nisu srpska plemena, mi nemamo kome da trazimo oprost
Njemačka
Re: Njemačka
1
1
Re: Prošlo je 50 godina od historijske geste kancelara Zapadne Njemačke Willyja Brandta
0
pričo razne gluposti, govorijo sam svašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
Re: Njemačka
Njemačkoj godišnje treba 400.000 useljenika kako bi održala konstantni broj zaposlenih osoba na tržištu rada, priopćio je u utorak Institut za istraživanje tržišta rada (IAB).
„Zbog demografskih promjena, broj zaposlenih je u konstantnom padu usprkos mjerama poput pojačanog uključivanja žena u tržište rada i kasnijeg odlaska u mirovinu. Broj zaposlenih će do 2035. sa sadašnjih 47 pasti na 44 milijuna“, stoji u priopćenju.
U ovu računicu je uključena i pretpostavka da se godišnje na njemačko tržište rada uključi 100.000 useljenika. Stručnjaci IAB-a, koji djeluje u sklopu Savezne agencije za zapošljavanje, stoga govori o brojci od najmanje 400.000 useljenika koliko bi bilo potrebno da se održi broj zaposlenih na tržištu rada.
Studija govori o „neto“ useljavanju, dakle o broju kod kojeg je uzet u obzir i broj zaposlenih koji iseljavaju iz Njemačke.
U priopćenju se govori i o tome da i u klasičnim iseljeničkim zemljama unutar Europske unije, poput Hrvatske, također djeluje demografski faktor. Isto tako se navodi da ni plaće u zemljama porijekla, posebice u niskom platnom sektoru, u međuvremenu nisu osjetno niže nego u Njemačkoj pa i to otežava iseljavanje u Njemačku.
„Ako useljavanje ostane na istoj razini kao prije pandemije, to neće biti dovoljno za opstanak konstantnog broja zaposlenih na njemačkom tržištu rada“, rekao je Johann Fuchs, jedan od autora studije IAB-a.
Vijesti.ba / Hina
„Zbog demografskih promjena, broj zaposlenih je u konstantnom padu usprkos mjerama poput pojačanog uključivanja žena u tržište rada i kasnijeg odlaska u mirovinu. Broj zaposlenih će do 2035. sa sadašnjih 47 pasti na 44 milijuna“, stoji u priopćenju.
U ovu računicu je uključena i pretpostavka da se godišnje na njemačko tržište rada uključi 100.000 useljenika. Stručnjaci IAB-a, koji djeluje u sklopu Savezne agencije za zapošljavanje, stoga govori o brojci od najmanje 400.000 useljenika koliko bi bilo potrebno da se održi broj zaposlenih na tržištu rada.
Studija govori o „neto“ useljavanju, dakle o broju kod kojeg je uzet u obzir i broj zaposlenih koji iseljavaju iz Njemačke.
U priopćenju se govori i o tome da i u klasičnim iseljeničkim zemljama unutar Europske unije, poput Hrvatske, također djeluje demografski faktor. Isto tako se navodi da ni plaće u zemljama porijekla, posebice u niskom platnom sektoru, u međuvremenu nisu osjetno niže nego u Njemačkoj pa i to otežava iseljavanje u Njemačku.
„Ako useljavanje ostane na istoj razini kao prije pandemije, to neće biti dovoljno za opstanak konstantnog broja zaposlenih na njemačkom tržištu rada“, rekao je Johann Fuchs, jedan od autora studije IAB-a.
Vijesti.ba / Hina
1
1
Re: Njemačka
Depo.ba
UPOZNAJTE OLAFA SCHOLZAOvo je 'Scholzomat', nasljednik Angele Merkel: 'On nije čovjek, nego stroj. Da je žena nosio bi hlače'
No, taj buntovni marksist i "vatreni mladi socijalist" umire s padom Berlinskog zida i rađa se netko drugi: desetak godina kasnije zatječemo Olafa Scholza kako u ulozi glavnog tajnika SPD-a vatreno brani – krupni kapital
Nakon što su tri njemačke partije – SPD, Zeleni i liberali – u srijedu dogovorile koalicijsku vladu, jasno je da će novi kancelar biti socijaldemokrat Olaf Scholz. Nasljednik Angele Merkel odmah će se suočiti s nizom gorućih kriza, od pandemije do napetosti na poljsko-bjeloruskoj granici i vrućeg "ukrajinskog čvora", piše Slobodna Dalmacija.
Capital One To Become First Major US Financial Company To Ditch Overdraft Fees
No 63-godišnji Scholz ima političkog iskustva. U SPD se učlanio još 1975. kao maloljetnik, te je u politici gotovo pola stoljeća. Od 1998. do 2011. bio je zastupnik u Bundestagu, a od 2011. do 2018. bio je gradonačelnik Hamburga. Služio je u dvije crno-crvene vlade Angele Merkel: od 2007. do 2009. bio je ministar rada i socijalnih pitanja, a od 2018. ministar financija i vicekancelar.
Čini se da je te tri zadnje godine pomno proučavao onu koju je zamjenjivao: njemački mediji pišu da je birače osvojio time što ih je uvjerio da će biti "Angela nakon Angele", do mjere da oponaša čak i njezine pokrete ruku.
"On je poput nogometaša koji je proučavao videozapise drugog igrača i promijenio svoju igru. Od temperamenta i političkog stila pa sve do izraza lica, Scholz sada uprizoruje Merkel. Da je žena, nosio bi hlače", kaže njemački novinar Robin Alexander za New York Times.
Scholz je odrastao u Hamburgu, u radničkoj obitelji. Djed mu je bio željezničar, a roditelji tekstilni radnici: on je prvi u obitelji stekao visoko obrazovanje. Nakon studija prava, osamdesetih radi kao odvjetnik specijaliziran za radno pravo, a paralelno se uspinje u politici: od 1982. do 1988. zamjenik je predsjednika SPD-ove omladinske organizacije Jusos, a od 1987. do 1989. potpredsjednik Međunarodne unije socijalističke omladine.
"Još je bio u srednjoj školi kad je prešao u socijaldemokrate. Vatreni mladi socijalist, proveo je desetljeće kao odvjetnik braneći radnike kojima prijeti zatvaranje tvornica", piše New York Times o ljevičarskoj mladosti novog njemačkog kancelara.
No, taj buntovni marksist i "vatreni mladi socijalist" umire s padom Berlinskog zida i rađa se netko drugi: desetak godina kasnije zatječemo Olafa Scholza kako u ulozi glavnog tajnika SPD-a vatreno brani – krupni kapital. A napada i ozbiljno ozljeđuje one koje je vatreno branio u sudnicama svoje mladosti – radničku klasu Njemačke.
Tada, početkom milenija, SPD-ov kancelar Gerhard Schröder gurao je "Agendu 2010", niz socijalno-tržišnih reformi koje su oslabile socijalnu državu i bile bolne za radnike, a išle su naruku (krupnom) kapitalu. Scholz je bio Schröderov megafon, koji je njemačkoj javnosti – a prije svega članstvu SPD-a – tumačio zašto je dobro i mudro da jedna lijeva partija izda svoju stranačku bazu. Nakon toga SPD je izgubio sve izbore idućih dvadeset godina.
Danas Scholza svrstavaju u konzervativno krilo SPD-a, a neki su njemački mediji njegovu nominaciju za kancelara ocijenili kao slabljenje stranačke ljevice.
I tu bi mogla završiti priča o tipičnom ideološkom konvertitu koji je ideale iz mladosti prodao za kapitalistički komfor, da se nije dogodila – pandemija. Scholz je tada bio ministar financija: o njemu je ovisilo hoće li milijuni radnika ostati bez prihoda i(li) posla.
I tu je Scholz izveo još jednu ideološku piruetu. Umjesto da, kao prije dvadeset godina, pokaže "određenu nemilosrdnost" i stvari prepusti tržištu, on je povukao drevni socijalistički potez – odlučio je dati državnu pomoć. I to tako izdašnu da je prozvana "bazukom".
Izradio je goleme pakete za spašavanje gospodarstva, uključujući paket poticaja od 130 milijardi eura u junu 2020. godine: te su spasonosne linije za tvrtke i samostalne radnike (freelancere), uz odluke da se tvornice ne zatvaraju, omogućile da Njemačka izbjegne masovna otpuštanja i prebrodi krizu bolje od većine zemalja.
Osim što mu je nakon toga počeo rasti rejting u anketama, Scholz je tim potezom impresionirao i lijevo krilo vlastite stranke, koje ga je davno otpisalo kao "izdajnika":
"Bazuka je bila veliki trenutak. Bilo je to njegovo zakašnjelo pomirenje sa svojom strankom", komentirao je oduševljeni Kevin Kühnert, jedan od vodećih pripadnika stranačke ljevice.
Kako bilo, Scholz je kancelarsku dužnost shvatio ozbiljno: ne samo što je tri godine upijao duh i pokrete ruku Angele Merkel, nego je, pišu ozbiljni mediji, uoči izbora prestao piti alkohol. To je dobro za čitavu Europu: u vremenima koja dolaze neka na čelu Njemačke bude trezveni političar.
Scholz se izražava koristeći prilično tehnokratski jezik. Zbog gotovo automatiziranog odabira riječi u javnim nastupima - uslijed čega zvuči pomalo mehanički, poput stroja - tjednik "Die Zeit" ga je još 2003. krstio imenom stvorenim od riječi "Scholz" i "automat", čime je nastao neologizam "Scholzomat".
Kad su ga novinari "Zeita" godinama kasnije pitali kako komentira taj ne baš šampionski medijski nadimak – koji se u međuvremenu udomaćio u njemačkom medijskom prostoru - odgovorio je da ga smatra "vrlo prikladnim".
UPOZNAJTE OLAFA SCHOLZAOvo je 'Scholzomat', nasljednik Angele Merkel: 'On nije čovjek, nego stroj. Da je žena nosio bi hlače'
No, taj buntovni marksist i "vatreni mladi socijalist" umire s padom Berlinskog zida i rađa se netko drugi: desetak godina kasnije zatječemo Olafa Scholza kako u ulozi glavnog tajnika SPD-a vatreno brani – krupni kapital
Nakon što su tri njemačke partije – SPD, Zeleni i liberali – u srijedu dogovorile koalicijsku vladu, jasno je da će novi kancelar biti socijaldemokrat Olaf Scholz. Nasljednik Angele Merkel odmah će se suočiti s nizom gorućih kriza, od pandemije do napetosti na poljsko-bjeloruskoj granici i vrućeg "ukrajinskog čvora", piše Slobodna Dalmacija.
Capital One To Become First Major US Financial Company To Ditch Overdraft Fees
No 63-godišnji Scholz ima političkog iskustva. U SPD se učlanio još 1975. kao maloljetnik, te je u politici gotovo pola stoljeća. Od 1998. do 2011. bio je zastupnik u Bundestagu, a od 2011. do 2018. bio je gradonačelnik Hamburga. Služio je u dvije crno-crvene vlade Angele Merkel: od 2007. do 2009. bio je ministar rada i socijalnih pitanja, a od 2018. ministar financija i vicekancelar.
Čini se da je te tri zadnje godine pomno proučavao onu koju je zamjenjivao: njemački mediji pišu da je birače osvojio time što ih je uvjerio da će biti "Angela nakon Angele", do mjere da oponaša čak i njezine pokrete ruku.
"On je poput nogometaša koji je proučavao videozapise drugog igrača i promijenio svoju igru. Od temperamenta i političkog stila pa sve do izraza lica, Scholz sada uprizoruje Merkel. Da je žena, nosio bi hlače", kaže njemački novinar Robin Alexander za New York Times.
Scholz je odrastao u Hamburgu, u radničkoj obitelji. Djed mu je bio željezničar, a roditelji tekstilni radnici: on je prvi u obitelji stekao visoko obrazovanje. Nakon studija prava, osamdesetih radi kao odvjetnik specijaliziran za radno pravo, a paralelno se uspinje u politici: od 1982. do 1988. zamjenik je predsjednika SPD-ove omladinske organizacije Jusos, a od 1987. do 1989. potpredsjednik Međunarodne unije socijalističke omladine.
"Još je bio u srednjoj školi kad je prešao u socijaldemokrate. Vatreni mladi socijalist, proveo je desetljeće kao odvjetnik braneći radnike kojima prijeti zatvaranje tvornica", piše New York Times o ljevičarskoj mladosti novog njemačkog kancelara.
No, taj buntovni marksist i "vatreni mladi socijalist" umire s padom Berlinskog zida i rađa se netko drugi: desetak godina kasnije zatječemo Olafa Scholza kako u ulozi glavnog tajnika SPD-a vatreno brani – krupni kapital. A napada i ozbiljno ozljeđuje one koje je vatreno branio u sudnicama svoje mladosti – radničku klasu Njemačke.
Tada, početkom milenija, SPD-ov kancelar Gerhard Schröder gurao je "Agendu 2010", niz socijalno-tržišnih reformi koje su oslabile socijalnu državu i bile bolne za radnike, a išle su naruku (krupnom) kapitalu. Scholz je bio Schröderov megafon, koji je njemačkoj javnosti – a prije svega članstvu SPD-a – tumačio zašto je dobro i mudro da jedna lijeva partija izda svoju stranačku bazu. Nakon toga SPD je izgubio sve izbore idućih dvadeset godina.
Danas Scholza svrstavaju u konzervativno krilo SPD-a, a neki su njemački mediji njegovu nominaciju za kancelara ocijenili kao slabljenje stranačke ljevice.
I tu bi mogla završiti priča o tipičnom ideološkom konvertitu koji je ideale iz mladosti prodao za kapitalistički komfor, da se nije dogodila – pandemija. Scholz je tada bio ministar financija: o njemu je ovisilo hoće li milijuni radnika ostati bez prihoda i(li) posla.
I tu je Scholz izveo još jednu ideološku piruetu. Umjesto da, kao prije dvadeset godina, pokaže "određenu nemilosrdnost" i stvari prepusti tržištu, on je povukao drevni socijalistički potez – odlučio je dati državnu pomoć. I to tako izdašnu da je prozvana "bazukom".
Izradio je goleme pakete za spašavanje gospodarstva, uključujući paket poticaja od 130 milijardi eura u junu 2020. godine: te su spasonosne linije za tvrtke i samostalne radnike (freelancere), uz odluke da se tvornice ne zatvaraju, omogućile da Njemačka izbjegne masovna otpuštanja i prebrodi krizu bolje od većine zemalja.
Osim što mu je nakon toga počeo rasti rejting u anketama, Scholz je tim potezom impresionirao i lijevo krilo vlastite stranke, koje ga je davno otpisalo kao "izdajnika":
"Bazuka je bila veliki trenutak. Bilo je to njegovo zakašnjelo pomirenje sa svojom strankom", komentirao je oduševljeni Kevin Kühnert, jedan od vodećih pripadnika stranačke ljevice.
Kako bilo, Scholz je kancelarsku dužnost shvatio ozbiljno: ne samo što je tri godine upijao duh i pokrete ruku Angele Merkel, nego je, pišu ozbiljni mediji, uoči izbora prestao piti alkohol. To je dobro za čitavu Europu: u vremenima koja dolaze neka na čelu Njemačke bude trezveni političar.
Scholz se izražava koristeći prilično tehnokratski jezik. Zbog gotovo automatiziranog odabira riječi u javnim nastupima - uslijed čega zvuči pomalo mehanički, poput stroja - tjednik "Die Zeit" ga je još 2003. krstio imenom stvorenim od riječi "Scholz" i "automat", čime je nastao neologizam "Scholzomat".
Kad su ga novinari "Zeita" godinama kasnije pitali kako komentira taj ne baš šampionski medijski nadimak – koji se u međuvremenu udomaćio u njemačkom medijskom prostoru - odgovorio je da ga smatra "vrlo prikladnim".
0
Re: Njemačka
Dva brata iz Afganistana optužena su u Njemačkoj za ubistvo svoje sestre, koju su navodno htjeli da kazne zbog njenog "zapadnjačkog" načina života.
Sajed H. (26) i Sejed H.(22), optuženi su da su namamili svoju tridesetčetvorogodišnju sestru Marjam H. na sastanak u Berlinu 13. jula, prije nego što su je zadavili i zaklali.
hayat.ba
Jos jedan dokaz da se ovakvi divljaci nikada nece integrisati.
Nije ni Orban bas naivan.
Sajed H. (26) i Sejed H.(22), optuženi su da su namamili svoju tridesetčetvorogodišnju sestru Marjam H. na sastanak u Berlinu 13. jula, prije nego što su je zadavili i zaklali.
hayat.ba
Jos jedan dokaz da se ovakvi divljaci nikada nece integrisati.
Nije ni Orban bas naivan.
0
StarosjediJoci, الوطنيونوو Bosamci i Herzegowci
Cuvajte se
Straиog utiЦaja!
Cuvajte se
Straиog utiЦaja!
Re: Njemačka
Nedostatak radne snage:Njemačkoj potrebno 400.000 kvalifikovanih radnika
Problem starenja radne snage može se pod kontrolu staviti samo modernom imigracionom politikom, izjavio je parlamentarac Christian Dürr
Nova njemačka koaliciona vlada želi da privuče 400.000 kvalifikovanih radnika iz inostranstva na godišnjem nivou kako bi se pozabavila i demografskom neravnotežom i nedostatkom radne snage u ključnim sektorima koji rizikuju da potkopaju oporavak od pandemije virusa korona.
- Nedostatak kvalifikovanih radnika je do sada postao toliko ozbiljan da dramatično usporava našu ekonomiju, izjavio je za Wirtschafts Woche Christian Dürr, parlamentarni lider ko-vladajućih Slobodnih demokrata (FDP).
Istakao je i da se problem starenja radne snage može staviti pod kontrolu samo modernom imigracionom politikom.
- Moramo što prije da dostignemo cifru od 400.000 kvalifikovanih radnika iz inostranstva, dodao je Dürr.
Socijaldemokrate kancelara Olafa Scholza, Dürrov FDP i ekolozi Zeleni dogovorili su se u svom koalicionom sporazumu o mjerama poput bodovnog sistema za stručnjake iz zemalja van Evropske unije i podizanja nacionalne minimalne plate na 12 evra po satu što bi rad u Njemačkoj učinilo privlačnijim.
Njemački ekonomski institut procjenjuje da će se radna snaga ove godine smanjiti za više od 300.000 ljudi jer se više starijih radnika penzioniše nego što mlađi ulaze na tržište rada.
Očekuje se da će se ovaj jaz proširiti na više od 650.000 ljudi 2029. godine, ostavljajući akumulirani manjak ljudi radnog uzrasta 2030. godine od otprilike pet miliona. Broj zaposlenih Nijemaca prošle godine je porastao na skoro 45 miliona, uprkos pandemiji koronavirusa.
Problem starenja radne snage može se pod kontrolu staviti samo modernom imigracionom politikom, izjavio je parlamentarac Christian Dürr
Nova njemačka koaliciona vlada želi da privuče 400.000 kvalifikovanih radnika iz inostranstva na godišnjem nivou kako bi se pozabavila i demografskom neravnotežom i nedostatkom radne snage u ključnim sektorima koji rizikuju da potkopaju oporavak od pandemije virusa korona.
- Nedostatak kvalifikovanih radnika je do sada postao toliko ozbiljan da dramatično usporava našu ekonomiju, izjavio je za Wirtschafts Woche Christian Dürr, parlamentarni lider ko-vladajućih Slobodnih demokrata (FDP).
Istakao je i da se problem starenja radne snage može staviti pod kontrolu samo modernom imigracionom politikom.
- Moramo što prije da dostignemo cifru od 400.000 kvalifikovanih radnika iz inostranstva, dodao je Dürr.
Socijaldemokrate kancelara Olafa Scholza, Dürrov FDP i ekolozi Zeleni dogovorili su se u svom koalicionom sporazumu o mjerama poput bodovnog sistema za stručnjake iz zemalja van Evropske unije i podizanja nacionalne minimalne plate na 12 evra po satu što bi rad u Njemačkoj učinilo privlačnijim.
Njemački ekonomski institut procjenjuje da će se radna snaga ove godine smanjiti za više od 300.000 ljudi jer se više starijih radnika penzioniše nego što mlađi ulaze na tržište rada.
Očekuje se da će se ovaj jaz proširiti na više od 650.000 ljudi 2029. godine, ostavljajući akumulirani manjak ljudi radnog uzrasta 2030. godine od otprilike pet miliona. Broj zaposlenih Nijemaca prošle godine je porastao na skoro 45 miliona, uprkos pandemiji koronavirusa.
0
Re: Njemačka
isti cemo problem i mi imat za koju godinu
0
pričo razne gluposti, govorijo sam svašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
Re: Njemačka
Ugostitelji u Njemačkoj pozivaju na uzbunu radi manjka radnika
Predstavnici sindikata zaposlenih u ugostiteljstvu smatraju kako je problem u lošim uvjetima za radnike u ovoj branši, prije svega u niskim platama.
Njemačka udruženja ugostitelja pozvala su na uzbunu zbog velike nestašice radnika u ovoj branši, prenosi agencija Hina.
„Trenutno nam nedostaje više od 50.000 radnika u restoranima, kafićima i hotelima, a s dolaskom proljeća očekujemo dodatni porast ove brojke“, saopćio je strukovno udruženje ugostitelja i hotelijera Njemačke Dehoga.
Iako se veliki broj radnika koji su tokom pandemije potražili posao u nekom drugom sektoru, poput maloprodaje i logistike, vratio u ugostiteljstvo, nedostatak radnika još je uvijek veliki problem.
Dehoga velike nade polaže u reformu useljavanja koju je najavila savezna Vlada i rješavanje nedostatka radne snage kroz ciljano useljavanje.
„Nama su potrebne zakonske mogućnosti ciljanog uvoza radne snage iz država izvan Europske unije“, saopćeno je iz Dehoge.
Plata od 3.000 eura
Predstavnici sindikata zaposlenih u ugostiteljstvu smatraju kako je problem u lošim uvjetima za radnike u ovoj branši, prije svega u niskim platama.
„Početak i kraj rasprave o dovoljno radnika je stvar plata zaposlenih u ugostiteljstvu, koje su nerijetko na granici minimalne satnice ili tek nešto više od tog iznosa”, rekao je predsjednik sindikata zaposlenih u ugostiteljstvu NGG Guido Zeitler.
Jedno ispitivanje NGG-a među svojim članovima pokazalo je kako dvije trećine uposlenih u ugostiteljstvu ne vidi sebi dužu perspektivu u toj branši.
Zeitler smatra da bi dugoročno gledano to moglo ugostiteljstvu i hotelijerstvu donijeti dodatne probleme. Po njegovim bi riječima minimalne mjesečne plaće u ugostiteljstvu za početak trebale iznositi najmanje 3.000 eura bruto.
Predstavnici sindikata zaposlenih u ugostiteljstvu smatraju kako je problem u lošim uvjetima za radnike u ovoj branši, prije svega u niskim platama.
Njemačka udruženja ugostitelja pozvala su na uzbunu zbog velike nestašice radnika u ovoj branši, prenosi agencija Hina.
„Trenutno nam nedostaje više od 50.000 radnika u restoranima, kafićima i hotelima, a s dolaskom proljeća očekujemo dodatni porast ove brojke“, saopćio je strukovno udruženje ugostitelja i hotelijera Njemačke Dehoga.
Iako se veliki broj radnika koji su tokom pandemije potražili posao u nekom drugom sektoru, poput maloprodaje i logistike, vratio u ugostiteljstvo, nedostatak radnika još je uvijek veliki problem.
Dehoga velike nade polaže u reformu useljavanja koju je najavila savezna Vlada i rješavanje nedostatka radne snage kroz ciljano useljavanje.
„Nama su potrebne zakonske mogućnosti ciljanog uvoza radne snage iz država izvan Europske unije“, saopćeno je iz Dehoge.
Plata od 3.000 eura
Predstavnici sindikata zaposlenih u ugostiteljstvu smatraju kako je problem u lošim uvjetima za radnike u ovoj branši, prije svega u niskim platama.
„Početak i kraj rasprave o dovoljno radnika je stvar plata zaposlenih u ugostiteljstvu, koje su nerijetko na granici minimalne satnice ili tek nešto više od tog iznosa”, rekao je predsjednik sindikata zaposlenih u ugostiteljstvu NGG Guido Zeitler.
Jedno ispitivanje NGG-a među svojim članovima pokazalo je kako dvije trećine uposlenih u ugostiteljstvu ne vidi sebi dužu perspektivu u toj branši.
Zeitler smatra da bi dugoročno gledano to moglo ugostiteljstvu i hotelijerstvu donijeti dodatne probleme. Po njegovim bi riječima minimalne mjesečne plaće u ugostiteljstvu za početak trebale iznositi najmanje 3.000 eura bruto.
0
Re: Njemačka
Šta me briga za Njemačku, mene brine što kod nas - konkretno u Goraždu, ne mogu da nađem šustera, nema, izumrlo
Krojač, moler... misaone imenice
Lagano i brice počinju nestajati
Koja bolan Njemačka!!!
Krojač, moler... misaone imenice
Lagano i brice počinju nestajati
Koja bolan Njemačka!!!
0
Dragulj ne gubi vrijednost i kad padne u blato, a prašina ostaje prašina i kad se do neba digne
- Veca
- Etablirani član
- Reactions: 1973
- Postovi: 1449
- Pridružen/a: 31 aug 2020, 15:33
- Lokacija: Sikirevci!
Re: Njemačka
...e stvarno mi je zao ovih sefova po Njemackoj sto narod vise nece da radi za crkavicu/minimalac! ...dosta vise izrabljivanja, sto ste zasluzili, to ste i dobili! pregacu i konobarisi, mame vam ga nabijem!
0
Bice kad se sjetim