Piše: Jutarnji.hr
Ujguri, kamp
Omer Faruk Yildiz/anadolu Agency Via Afp
ŠOKANTAN IZVJEŠTAJ
Kinezi omaškom objavili tajni dokument i razotkrili monstruozne planove: Evo što zapravo žele s Ujgurima
TRETMAN UJGURA
UN: Kina drži milijun muslimana u logorima; Peking: To je samo zanatska obuka, imaju sva prava
Navodnim postupcima kineske vlade u Xinjiangu prekršena je svaka odredba Konvencije o genocidu Ujedinjenih naroda, navodi se u neovisnom izvješću više od 50 globalnih stručnjaka za ljudska prava, ratne zločine i međunarodno pravo, piše CNN.
U izvješću, koje je u utorak objavio istraživački centar Newlines Institute for Strategy and Policy iz Washingtona, tvrdi se da kineska vlada "snosi odgovornost za genocid nad Ujgurima koji je u tijeku i kojim se krši UN-ova Konvencija o genocidu".
To je prvi put da je ova nevladina organizacija pokrenula neovisnu pravnu analizu optužbi za genocid u Xinjiangu, uključujući i odgovornost koju Peking snosi za navodne zločine.
Vjeruje se da je do dva milijuna Ujgura i drugih muslimanskih manjina smješteno u rasprostranjenu mrežu centara za zadržavanje diljem regije, navodi američki State Department, a bivši uhićenici tvrde da su ondje bili izloženi indoktrinaciji, seksualnom zlostavljanju, pa čak i prisilnoj sterilizaciji. Kina negira optužbe za kršenje ljudskih prava te kaže da su centri potrebni za sprečavanje vjerskog ekstremizma i terorizma.
Govoreći na tiskovnoj konferenciji 7. ožujka, ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi rekao je kako navodi o genocidu u Xinjiangu "ne mogu biti besmisleniji".
Još 19. siječnja ove godine Trumpova administracija u odlasku objavila je da je kineska vlada počinila genocid u Xinjiangu. Mjesec dana kasnije, nizozemski i kanadski parlamenti usvojili su slične izjave usprkos protivljenju svojih čelnika.
Azeem Ibrahim, direktor posebnih inicijativa u Newlinesu i koautor novog izvješća, rekao je da postoje "neoborivi" dokazi koji podupiru njegove navode o genocidu.
"Ovo je najveća globalna sila, a njihovo vodstvo arhitekt je genocida," rekao je.
Konvencija o genocidu
Konvenciju UN-a o genocidu odobrila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda u prosincu 1948. godine i pruža jasnu definiciju što predstavlja "genocid". Kina je potpisnica te konvencije, zajedno s još 151 zemljom.
Članak II konvencije navodi da je genocid pokušaj počinjenja nekog djela "s namjerom da se u cijelosti ili djelomično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina".
Prema konvenciji postoji pet načina na koje se može dogoditi genocid: ubijanje članova skupine; nanošenje teških tjelesnih ili mentalnih ozljeda članovima skupine; namjerno osiguravanje takvih životnih uvjeta koji dovode do fizičkog uništenja neke skupine ljudi u cijelosti ili djelomično; izricanje mjera namijenjenih sprečavanju rađanja unutar skupine; ili prisilno premještanje djece iz jedne u drugu skupinu.
Kashgar u provinciji Xinjiang
Zhao Ge/AFP
Otkako je konvencija uvedena 1948. godine, većina presuda za genocid dogodila se na međunarodnim kaznenim sudovima UN-a, poput onih za Ruandu i Jugoslaviju, ili na nacionalnim sudovima. Tako je 2006. godine bivši diktator Sadam Hussein proglašen je krivim za genocid na sudu u Iraku.
Međutim, za svako uspostavljanje posebnog međunarodnog kaznenog suda bilo bi potrebno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a, čija je Kina stalna članica s pravom veta, što čini malo vjerojatnim bilo kakvo saslušanje o optužbama za genocid u Xinjiangu.
Iako bi kršenje samo jednog članka u Konvenciji o genocidu značilo da se doista radi o genocidu, izvještaj Newlinesa tvrdi da je kineska vlada svojim postupcima u Xinjiangu ispunila sve kriterije.
"Kineske politike i prakse usmjerene prema Ujgurima u regiji moraju se promatrati u cjelini, a to je uništavanja Ujgura kao skupine, u cijelosti ili djelomično", tvrdi se u izvješću.
U zasebnom izvješću koje je 8. veljače objavio sud u Essexu u Londonu, a koje su naručili Svjetski ujgurski kongres i Ujgurski projekt za ljudska prava, došlo se do sličnog zaključka da protiv kineske vlade postoje "vjerodostojni dokazi" da vrši genocid.
U konvenciji nisu predviđene posebne kazne za države ili vlade za koje je utvrđeno da su počinile genocid. No, izvještaj Newlinesa kaže da prema konvenciji ostalih 151 potpisnika imaju odgovornost djelovati.
"Kineska obveza je spriječiti, kazniti i ne činiti genocid nad bilo kojom skupinom ili će odgovarati međunarodnoj zajednici u cjelini", dodaje se u izvješću.
'Jasno i uvjerljivo'
Yonah Diamond, pravni savjetnik u Centru za ljudska prava Raoula Wallenberga, koji je radio na izvješću, kaže da se obično krivo shvaća da je za proglašenje genocida potreban dokaz o masovnom ubojstvu ili fizičkom istrebljenju ljudi.
"Pravo je pitanje postoji li dovoljno dokaza koji pokazuju da postoji namjera uništavanja skupine kao takve - a to je ono što ovo izvješće pruža", rekao je.
Svih pet definicija genocida navedenih u konvenciji ispituje se u izvješću kako bi se utvrdilo ispunjavaju li navodi protiv kineske vlade svaki određeni kriterij.
"S obzirom na ozbiljnu prirodu optužbi, ovo izvješće primjenjuje jasan i uvjerljiv dokazni standard", navodi se u izvješću.
Institut za strategiju i politiku Newlines osnovalo je 2019. godine, kao nestranački think tank, američko sveučilište Fairfax, s ciljem da „poboljša američku vanjsku politiku na temelju dubokog razumijevanja geopolitike različitih regija svijeta i njihovih vrijednosnih sustava". Prije je bio poznat kao Centar za globalnu politiku.
Tisuće svjedočanstava ujgurskih prognanika i analiza službenih kineskih vladinih dokumenata bili su među dokazima koje su autori razmatrali, rekao je Diamond.
Kampanja počela 2014. godine
Prema izvještaju, kineska vlada je od 2014. godine, kada je pokrenula kampanju koja je navodno bila usmjerena na islamski ekstremizam, u čak 1.400 internacijskih ustanova širom Xinjianga navodno zadržala između milijun i dva milijuna ljudi.
Peking je ustvrdio da je suzbijanje ekstremizma nužno nakon niza smrtonosnih napada u Xinjiangu i drugim dijelovima Kine, koje je Kina kategorizirala kao terorizam.
Izvještaj detaljno navodi tvrdnje o seksualnim napadima, psihološkom mučenju, pokušaju kulturalnog ispiranja mozga i nepoznatom broju smrtnih slučajeva u logorima.
"Ujgurski zatočenici u logorima lišeni su osnovnih ljudskih prava, teško poniženi i podvrgnuti nehumanom postupanju ili kažnjavanju, uključujući boravak u samici bez hrane na dulje vrijeme", tvrdi se u izvješću.
"Samoubojstva su postala toliko sveprisutna da pritvorenici moraju nositi zaštitne uniforme zbog kojih si ne mogu nauditi i ne smiju biti u doticaju s materijalima i predmetima kojima bi se mogli ozlijediti."
Kamp u Kashgaru u provinciji Xinjiang
Greg Baker/AFP
Izvještaj je također dramatični pad nataliteta u cijeloj regiji - za oko 33 posto između 2017. i 2018. - pripisao navodnoj provedbi službenog kineskog vladinog programa sterilizacije, pobačaja i kontrole rađanja, koji je u nekim slučajevima bio provođen nad ženama bez njihovog pristanka.
Kineska vlada za CNN je potvrdila pad stope nataliteta, ali tvrdi da se između 2010. i 2018. godine ujgurska populacija Xinjianga ukupno povećala.
Nadalje, udžbenici za ujgursku kulturu, povijest i književnost navodno su uklonjeni iz nastave za učenike Xinjianga, navodi se u izvješću. U logorima su zatočenici prisilno učili mandarinski kineski jezik i opisivali su kako su mučeni ako su odbili ili nisu znali govoriti taj jezik, inače u najširoj uporabi u Kini.
Koristeći javne dokumente i govore službenika Komunističke partije, u izvještaju se kaže da je odgovornost za navodni genocid na kineskoj vladi.
Istraživači su citirali službene govore i dokumente u kojima se Ujguri i druge muslimanske manjine nazivaju "korovom" i "tumorima". Jedna vladina direktiva navodno je pozvala lokalne vlasti da "prekinu njihovu lozu, slome njihovo korijene, prekinu sve veze i zatru njihovo porijeklo".
"Ukratko, osobe i entiteti koji čine popisana djela genocida, državni su organi i agenti pod kineskim zakonom", navodi se u izvješću. "Počinjenje ovih nabrojanih djela genocida protiv Ujgura stoga se nužno pripisuje državi Kini."
Državna granica s Tadžikistanom u regiji Xinjiang
Huang Huan/AFP
Rian Thum, suradnik u pripremi izvješća i ujgurski povjesničar sa Sveučilišta u Manchesteru, rekao je da će se za 20 godina ljudi osvrtati na represiju u Xinjiangu kao na "jedan od velikih djela kulturnog razaranja u prošlom stoljeću".
"Mislim da će mnogi Ujguri ovo izvješće shvatiti kao davno zakašnjelo priznanje patnje koju su prošli oni i njihova obitelj, prijatelji i čitava zajednica", rekao je Thum.
'Laž stoljeća'
Kineska vlada više je puta branila svoje postupke u Xinjiangu, rekavši da tamošnji građani sada uživaju visok životni standard.
"Navodi o genocidu su laž stoljeća koju su izmislile ekstremno protukineske snage. To je besmislena farsa koja ima za cilj ocrniti i osramotiti Kinu", rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin na konferenciji za novinare 4. veljače.
Pritvorenički logori, koje Peking naziva "centrima za stručno osposobljavanje", dužnosnici i državni mediji opisuju kao dio kampanje za ublažavanje siromaštva i programa masovne deradikalizacije u borbi protiv terorizma.
"No istovremeno je moguće voditi protuterorističku kampanju koja je ujedno i genocidna", rekao je suradnik izvješća John Packer, izvanredni profesor na Sveučilištu Ottawa i bivši direktor Ureda OESS-ovog Visokog povjerenika za nacionalne manjine u Haagu.
Direktorica Svjetskog ujgurskog kongresa za Ujedinjeno kraljevstvo, Rahima Mahmut, koja nije sudjelovala u izvješću, rekla je da mnoge zemlje "kažu da ne mogu ništa, ali zapravo mogu".
"Te zemlje, zemlje koje su potpisale Konvenciju o genocidu, dužne su ga spriječiti i kazniti. Osjećam da svaka zemlja može poduzeti neku akciju", rekla je.
Iako izvještajni tim nije želio davati preporuke za održavanje nepristranosti, koautor studije Ibrahim rekao je da su implikacije njegovih nalaza "vrlo ozbiljne".
Kashgar u provinciji Xinjiang
Greg Baker/AFP
"Ovo nije dokument za zagovaranje, ne zagovaramo nikakav način djelovanja. U ovom izvješću nije sudjelovala nijedna kampanja, to su činili isključivo pravni stručnjaci, stručnjaci za to područje i kineski etnički stručnjaci", rekao je.
No Packer je rekao da je takvo "ozbiljno kršenje međunarodnog poretka" u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu nameće pitanje o globalnom upravljanju.
"Ako ovo nije dovoljno za poticanje neke vrste akcije ili čak za zauzimanje stava, što je onda zapravo potrebno?", rekao je.
(Priredila: Silvija Novak)
1
