Ove godine u BiH je uvezeno 500 tona meda, a poseban problem predstavlja kvalitet tog meda i drugih pčelinjih proizvoda, rekao je Damir Barašin, predsjednik Društva pčelara iz Banjaluke.
“To je med izuzetno niskog kvaliteta, ali pored toga, daleko veći problem predstavlja neregularni uvoz meda nad kojim nemamo apsolutno nikakvu kontrolu. Sa inspekcijskim organima pokušavamo doći do određenih rješenja i staviti to pod kontrolu kako bi potrošači mogli da konzumiraju pravi med i kad nešto plate da znaju šta su kupili”, rekao je Barašin.
On je naveo da se cijena kilograma meda u Republici Srpskoj kreće od 17 do 25 KM, koliko košta hercegovački med.
Barašin je istakao da ova godina, kao i prethodne tri, nije medonosna, te da najveći problem predstavljaju klimatske promjene.
“U posljednje tri godine zabilježeni su jaki mrazevi pred samo cvjetanje bagrema, zatim veliki broj kišnih dana u maju, te duži sušni period nakon toga”, rekao je on, dodajući da je uz takve ekstremne promjene vremena teško održati pčelinje zajednice na koje, pak, utiču i drugi elementi poput zagađenja i pretjeranog prskanja usjeva i komaraca.
Biznis.ba
U BiH ove godine uvezeno 500 tona meda
Re: U BiH ove godine uvezeno 500 tona meda
Otišle i pčele u Njemačku.
1
1
Don't wanna hear about it
Every single one's got a story to tell...
Every single one's got a story to tell...
Re: U BiH ove godine uvezeno 500 tona meda
"Pčele su nakon prošle sezone sa vještačkom prehranom ušle u zimu. Sve što je trebalo mediti u proljeće nije medilo, one su bile nespremne te su se i dalje našle na prehrani šećerom, šećernim sirupom i pogačama. Dosad sam po košnici dao okvirno 15 kilograma šećera koji po kilogramu košta jednu marku. To su veliki izdaci za one pčelare koji imaju veliki broj košnica, a primjer tome je i da jedna pogača košta dvije marke", kaže za Klix.ba Senad Hodžić, potpredsjednik Saveza udruženja pčelara Tuzlanskog kantona.
1
1
Re: U BiH ove godine uvezeno 500 tona meda
Eh da je to jedini trošak.Iskra je napisao/la: ↑24 nov 2021, 20:03 "Pčele su nakon prošle sezone sa vještačkom prehranom ušle u zimu. Sve što je trebalo mediti u proljeće nije medilo, one su bile nespremne te su se i dalje našle na prehrani šećerom, šećernim sirupom i pogačama. Dosad sam po košnici dao okvirno 15 kilograma šećera koji po kilogramu košta jednu marku. To su veliki izdaci za one pčelare koji imaju veliki broj košnica, a primjer tome je i da jedna pogača košta dvije marke", kaže za Klix.ba Senad Hodžić, potpredsjednik Saveza udruženja pčelara Tuzlanskog kantona.
Gdje su lijekovi protiv varoe, gdje su popravke kosnica, mijenjanje okvira... Često treba mijenjati i satne osnove, na koje pčele onda slažu satje.
Mnogo je posla i troškova već za 30 tak kosnica.
Ljudi vide onda samo cijenu kile, a ne vide šta sve treba, da se ta kila izvrca i tegla zavrne.
Ja bih to volio raditi, imam i nešto znanja, imam i resurse u posavini.. Ali nemam vremena ni na mapi.
Tata sad održava nekih 7-8 društava, ali slabo je...
U najboljim godinama imali smo i po 33 kosnice.
Zadnjih 4, 5 godina samo izdatak. Nemaš srca vaditi ono malo meda, jer nije isto zdravo društvo, odraslo na pogaci i seceru, i ono na vlastitom među. Može pogača kao dodatak, ispomoc, ali ne kao osnovna hrana.
Mislim da i tu pcelari griješe. Povade, iscijede košnicu do zadnje kapi..
To je ko kad kravi ukines sijeno, ostavis je na koncentratu, industrijskoj hrani, pa se čudiš kako mlijeko nije kao nekad...
1
1
