni cinično se šale kako će popularnom Zosku, frontmenu benda “The Babe Barbarella” i hodžinom unuku, moći čestitati skorašnji Uskrs.
‘Ljagu i sramotu trpi kompletna nacija’
U ovaj slučaj uključena je i Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine, jer je Handukić, kako stvari stoje, kao “novopečeni” Hrvat izabran za predsjedavajućeg Gradskog vijeća a da mu nije uručen vijećnički certifikat, a ostalo je “u magli” da li se kod CIK-a i formalno izjasnio kao pripadnik hrvatskog konstitutivnog naroda.
“Zbog čega ovo sebi dopuštamo, nešto što čine bahati pojedinci medu Bošnjacima, a ljagu i sramotu trpi kompletna nacija. Zašto? Bihać nije takav”, reagirao je na svom FB gradski profilu vijećnik Naroda i pravde Halil Bajramović.
Da bi naglasio nekredibilnost i zloupotrebu nacionalne pripadnosti, on Hrvata Zulfikara kada iziđe za govornicu provokativno selami s kajkavskim “bok, predsjedavajući” . Bajramović je problematizirao činjenicu da je Handukić u prethodnom mandatu Gradskog vijeća bio Bošnjak, a u ovom Hrvat. Sa moralnog aspekta, Bajramović je u pravu, ali Handukića, kako god, štiti Izborni zakon.
“Izborna pravila ne dozvoljavaju da kandidati tokom jednog izbornog, četverogodišnjeg ciklusa mijenjaju nacionalnu pripadnost i drugačije se izjašnjavaju”, kaže Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a, čime nedvosmisleno potvrđujuje slobodu nacionalnog izjašnjavanja. Ali, vonj snažne političke manipulacije i “etičkog sumraka” ostaje.
Najpoznatiji Hrvati iz Krajina i sa Drine
Kolektivna javna memorija tek je zaboravila “u dlaku” sličan krajiški slučaj “hrvatovanja” kada su se biranim riječima žestoko okomili jedan na drugog Razim Halkić (Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine) iz Cazina i Anel Šahinović (Laburistička stranka), oba zastupnici aktuelne Skupštine Unsko-sanskog kantona (USK), o tome “ko je veći ili bolji Hrvat” za Dom naroda Parlemnta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Tek u demokratskom “foto-finišu” Šahinović je evoluirao u “oficijelnog” Hrvata, a Halkić se, sa svim svojim stručnim, političkim i moralnim vrlinama, morao zadovoljiti pozicijom dopredsjedavajućeg Skupštine.
Reklama
Prije njih, hrvatske interese i “politička i svjetonazorska gledišta” u federalnom Domu naroda “branili su” Kladušani Mirvet Beganović i Rasim Kantarević, a prije njih Elvira Abdić Jelenović, i za to, naravno, primali dobru državnu platu.
Na drugom kraju države, “najpoznatiji Hrvat sa Drine”, Goraždanin Edim Fejzić iz stranke Goraždanska priča, i dalje koristi blagodati hrvatskog vitalnog interesa u Domu naroda federalnog Parlamenta, a dopredsjedavajući je i Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona (BPK).
U galeriji zanimljivih “konstitutivnih” likova bh. političke scene, uporni Fejzić svako malo bh. javnost podsjeti da je živ – jednom kada 2018. godine na snimku nudi 100 konvertabilnih maraka (50 eura) za šest glasova na izborima, a nedavno kada sa Seadom Tatarinom, opet na objavljenom snimku, pominje 30.000 KM (15.000 eura) za smjenu ministrice unutrašnjih poslova BPK-a i navodnu prodaju kantonalnog Ministarstva unutrašnjih poslova Stranci demokratske akcije (SDA). Sud u Goraždu je u novembru prošle godine potvrdio optužnicu protiv Fejzića zbog kupovine glasova na izborima 2018. godine i on je za sada, koliko je poznato, jedini koji je pravosudno kompromitiran u vezi s promjenom nacionalne pripadnosti.
‘Sposobnost pronalaska svake rupe u zakonu’
“Ja se od početka pišem kao Hrvat i normalno da, kao što znate, i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini postoji 300.000 Hrvata islamske vjeroispovijesti”, svojevremeno je izjavio Fejzić, kada je, umjesto Goraždanske priče bio član Stranke za dijasporu u Domu naroda federalnog Parlamenta.
“Ono što se mora političarima u Bosni i Hercegovini priznati je nevjerojatna sposobnost pronalaska svake rupe u zakonu i izvrtanje namjere zakonodavca čak i preko svih moralnih granica. Zakonodavci su željeli svim konstitutivnim narodima osigurati zastupljenost u vlasti, pa su predvidjeli i minimalne kvote za svaki narod. Njima sigurno ni na kraj pameti nije bila mogućnost da će se neko predstavljati drugačije nego što jest i da će radi zauzimanja određene pozicije mijenjati svoju pripadnost narodu, pa time i religiju”, mišljenja je Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva.
Smeta je što zakonodavac nije predvidio kazne za ovakve manipulacije, a moralne osude ovi “prevrtaneri” se ionako ne boje.
“Zbog nedostatka odgovarajuće kaznene politike, Bosna i Hercegovina je u dubokoj zoni moralnog i etičkog sumraka. Koliko je potonuće govore i primjeri predsjednika omladinskih ogranaka mladih SDS-a [Srpska demokratska stranka] i SNSD-a [Savez nezavisnih socijaldemokrata], koji su se izjasnili kao Bošnjaci kako bi ušli u Narodnu skupštinu [bh. entiteta] Republika Srpska, i pomislite kako u vašim ušima zvuči ona narodna izreka da na mladima svijet ostaje”, dodaje Marić.
Nina nije ‘prošla’, ali Denis jeste
Ona je apostrofirala slučaj Nine Bukejlović iz SDS-a, koja se iznenada počela osjećati Bošnjakinjom kako bi preko kompenzacionog mandata dobila mjesto u Narodnoj skupštini, no Sud Bosne i Hercegovine je ukazao mladoj političarki da se dvije godine ranije na lokalnim izborima izjasnila kao Sprkinja, a da bi “postala” Bošnjakinja, i da to ima i zakonsku varolizaciju, potrebno je da prođe cijeli mandat od četiri godine. Ako se Nini Bukejlović nije “posrećilo”, jeste Denisu Šuliću, predsjedniku mladih SNSD-a, koji je, umjesto nje, kao Bošnjak izabran u najviši zakonodavni organ RS-a.
Šulić je odbio govori o nacionalnostima u Bosni i Hercegovini, jer je ova tema “plodno tlo za nove sukobe”.
“Smatram da bi se prvenstveno trebalo govoriti o radu, rezultatima i budućnosti. U Bosni i Hercegovini je važan nacionalni identitet, ali nacionalna pripadnost se često koristi kao negativni vjetar. Mi, kao društvo i mladi političari, trebali bi imati drukčiji pristup”, izjavio je svojevremeno za Deutsche Welle.
Haris Pleho i Nermin Bjelak svojevremeno su se izjasnili kao zastupnici iz reda “ostalih” u Skupštini Kantona Sarajevo, “odradili” su mandat i onda, jer im sloboda opredjeljenja to nalaže, na kandidatskim listama evoluirali u Srbe. Kolektivna memorija je nakratko zabilježila ovo poigravanje s nacionalnom pripadnošću i na tome je i ostalo.
‘Baš ih briga za glasače, obećanja programe’
U zemlji u kojoj nacionalne stranke dva desetljeća vode glavnu riječ fenomen promjene nacionalnosti “od mandata do mandata” naprosto zaziva, ako ništa, kaznene sankcije, makar se u jeku tih afera postavlja pitanje legitimnosti i kredibiliteta tih kandidata.
Javnost pamti i slučaj Gorana Opsenice, Srbina koji se izjasnio kao Hrvat i postao ministar zdravstva u Hercegobvačko-neretvanskom kantonu (HNK). No, CIK mu je dao mandat u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije iz kvote srpskog naroda. Na Opseničinom kandidatskom kartonu, koji je CIK, kada je nastao “problem”, javno predočio, na poziciji nacionalnost “Srbin” vidljiv je križić. No, Opsenica naprosto negira da je ispunio svoj kandidatski karton. Tako je ovaj kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine u HNK-u Hrvat, a u Federaciji (tako kaže CIK) Srbin. Opsenicu je lično branio njegov politički šef Dragan Čović i skoro ga proglasio moralnom hrvatskom vertikalom.
Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, ističe kako je postalo normalno da, osim partije, ljudi mijenjaju i nacije.
“Baš ih briga za glasače, baš ih briga za neka politička obećanja ili programe koje su imali. Dakle, oni trče za onim što je moć, koja im obezbjeđuje materijalni probitak”, kaže Papić.
Likovi sa želucima od ‘rostfraja’
Najsvježiji slučaj dogodio se u februaru ove godine, prilikom trećeg pokušaja formiranja rukovodstva Gradskog vijeća Livna. Kada se došlo do prijedloga kandidata za predsjednika i dopredsjednika, neko se sjetio da se Hana Milak (SDP BiH) prije izbora izjašnjavala kao Bošnjakinja, za lokalne izbore na listi SDP-a kao Hrvatica, a za predsjedavajuću kao Bošnjakinja. Prozvana Milak imala je za novinare spreman odgovor.
“Naš je cilj bio da konstituiramo Gradsko vijeće, da radimo na usvajanju budžeta. Međutim, sjednica je prekinuta jer ja nisam dovoljno ‘visoka’ Bošnjakinja i vrijeđa me da neki žele zloupotrijebiti nacionalnost da bi prikrili svoj nerad”, kazala je Milak.
Moglo bi se zaključiti kako bh. konstitutivnost pruža fantastične kreativne mogućnosti za galeriju političkih likova sa želucima od “rostfraja”, koji od mandata do mandata preferiraju rafinirane i bezbolne “transplantacije” nacionalnosti, svjesni da ih zakonsko suglasje s tim njihovim činom oslobađa moralne odgovornosti, časti i poštenja.
IZVOR : AL JAZEERA
2
1
1
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Ne zna covjek da l' bi se smij'o il' plak'o.
Tragikomedija
Tragikomedija
0
Don't wanna hear about it
Every single one's got a story to tell...
Every single one's got a story to tell...
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
I sve po "zakonu" ....smiju se oni, narodu ostane samo da plače.
Ne vidim ni nekih osuda javnosti..."on se snaš'o" je dakako vrijednost društva, a ne anomalija u današnjem sustavu vrijednosti, i nije tu samo politika u pitanju.
0
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Strašno je da ne znaš kakav legneš da li ćeš se takav probuditi, tačno noćna mora
Baš ih briga prolazi im
Baš ih briga prolazi im
1
1
"Treba otimati radost danima što bježe".
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Mislim da mi je jedna od rijetkih pozitivnih stvari u zivotu je ta sto nisam clan nijedne stranke niti uhljeb
2
1
1
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Zavisi kako na to gledas.
Kao clan stranke, potencijalno mozes imati pozitivan utjecaj na odnose u stranci, na to kako ta stranka uzima politicke procese i dogadjaje u zemlji, na politicke odluke vazne za sve Bosance i Hercegovce, u zavisnosti od politicke moci stranke. Mozes poboljsati stvari, malo ili puno, zavisi od mnogih stvari.
Izvan stranaka, uglavnom nemas takve opcije, osim ako ne odlucis da se politicki angazujes na drugi nacin. Da ne spominjem sad sve te nacine.
Svaki pojedinac je potencijalni politicki faktor. Tu nema izuzetaka. I sve je politika.
Kao clan stranke, potencijalno mozes imati pozitivan utjecaj na odnose u stranci, na to kako ta stranka uzima politicke procese i dogadjaje u zemlji, na politicke odluke vazne za sve Bosance i Hercegovce, u zavisnosti od politicke moci stranke. Mozes poboljsati stvari, malo ili puno, zavisi od mnogih stvari.
Izvan stranaka, uglavnom nemas takve opcije, osim ako ne odlucis da se politicki angazujes na drugi nacin. Da ne spominjem sad sve te nacine.
Svaki pojedinac je potencijalni politicki faktor. Tu nema izuzetaka. I sve je politika.
0
Don't wanna hear about it
Every single one's got a story to tell...
Every single one's got a story to tell...
- Crvena Nit
- Etablirani član
- Reactions: 2221
- Postovi: 4324
- Pridružen/a: 14 feb 2021, 19:59
- Lokacija: Jadrolinijska
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Trenutna izborna pravila u Bosni i Hercegovini nameću obavezu istog nacionalnog izjašnjavanja kandidata u jednom izbornom ciklusu, a dosljedno poštovanje ove obaveze prati Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.
S druge strane, „manipulacije kandidata promjenom nacionalnog opredjeljenja predstavljaju zloupotrebu prava i onemogućavaju konstitutivne narode u ostvarivanju svojih prava, a kandidati koji su sankcionisani zbog promjene pripadnosti narodu ne mogu se smatrati žrtvama diskriminacije“, stav je Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu pod brojem AP-66/15 od 10.02.2015. godine.
Ombudsmeni dakle zaključuju da ne postoji osnov da bilo koje tijelo u Bosni i Hercegovini utvrđuje validnost nacionalnog opredjeljenja, s tim da se može govoriti o zloupotrebi prava u slučaju postajanja jasnih pokazatelja o manipulaciji ovim pravom.
0
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
mogo bi se presaltat u hrvata bez problema, u srbina vala ne bi ni za kakve pare
0
pričo razne gluposti, govorijo sam svašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Pitanje je što bi se šalt'o.
0
Don't wanna hear about it
Every single one's got a story to tell...
Every single one's got a story to tell...
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
za unosan biznis sa drzavnog budzeta
0
pričo razne gluposti, govorijo sam svašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Pa logično, to i jeste tema.
Ja se ne bih nikad nigdje šalt'o. Nisam nijedne nacije, ni konstitutivne, ni ostalih.
Ja se ne bih nikad nigdje šalt'o. Nisam nijedne nacije, ni konstitutivne, ni ostalih.
0
Don't wanna hear about it
Every single one's got a story to tell...
Every single one's got a story to tell...
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
ti ko nasa gradonacelnica
brt danas ti je u bih najisplativije biti hrvat. ove godine u kantonu sarajevo pojacavaju policijske snage, primaju novih 300 policajaca i ima odredjeni broj hrvata koji moraju bit primljeni a ne mogu da ih nadju, nema ih. sad kad bi moj komsija pero od 90 godina konkuriso primili bi ga
1
1
pričo razne gluposti, govorijo sam svašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Pa eto, prijavi se ako si za policijskog posla.
Ja mogu samo da se ibretim.
Ja mogu samo da se ibretim.
1
1
Don't wanna hear about it
Every single one's got a story to tell...
Every single one's got a story to tell...
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
drasko pocne obracanje sa bok decki, kaj delate i ljudi ga napadnu, kazu ponasaj se pristojno ☹ ako ovo nije majorizacija ne znam sta jeste
2
1
1
pričo razne gluposti, govorijo sam svašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
a tako ti je brt za sve, nije samo za policiju
0
pričo razne gluposti, govorijo sam svašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Joj mog'o sam biti murijak u šeheruHannibal je napisao/la: ↑13 maj 2021, 23:14ti ko nasa gradonacelnica
brt danas ti je u bih najisplativije biti hrvat. ove godine u kantonu sarajevo pojacavaju policijske snage, primaju novih 300 policajaca i ima odredjeni broj hrvata koji moraju bit primljeni a ne mogu da ih nadju, nema ih. sad kad bi moj komsija pero od 90 godina konkuriso primili bi ga
2
2
Re: Mijenjam naciju za unosan biznis sa državnog budžeta
Gle’aj fašistkinje pored Draška...
0
You can jeer but you don’t understand
Any fragile soul can be a Florida Man
Any fragile soul can be a Florida Man