UK / brexit
UK / brexit
Britanske elite u panici od poteza EU! Je li Brexit bio promašaj?
Autor: Zoran Meter
Za britansku elitu, naviklu imati odlučujuću ulogu, ili barem značajni utjecaj na mnoge političke i svake druge procese u kontinentalnoj Europi, kao, uostalom, i u globalnim razmjerima, stiglo je otrežnjenje u obliku spoznaje, kako bi se ta njezina uloga ubuduće mogla sve više smanjivati i u perspektivi postati posve beznačajna, a što je, paradoksalno, posljedica upravo onoga što je ta elita 2016. g. i sama pokrenula kroz projekt referenduma o Brexitu. Naravno kako taj referendum ne bio bio niti održan, a kamo li prošao da je britanski establišment njemu bio protivan. Međutim, ne ide uvijek (zapravo, i najčešće) baš sve onako kako se prvotno planiralo, a pravi problemi tek dolaze.
Prošloga tjedna EU, posve očekivano, osim, vjerojatno, za samoga Borisa Johnsona, nije htjela ići na ustupke Velikoj Britaniji vezano uz pregovore o trgovinskim odnosima, odnosno „brakorazvodnoj parnici“ i podjeli „zajedničke imovine“. A zašto bi i išla, kada je i sam Boris Johnson krajem 2019. g. sve uredno i potpisao te se do kraja ove godine trebalo završiti tzv. prijelazno razdoblje i sve dogovoreno konačno staviti na papir i potpisati, a dvije strane slobodno zaploviti vlastitim brodovima i vodama kojima to žele. Međutim, EU ima i svoje zakone i svoja načela kojima se već godinama i desetljećima rukovodi njezina politika i koje ona ne može mijenjati samo zato što je London odlučio napustiti zajednički brod, a pri tom poželio zadržati privilegije koje mu idu u korist i koje je imao kao član EU.
Pregovori su zato prešli u fazu međusobnih optužbi, pri čemu London tvrdi kako Bruxelles traži njegovu kapitulaciju kroz prijetnje o primjeni mjera ekonomskog karaktera tj. pritiska da se pokori europskim zahtjevima. Te je mjere premijer Boris Johnson ovih dana formulirao kroz prilično dramatične izjave (kakvima je i inače sklon), poput onih najnovijih, da EU želi „raščlaniti“ Veliku Britaniju.
Johnsonova panika, koja nije ništa drugo doli identičan odraz stanja ukupne britanske elite u trenutačnim (geo)političkim procesima, polazi od pretpostavke kako je raspad UK, ne samo teoretski, itekako moguć, a za što je u osnovi kriv sam Boris Johnson. I ne radi se tu o mogućoj blokadi Velike Britanije od strane EU na Irskom moru, kako je to britanski premijer ovih dana izjavio, a najmanje o uporabi europskih vojnih brodova i tome slično, već o stvarnoj političkoj mogućnosti Bruxellesa, da, u slučaju nerealnih zahtjeva britanske strane u pregovaračkom procesu i njegovom propašću (a istek zadanoga roka za dogovor se ubrzano bliži kraju) jednostavno podrži legitimne zahtjeve stanovnika Škotske i(li) Sjeverne Irske o njihovu izlasku iz sastava Velike Britanije (bilo kao samostalna država-Škotska, bilo kao želja za priključenjem Republici Irskoj- Sjeverna Irska). Pobornika takvih ideja i na tamošnjoj političkoj sceni i među samim narodima dviju britanskih državnih sastavnica – nikako ne nedostaje. Štoviše! Takve tendencije sve su snažnije i, ako se uskoro nešto pozitivno ne promijeni, nisu isključene i nove referendumske inicijative ali i radikalniji oblici borbe, što se prije svega odnosi na vječno spremne Irce za združivanje s matičnom zemljom. Dovoljno se sjetiti IRA-e i problema koje je ta organizacija svojom oružanom borbom desetljećima zadavala Londonu, gotovo do pred sam kraj 20. stoljeća, kada je potpisan sporazum između Londona i političkog krila IRA-e o završetku sukoba. Ali IRA nikada nije u potpunosti iščezla iz tamošnjega društva. Ona je samo pritajena i čeka svoj trenutak, prije svega kroz moguće političke pogreške Londona.
Ali i prije takvih, relativno lagodnih metoda po EU za destabilizaciju Velike Britanije i njeno kažnjavanje zbog Brexita i eventualnog nepostizanja dogovornog „razvoda“ do kraja 2020.g. , EU ostaju i velike mogućnosti oko uvođenja gospodarskih sankcija i carina prema donedavnoj, sada odmetnutoj članici, što po London može biti još i veći udarac od spomenute potpore domaćem separatizmu. Jer velika gospodarska kriza i recesija (ne samo zbog epidemije koronavirusa Covid-19) itekako potresa i Veliku Britaniju. A i vojno-sigurnosni potezi koji se pred London kao obvezni stavljaju od strane Trumpove administracije i Pentagona (u okviru NATO saveza), sve su zahtjevniji i sve skuplji. Britanski vojni brodovi i zrakoplovi sve su aktivniji u vojnim vježbama kojima je cilj suprostavljanje ruskim ambicijama od Arktika, preko Atlantika do Sredozemlja i Bliskog istoka, a što je vrlo skupo. Pri tom se London već i de facto odrekao prethodno planirane, dogovorene i vrlo perspektivne strateške gospodarske suradnje s Kinom, koja bi mu omogućila jednostavniji izlazak na njezino golemo tržište u zamjenu za davanje pristupa kineskim tvrtkama na britansko tržište. To je učinjeno (i tu se ne treba praviti slijep), isključivo zbog snažnih pritisaka sa strane Washingtona, a ne zbog želja samoga Londona. Da stvar bude još i gora, Velika Britanija je zbog svega navedenog nedavno izgubila i svoje vrlo važno azijsko uporište – Hong Kong, nekadašnju važnu koloniju a donedavno ključnu „odskočnu dasku“ za projiciranje vlastitih ekonomskih interesa u azijskoj regiji. Sada će kompenzaciju za isto tražiti kombinacijom političkih i vojnih pritisaka ili meke i tvrde sile, a što, kada je Kina u pitanju, sa sobom nosi i vrlo velike rizike i neizvjesnost. I naravno – visoku cijenu.
Okretanje Velike Britanije leđa Europskoj uniji kroz Brexit i svrstavanje Londona uz Trumpovu administraciju i njegovu strategiju prema Europi, koja je sve samo ne iskrena i dobronamjerna već isključivo vođena ostvarivanjem američkih nacionalnih (prije svega ekonomskih) interesa, još uvijek ne pokazuje sav svoj razarajući potencijal koji se valja u pozadini i koji će itekako pogoditi Veliku Britaniju ukoliko ona sama uskoro nešto dramatično ne promjeni – za što je sve manje izgleda. Ona već odavno nije geopolitički „teškaš“ i samostalno u globalnim razmjerima ne može ništa. Okrenuvši leđa EU (a i Kini), prijeti joj da postane stvarna američka „lutka na koncu“ – što će se vjerojatno i dogoditi. Sve ostalo, nekakve fraze o Anglo-američkoj sferi, o „pet očiju“ i tom slično, samo su melem za uši ili velo preko očiju tradicionalne britanske elite (koja još uvijek romantičarski gleda na svoje propalo golemo kolonijalno carstvo), kojima se iskrivljuje realna slika budućeg britanskog utjecaja u svijetu, koji sve više slabi.
S druge strane, EU i njezine članice smatraju, kako se, usprkos postojećim pa i velikim međusobnim razilaženjima po pitanju budućeg ustroja EU i poglavito njene vanjske politike, u ovakvim globalnim geopolitičkim i sigurnosnim uvjetima bolje držati skupa nego ostati samostalno izložen na vjetrometini golemih i bremenitih promjena pred kojima se današnji svijet nalazi
Autor: Zoran Meter
Za britansku elitu, naviklu imati odlučujuću ulogu, ili barem značajni utjecaj na mnoge političke i svake druge procese u kontinentalnoj Europi, kao, uostalom, i u globalnim razmjerima, stiglo je otrežnjenje u obliku spoznaje, kako bi se ta njezina uloga ubuduće mogla sve više smanjivati i u perspektivi postati posve beznačajna, a što je, paradoksalno, posljedica upravo onoga što je ta elita 2016. g. i sama pokrenula kroz projekt referenduma o Brexitu. Naravno kako taj referendum ne bio bio niti održan, a kamo li prošao da je britanski establišment njemu bio protivan. Međutim, ne ide uvijek (zapravo, i najčešće) baš sve onako kako se prvotno planiralo, a pravi problemi tek dolaze.
Prošloga tjedna EU, posve očekivano, osim, vjerojatno, za samoga Borisa Johnsona, nije htjela ići na ustupke Velikoj Britaniji vezano uz pregovore o trgovinskim odnosima, odnosno „brakorazvodnoj parnici“ i podjeli „zajedničke imovine“. A zašto bi i išla, kada je i sam Boris Johnson krajem 2019. g. sve uredno i potpisao te se do kraja ove godine trebalo završiti tzv. prijelazno razdoblje i sve dogovoreno konačno staviti na papir i potpisati, a dvije strane slobodno zaploviti vlastitim brodovima i vodama kojima to žele. Međutim, EU ima i svoje zakone i svoja načela kojima se već godinama i desetljećima rukovodi njezina politika i koje ona ne može mijenjati samo zato što je London odlučio napustiti zajednički brod, a pri tom poželio zadržati privilegije koje mu idu u korist i koje je imao kao član EU.
Pregovori su zato prešli u fazu međusobnih optužbi, pri čemu London tvrdi kako Bruxelles traži njegovu kapitulaciju kroz prijetnje o primjeni mjera ekonomskog karaktera tj. pritiska da se pokori europskim zahtjevima. Te je mjere premijer Boris Johnson ovih dana formulirao kroz prilično dramatične izjave (kakvima je i inače sklon), poput onih najnovijih, da EU želi „raščlaniti“ Veliku Britaniju.
Johnsonova panika, koja nije ništa drugo doli identičan odraz stanja ukupne britanske elite u trenutačnim (geo)političkim procesima, polazi od pretpostavke kako je raspad UK, ne samo teoretski, itekako moguć, a za što je u osnovi kriv sam Boris Johnson. I ne radi se tu o mogućoj blokadi Velike Britanije od strane EU na Irskom moru, kako je to britanski premijer ovih dana izjavio, a najmanje o uporabi europskih vojnih brodova i tome slično, već o stvarnoj političkoj mogućnosti Bruxellesa, da, u slučaju nerealnih zahtjeva britanske strane u pregovaračkom procesu i njegovom propašću (a istek zadanoga roka za dogovor se ubrzano bliži kraju) jednostavno podrži legitimne zahtjeve stanovnika Škotske i(li) Sjeverne Irske o njihovu izlasku iz sastava Velike Britanije (bilo kao samostalna država-Škotska, bilo kao želja za priključenjem Republici Irskoj- Sjeverna Irska). Pobornika takvih ideja i na tamošnjoj političkoj sceni i među samim narodima dviju britanskih državnih sastavnica – nikako ne nedostaje. Štoviše! Takve tendencije sve su snažnije i, ako se uskoro nešto pozitivno ne promijeni, nisu isključene i nove referendumske inicijative ali i radikalniji oblici borbe, što se prije svega odnosi na vječno spremne Irce za združivanje s matičnom zemljom. Dovoljno se sjetiti IRA-e i problema koje je ta organizacija svojom oružanom borbom desetljećima zadavala Londonu, gotovo do pred sam kraj 20. stoljeća, kada je potpisan sporazum između Londona i političkog krila IRA-e o završetku sukoba. Ali IRA nikada nije u potpunosti iščezla iz tamošnjega društva. Ona je samo pritajena i čeka svoj trenutak, prije svega kroz moguće političke pogreške Londona.
Ali i prije takvih, relativno lagodnih metoda po EU za destabilizaciju Velike Britanije i njeno kažnjavanje zbog Brexita i eventualnog nepostizanja dogovornog „razvoda“ do kraja 2020.g. , EU ostaju i velike mogućnosti oko uvođenja gospodarskih sankcija i carina prema donedavnoj, sada odmetnutoj članici, što po London može biti još i veći udarac od spomenute potpore domaćem separatizmu. Jer velika gospodarska kriza i recesija (ne samo zbog epidemije koronavirusa Covid-19) itekako potresa i Veliku Britaniju. A i vojno-sigurnosni potezi koji se pred London kao obvezni stavljaju od strane Trumpove administracije i Pentagona (u okviru NATO saveza), sve su zahtjevniji i sve skuplji. Britanski vojni brodovi i zrakoplovi sve su aktivniji u vojnim vježbama kojima je cilj suprostavljanje ruskim ambicijama od Arktika, preko Atlantika do Sredozemlja i Bliskog istoka, a što je vrlo skupo. Pri tom se London već i de facto odrekao prethodno planirane, dogovorene i vrlo perspektivne strateške gospodarske suradnje s Kinom, koja bi mu omogućila jednostavniji izlazak na njezino golemo tržište u zamjenu za davanje pristupa kineskim tvrtkama na britansko tržište. To je učinjeno (i tu se ne treba praviti slijep), isključivo zbog snažnih pritisaka sa strane Washingtona, a ne zbog želja samoga Londona. Da stvar bude još i gora, Velika Britanija je zbog svega navedenog nedavno izgubila i svoje vrlo važno azijsko uporište – Hong Kong, nekadašnju važnu koloniju a donedavno ključnu „odskočnu dasku“ za projiciranje vlastitih ekonomskih interesa u azijskoj regiji. Sada će kompenzaciju za isto tražiti kombinacijom političkih i vojnih pritisaka ili meke i tvrde sile, a što, kada je Kina u pitanju, sa sobom nosi i vrlo velike rizike i neizvjesnost. I naravno – visoku cijenu.
Okretanje Velike Britanije leđa Europskoj uniji kroz Brexit i svrstavanje Londona uz Trumpovu administraciju i njegovu strategiju prema Europi, koja je sve samo ne iskrena i dobronamjerna već isključivo vođena ostvarivanjem američkih nacionalnih (prije svega ekonomskih) interesa, još uvijek ne pokazuje sav svoj razarajući potencijal koji se valja u pozadini i koji će itekako pogoditi Veliku Britaniju ukoliko ona sama uskoro nešto dramatično ne promjeni – za što je sve manje izgleda. Ona već odavno nije geopolitički „teškaš“ i samostalno u globalnim razmjerima ne može ništa. Okrenuvši leđa EU (a i Kini), prijeti joj da postane stvarna američka „lutka na koncu“ – što će se vjerojatno i dogoditi. Sve ostalo, nekakve fraze o Anglo-američkoj sferi, o „pet očiju“ i tom slično, samo su melem za uši ili velo preko očiju tradicionalne britanske elite (koja još uvijek romantičarski gleda na svoje propalo golemo kolonijalno carstvo), kojima se iskrivljuje realna slika budućeg britanskog utjecaja u svijetu, koji sve više slabi.
S druge strane, EU i njezine članice smatraju, kako se, usprkos postojećim pa i velikim međusobnim razilaženjima po pitanju budućeg ustroja EU i poglavito njene vanjske politike, u ovakvim globalnim geopolitičkim i sigurnosnim uvjetima bolje držati skupa nego ostati samostalno izložen na vjetrometini golemih i bremenitih promjena pred kojima se današnji svijet nalazi
0
Re: UK / brexit
Brexit: Nastavljeni pregovori licem u lice, otkucava sat za postizanje sporazuma
Daniela Delale/Hina
Pregovori licem u lice između Europske unije i Velike Britanije o trgovinskom sporazumu ponovno su pokrenuti u subotu, u posljednjem pokušaju postizanja dogovora samo pet tjedana prije službenog “prekida”.
Europski pregovarač Michel Barnier pristigao je u subotu ujutro u London na pregovore. U petak navečer je rekao da je “vrlo sretan” što se vraća u grad i da će nastaviti “strpljivo i odlučno” raditi.
Barnier i britanski pregovarač David Frost rade na postizanju sporazuma prije završetka prijelaznog razdoblja 31. prosinca. Obje strane pozivaju na kompromis oko tri glavna pitanja – ribarstva, državne pomoći i načina rješavanja budućih sporova.
Britanija je napustila blok 31. siječnja ove godine, a “neuredni” brexit ugrozio bi granice, financijska tržišta i poremetio lance opskrbe koji se protežu diljem Europe i šire, dok se u isto vrijeme svijet bori s velikim troškovima u suzbijanju covida-19.
Britanski premijer Boris Johnson razgovarao je s irskim kolegom Michealom Martinom u petak navečer. Johnson je naglasio svoju predanost postizanju sporazuma kojim se poštuje suverenitet Ujedinjenog Kraljevstva, priopćeno je.
Pojedini mediji u petak su sugerirali da je Britanija odbila europski prijedlog o vrijednosti ribarske kvote koju europska flota lovi u britanskim vodama koje bi se trebale vratiti UK-u.
Telegraph je izvijestio da će EU popustiti po pitanju prava na ribolov.
Daniela Delale/Hina
Pregovori licem u lice između Europske unije i Velike Britanije o trgovinskom sporazumu ponovno su pokrenuti u subotu, u posljednjem pokušaju postizanja dogovora samo pet tjedana prije službenog “prekida”.
Europski pregovarač Michel Barnier pristigao je u subotu ujutro u London na pregovore. U petak navečer je rekao da je “vrlo sretan” što se vraća u grad i da će nastaviti “strpljivo i odlučno” raditi.
Barnier i britanski pregovarač David Frost rade na postizanju sporazuma prije završetka prijelaznog razdoblja 31. prosinca. Obje strane pozivaju na kompromis oko tri glavna pitanja – ribarstva, državne pomoći i načina rješavanja budućih sporova.
Britanija je napustila blok 31. siječnja ove godine, a “neuredni” brexit ugrozio bi granice, financijska tržišta i poremetio lance opskrbe koji se protežu diljem Europe i šire, dok se u isto vrijeme svijet bori s velikim troškovima u suzbijanju covida-19.
Britanski premijer Boris Johnson razgovarao je s irskim kolegom Michealom Martinom u petak navečer. Johnson je naglasio svoju predanost postizanju sporazuma kojim se poštuje suverenitet Ujedinjenog Kraljevstva, priopćeno je.
Pojedini mediji u petak su sugerirali da je Britanija odbila europski prijedlog o vrijednosti ribarske kvote koju europska flota lovi u britanskim vodama koje bi se trebale vratiti UK-u.
Telegraph je izvijestio da će EU popustiti po pitanju prava na ribolov.
0
Re: UK / brexit
..nevoljom ni u cemu ljudi bez talenta osim glazbe i strasti za nogometom totalno bezlični..
0
Re: UK / brexit
..eto mi Hrvati nismo..ajde jedan sport di mogu dobit hr ..mozda ragbi..umjetnost..književnost..
0
Re: UK / brexit
Nije floskula....satraše se slijetajući na Tuđmana u potrazi za poslom, omladinci iz čitavog Ujedinjenog Kraljestva ...(kruha)
Trebaš bolji odgovor?
Jako talentirani i drugi na svijetu, a stadioni tu negdje sa engleskom trećom ligom, donji dio tablice...ako sam jako dobronamjeran...( i igara)
0
Re: UK / brexit
UTRKA S VREMENOM
Britanski parlamentarci traže Johnsona da od EU traži novi produljeni rok za pregovore
Osim brojnih konzervativnih zastupnika, odgodu roka za razgovore o Brexitu tražio je i gradonačelnik Londona
Piše: KARLA JUNIČIĆ
Pregovori između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije oko trgovinskog sporazuma nakon isteka prijelaznog razdoblja za Brexit 31. prosinca nastavili su se bez većeg uspjeha i u jučerašnji dan nakon što dužnosnici u nedjelju do ponoći nisu uspjeli zaključiti pregovore i postići kompromis - iako je to bio zadani rok.
Skupina konzervativnih zastupnika u parlamentu, gradonačelnik Londona Sadiq Khan, premijerka Škotske Nicola Sturgeon i brojni drugi dužnosnici zahtijevali su jučer od Borisa Johnsona da od EU zatraži produljenje roka za pregovore do iza Nove godine. Iz Downing streeta su to odlučno odbili. Glavni britanski pregovarač David Frost sastao se sa svojim europskim kolegom Michelom Barnierom u nedjelju kako bi razgovarao o najnovijim prijedlozima EU o ribarstvu, a prilični optimizam na Otoku izazvao je tweet Michela Barniera, u kojemu je napisao: "I Europska unija i Velika Britanija moraju imati pravo postavljati vlastite zakone i kontrolirati vlastite vode. I obje bismo trebale moći djelovati kad su u pitanju naši interesi". No pregovori su i dalje u glibu.
Kontrola nad vodama
Vlada Borisa Johnsona vraćanje kontrole nad vodama Ujedinjenog Kraljevstva vidi kao pitanje suvereniteta, a europske zemlje s velikom ribolovnom industrijom, poput Francuske, ne žele pristati ni na kakve ustupke Britaniji. Komisija je u petak ponudila da blok izgubi oko 25 posto godišnje kvote ribe koja se ulovi u britanskim vodama.
Velika Britanija je to odbila i zalaže se da se EU odrekne 60 posto, rekli su dužnosnici, koji su željeli ostati anonimni, za Bloomberg. S ekonomske strane trgovina ribe između EU i Britanije iznosi 230 milijuna eura, što je malen iznos u kontekstu šireg trgovinskog odnosa. Samo trgovina između Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva iznosi 53 milijarde eura godišnje. Britanski ministar zdravstva Matt Hancock izjavio je da su se pregovori oduljili posljednjih dana nakon što je EU "postavila neke nerazumne zahtjeve" u ribarstvu. No, rekao je kako je siguran da se sporazum može postići prije Božića, "ali očito je potreban pomak na strani EU".
Preostalo je još samo nekoliko dana do trenutka kada Ujedinjeno Kraljevstvo planira napustiti jedinstveno tržište i carinsku uniju EU, a britanska vlada dosad je odbacivala bilo kakvo produljenje tog roka. U ponedjeljak su prva ministrica Škotske Nicola Sturgeon i londonski gradonačelnik Sadiq Khan pozvali da se produlji posttranzicijsko razdoblje nakon kraja godine kako bi se ostavilo više vremena za pregovore. No, Downing Street je isti dan kategorički odbio tražiti bilo kakvo produljenje prijelaznog razdoblja, unatoč sve većim pozivima zastupnika.
Još nije jasno hoće li biti sporazuma nakon vikenda i još postoji velika šansa da do njega niti ne dođe. Velik broj dužnosnika u EU smatra da nije riječ o vremenu, nego o tome želi li Johnson pristati na to ili ne. "Obveza je tijekom sljedećih nekoliko dana završiti ove pregovore - to se može učiniti", istaknuo je irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney za RTÉ Radio.
Zbog nepoštivanja konačnog roka Europskog parlamenta, koji je bio potreban ministrima u Vijeću EU da ratificiraju dogovor prije 1. siječnja kako bi izbjegli Brexit bez sporazuma, London i Bruxelles mogli bi "privremeno primijeniti" dogovor u novoj godini prije nego što se on službeno izglasa.
Bijes među pristašama
U međuvremenu je hitna zabrana putovanja iz Ujedinjenog Kraljevstv u niz zemalja izazvala bijes među pristašama Johnsonove stranke. Konzervativci smatraju da je zatvaranje granica Britaniji ostavilo manje prostora za postizanje kompromisa s EU. Zbog eskalirajuće krize Boris Johnson jučer je sazvao krizni sastanak vlade kako bi zadržali protok robe.
Vodeći prijevoznici i trgovci već su danima zabrinuti zbog trgovinskog sporazuma koji je već prouzročio kolone kamiona i gužve u prometu s obje strane Kanala. Grupa za prijevoz tereta Logistic UK pozvala je kupce da izbjegavaju paničnu kupnju, dok je Federacija hrane i pića (FDF), udruženje koje predstavlja trgovce, upozorila da bi se tržište moglo suočiti s nestašicom namirnica. U međuvremenu, funta je pala za 2,5 posto u odnosu na dolar, što je najgori dan od ožujka, otkako tržišta ovise o kretanju pandemije.
Britanski parlamentarci traže Johnsona da od EU traži novi produljeni rok za pregovore
Osim brojnih konzervativnih zastupnika, odgodu roka za razgovore o Brexitu tražio je i gradonačelnik Londona
Piše: KARLA JUNIČIĆ
Pregovori između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije oko trgovinskog sporazuma nakon isteka prijelaznog razdoblja za Brexit 31. prosinca nastavili su se bez većeg uspjeha i u jučerašnji dan nakon što dužnosnici u nedjelju do ponoći nisu uspjeli zaključiti pregovore i postići kompromis - iako je to bio zadani rok.
Skupina konzervativnih zastupnika u parlamentu, gradonačelnik Londona Sadiq Khan, premijerka Škotske Nicola Sturgeon i brojni drugi dužnosnici zahtijevali su jučer od Borisa Johnsona da od EU zatraži produljenje roka za pregovore do iza Nove godine. Iz Downing streeta su to odlučno odbili. Glavni britanski pregovarač David Frost sastao se sa svojim europskim kolegom Michelom Barnierom u nedjelju kako bi razgovarao o najnovijim prijedlozima EU o ribarstvu, a prilični optimizam na Otoku izazvao je tweet Michela Barniera, u kojemu je napisao: "I Europska unija i Velika Britanija moraju imati pravo postavljati vlastite zakone i kontrolirati vlastite vode. I obje bismo trebale moći djelovati kad su u pitanju naši interesi". No pregovori su i dalje u glibu.
Kontrola nad vodama
Vlada Borisa Johnsona vraćanje kontrole nad vodama Ujedinjenog Kraljevstva vidi kao pitanje suvereniteta, a europske zemlje s velikom ribolovnom industrijom, poput Francuske, ne žele pristati ni na kakve ustupke Britaniji. Komisija je u petak ponudila da blok izgubi oko 25 posto godišnje kvote ribe koja se ulovi u britanskim vodama.
Velika Britanija je to odbila i zalaže se da se EU odrekne 60 posto, rekli su dužnosnici, koji su željeli ostati anonimni, za Bloomberg. S ekonomske strane trgovina ribe između EU i Britanije iznosi 230 milijuna eura, što je malen iznos u kontekstu šireg trgovinskog odnosa. Samo trgovina između Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva iznosi 53 milijarde eura godišnje. Britanski ministar zdravstva Matt Hancock izjavio je da su se pregovori oduljili posljednjih dana nakon što je EU "postavila neke nerazumne zahtjeve" u ribarstvu. No, rekao je kako je siguran da se sporazum može postići prije Božića, "ali očito je potreban pomak na strani EU".
Preostalo je još samo nekoliko dana do trenutka kada Ujedinjeno Kraljevstvo planira napustiti jedinstveno tržište i carinsku uniju EU, a britanska vlada dosad je odbacivala bilo kakvo produljenje tog roka. U ponedjeljak su prva ministrica Škotske Nicola Sturgeon i londonski gradonačelnik Sadiq Khan pozvali da se produlji posttranzicijsko razdoblje nakon kraja godine kako bi se ostavilo više vremena za pregovore. No, Downing Street je isti dan kategorički odbio tražiti bilo kakvo produljenje prijelaznog razdoblja, unatoč sve većim pozivima zastupnika.
Još nije jasno hoće li biti sporazuma nakon vikenda i još postoji velika šansa da do njega niti ne dođe. Velik broj dužnosnika u EU smatra da nije riječ o vremenu, nego o tome želi li Johnson pristati na to ili ne. "Obveza je tijekom sljedećih nekoliko dana završiti ove pregovore - to se može učiniti", istaknuo je irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney za RTÉ Radio.
Zbog nepoštivanja konačnog roka Europskog parlamenta, koji je bio potreban ministrima u Vijeću EU da ratificiraju dogovor prije 1. siječnja kako bi izbjegli Brexit bez sporazuma, London i Bruxelles mogli bi "privremeno primijeniti" dogovor u novoj godini prije nego što se on službeno izglasa.
Bijes među pristašama
U međuvremenu je hitna zabrana putovanja iz Ujedinjenog Kraljevstv u niz zemalja izazvala bijes među pristašama Johnsonove stranke. Konzervativci smatraju da je zatvaranje granica Britaniji ostavilo manje prostora za postizanje kompromisa s EU. Zbog eskalirajuće krize Boris Johnson jučer je sazvao krizni sastanak vlade kako bi zadržali protok robe.
Vodeći prijevoznici i trgovci već su danima zabrinuti zbog trgovinskog sporazuma koji je već prouzročio kolone kamiona i gužve u prometu s obje strane Kanala. Grupa za prijevoz tereta Logistic UK pozvala je kupce da izbjegavaju paničnu kupnju, dok je Federacija hrane i pića (FDF), udruženje koje predstavlja trgovce, upozorila da bi se tržište moglo suočiti s nestašicom namirnica. U međuvremenu, funta je pala za 2,5 posto u odnosu na dolar, što je najgori dan od ožujka, otkako tržišta ovise o kretanju pandemije.
0
Škotski separatisti: održat ćemo referendum bez dozvole Londona
geopolitika.news
Škotska premijerka Nicola Sturgeon, predsjednica separatističke Škotske nacionalne stranke (SNP), planira raspisati referendum nakon škotskih izbora u svibnju, čak i ako to ne odobri London, piše britanski Daily Mail.
Očekuje se da će SNP, koji je na prethodnim britanskim izborima pobijedio u gotovo svim izbornim jedinicama, premoćno pobijediti na izborima za škotski parlament u svibnju. U slučaju pobjede Sturgeon planira raspisati referendum o neovisnosti, iako je referendum o škotskoj neovisnosti održan 2014. Naime, tada je jasno naznačeno da se referendum raspisuje jednom u generaciji, a za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu glasalo je oko 55 posto Škota. Britanski premijer Boris Johnson je jasno naznačio da neće odobriti novi referendum o neovisnosti.
Kako navodi Daily Mail raspisivanjem neodobrenog referenduma o neovisnosti (poput Katalonskog), izazvan bi bio “drastičan odgovor” premijera kako bi se spriječilo njegovo legaliziranje. Time dakako Sturgeon, u slučaju oštrog odgovora centralne vlasti, može povećati udio pristaša škotske neovisnosti.
Prema istraživanjima javnog mnijenja 52 posto Škota podupire neovisnost, dok ih je protiv 48 posto. Udio zagovornika škotske neovisnosti ponajviše se povećao zbog brexita, pošto je većina Škota (za razliku od Engleza) bila za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji.
“Referendum bi trebao biti održan nakon pandemije, a o datumu će odlučiti demokratski izabrani škotski parlament. SNP vjeruje da bi se to trebalo dogoditi u ranijem dijelu novog mandata”, kazao je član SNP-a Mike Russel, prenosi Daily Mail.
Britanska vlada je pak poručila da je pitanje neovisnosti Škotske “odlučno” razriješeno 2014.
London se suočava s mogućim problemima i u Sjevernoj Irskoj. Međutim, pristaša ujedinjenja Irske trenutno je manje od pristaša ostanka u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prema posljednjoj anketi 47 posto stanovnika Sjeverne Irske podupire ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, 42 posto ih zagovara ujedinjenje s Irskom, dok je 11 posto građana neodlučno po tom pitanju.
0
Re: Škotski separatisti: održat ćemo referendum bez dozvole Londona
Još će Englezi imati tih "repova" Brexita, nisu to samo direktne štete po trgovinu i opću ekonomiju...
I politički će se malo zatresti UK...
I neka će...
I politički će se malo zatresti UK...
I neka će...
1
1
Besana noć u palači, kraljica sazvala hitne sastanke: ‘Bacili su atomsku bombu na nas!‘
Dok se osoblje besciljno mota po dvorcu, članovi obitelji zatvorili su se u odaje, odlučuju kako dalje
Piše: Jutarnji.hr
Princ Harry i Meghan Markle u društvu Oprah Winfrey (glavna fotografija), princ Charles, kraljica Elizabeta II i princ William (gore)
Profimedia, Afp
Nakon intervjua koji su Meghan Markle i princ Harry dali Oprah Winfrey, britanski Daily Mail vrlo slikovito opisuje trenutno raspoloženje u kraljevskoj obitelji. Kako piše ovaj izrazito promonarhistički list, Buckinghamska palača paralizirana je "od užasa i zaprepaštenja" nakon što je princ Harry ovim intervjuom "bacio atomsku bombu na svoju obitelj".
Kraljica Elizabeta II (94), princ Charles (72) i princ William (38) zatvorili su se u svoje odaje na krizne razgovore koje je sazvala sama kraljica o tome kako reagirati na niz zapaljivih optužbi koje su u razgovoru za TV kuću CBS iznijeli Harry i njegova supruga Meghan.
Oni upućeni u zbivanja u palači opisali su raspoloženje kao mješavinu "intenzivnog osobnog šoka i tuge" jer je princ, kako kažu, "stisnuo nuklearni gumb protiv vlastite obitelji". Nadalje, ti isti dobro upućeni izvori kažu kako pripadnici kraljevske obitelji bauljaju dvorcem u nevjerici i općoj konsternaciji, piše Daily Mail.
U intervjuu emitiranom u nedjelju kasno navečer po američkom vremenu, Meghan i Harry, među ostalim, optužuju neimenovanog člana kraljevske obitelji za rasizam, sugerirajući da je netko od njih pitao "koliko će njihova beba biti tamna". Dodali su da ih je upravo rasizam dobrim dijelom i otjerao iz palače te su optužili kraljevsku mašineriju da nisu dali podršku Meghan kad su je mučile suicidalne misli.
Ministar u britanskoj vladi i blizak suradnik Borisa Johnsona, Lord Zac Goldsmith, jučer je ponovio kakvo je raspoloženje u kraljevskim krugovima. Odgovarajući na sugestiju da su vojvoda i vojvotkinja od Sussexa "napunili avion i bacili bombu na Buckinghamsku palaču", na Twitteru je objavio: "Ne samo na Buckinghamsku palaču - već Harryjevu obitelj. Harry je raznio svoju obitelj."
Buckinghamska palača, koja nije bila obaviještena o odluci para da će dati intervju Oprah Winfrey, pripremala se za najgore. No, svi pomoćnici nisu mogli predvidjeti koliko će razoran razgovor doista biti. Intervju je samo u SAD-u gledalo 17 milijuna ljudi, a u međuvremenu je prikazan i globalnoj publici, uključujući i onu u Velikoj Britaniji.
Kako nadalje doznaje Daily Mail, kraljevsko osoblje ostalo je budno do tri sata ujutro i gledalo intervju putem video veze uživo iz SAD-a sa "sve većim osjećajem užasa i tuge".
Kad je svanulo jutro, sazvani su krizni sastanci na kojima su sudjelovali visoki dužnosnici, kao i članovi kraljevske obitelji, osobno, telefonom i putem videopoziva.
Kraljica je u Windsoru razgovarala sa svojim sinom Charlesom koji je bio u Clarence Houseu, njegovom londonskom domu, i unukom Williamom, koji se također vratio u glavni grad iz Norfolka pripremajući se za povratak njegove djece u školu.
Izvori su rekli da se osoblje kuće, od kojih su mnogi podržavali par najbolje što su mogli tijekom "izuzetno teške i mučne tri godine", osjećalo "ljutito i iznevjereno", ali odlučno da "ostanu hrabri zbog starijih članova kraljevska obitelji".
"Osoblje se besciljno mota po dvorcu. Ali postoji i snažan osjećaj potrebe da se zadrži dostojanstvo i pokaže suosjećanje. Puno je ljudi koji žele nešto reći, ali u okršaju "oko za oko, zub za zub" nitko neće pobijediti", rekao je jedan član osoblja dvorca. "Mostove nakon svega ovoga treba ponovno graditi."
Kao najrazornije tvrdnje Meghan i Harryja Daily Mail navodi to da su i patili i kao rezultat očitog rasističkog plana protiv njih.
1
1
Re: Besana noć u palači, kraljica sazvala hitne sastanke: ‘Bacili su atomsku bombu na nas!‘
Jesam se nasekirao, evo sve mi nesta hoce bit' ...
0