Iran
Re: Iran
..majke mi Mile mislio sam otvorit temu Iran ovi dana vec sam treba..ono sto sam čuo o tom narodu je fascinantno..Teheran jedan od najsigurniji gradova na kugli zemaljskoj..naravno triba naglasit hrvatske korijene iz Irana..
0
Re: Iran
Koljevka civilizacije.. samo sto ljudi vole da zive takav zivot a ne da im zapad namece...
0
ALPHA ET OMEGA
Re: Iran
..joj ovo moram ispričat i potvrdit ono mladost ludost..kad je to bilo mislim osamdesete..ratovali tada Iran i Irak i neki lik preko nekog dosa do moje ekipe..i ponudio nam da idemo ratovat ko plaćenici sad ne znam jel za Iran il Irak prije ove druge..i obavio razgovor s tim tipom tada to bila velika lova i pristanem na prvu..nesto se kasnije zakompliciralo po garancijama i odusta sam..dobro bi zagnjojio negdi u njihovim pustinjama..
0
Re: Iran
I tada je Irak bio agresor. Iran se zeli nuklearnim oruzjem zastititi, nikako nekoga napasti, kako to tvrde ovi, koji su poslali Mosad da ubije ovog naucnika iz teme.laga-nini je napisao/la: ↑27 nov 2020, 17:33..joj ovo moram ispričat i potvrdit ono mladost ludost..kad je to bilo mislim osamdesete..ratovali tada Iran i Irak i neki lik preko nekog dosa do moje ekipe..i ponudio nam da idemo ratovat ko plaćenici sad ne znam jel za Iran il Irak prije ove druge..i obavio razgovor s tim tipom tada to bila velika lova i pristanem na prvu..nesto se kasnije zakompliciralo po garancijama i odusta sam..dobro bi zagnjojio negdi u njihovim pustinjama..
1
1
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: Iran
Ali da zivis u USA, mediji (bez izuzetka) ti prikazuju takvu sliku, da ako si mlad i nisi se dohvatio mnogo knjiga o Iranu i njegovoj istoriji, nema ti druge nego da vjerujes da je ta zemlja jedno od najvecih zala danas ( Bush je cak i imenovao Iran kao jednu od "osovina zla")
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: Iran
Zato sto su poslje iraka planirali iran napasti, prvo propaganda, pa onda iznutra podjeliti.. al iracani nisu od jucer i dobro znaju sa kim imaju posla... zato imaju vrhovnoga vodju i gardu .. a isli na isti scenarij kao u libiji , i gdje su sad nigdje pod kontorlom amerike i izraela a zivjeli su kao kraljevi prije toga sve imali obezbjedjeno..Fatih je napisao/la: ↑27 nov 2020, 17:43Ali da zivis u USA, mediji (bez izuzetka) ti prikazuju takvu sliku, da ako si mlad i nisi se dohvatio mnogo knjiga i Iranu i njegovoj istoriji, nema ti druge nego da vjerujes da je ta zemlja jedno od najvecih zala danas ( Bush je cak i imenovao Iran kao jednu od "osovina zla")
I sad rade za njihove interese..
0
ALPHA ET OMEGA
Re: Iran
Prodavali si i nasi municiju u to vrijeme i jednima i drugima.. irak jest pokusao al je dobio po guzici...laga-nini je napisao/la: ↑27 nov 2020, 17:33..joj ovo moram ispričat i potvrdit ono mladost ludost..kad je to bilo mislim osamdesete..ratovali tada Iran i Irak i neki lik preko nekog dosa do moje ekipe..i ponudio nam da idemo ratovat ko plaćenici sad ne znam jel za Iran il Irak prije ove druge..i obavio razgovor s tim tipom tada to bila velika lova i pristanem na prvu..nesto se kasnije zakompliciralo po garancijama i odusta sam..dobro bi zagnjojio negdi u njihovim pustinjama..
0
ALPHA ET OMEGA
Re: Iran
..dobili su po guzici i jedni indeugi osam godina rata skupo je to..nema pobjednika..R4IN je napisao/la: ↑27 nov 2020, 17:54Prodavali si i nasi municiju u to vrijeme i jednima i drugima.. irak jest pokusao al je dobio po guzici...laga-nini je napisao/la: ↑27 nov 2020, 17:33
..joj ovo moram ispričat i potvrdit ono mladost ludost..kad je to bilo mislim osamdesete..ratovali tada Iran i Irak i neki lik preko nekog dosa do moje ekipe..i ponudio nam da idemo ratovat ko plaćenici sad ne znam jel za Iran il Irak prije ove druge..i obavio razgovor s tim tipom tada to bila velika lova i pristanem na prvu..nesto se kasnije zakompliciralo po garancijama i odusta sam..dobro bi zagnjojio negdi u njihovim pustinjama..
0
Re: Iran
Ah... U Iraku su imali vecinsko sitsko stanovnistvo kao saveznika. U Iranu, imaju baturu.R4IN je napisao/la: ↑27 nov 2020, 17:53Zato sto su poslje iraka planirali iran napasti, prvo propaganda, pa onda iznutra podjeliti.. al iracani nisu od jucer i dobro znaju sa kim imaju posla... zato imaju vrhovnoga vodju i gardu .. a isli na isti scenarij kao u libiji , i gdje su sad nigdje pod kontorlom amerike i izraela a zivjeli su kao kraljevi prije toga sve imali obezbjedjeno..Fatih je napisao/la: ↑27 nov 2020, 17:43
Ali da zivis u USA, mediji (bez izuzetka) ti prikazuju takvu sliku, da ako si mlad i nisi se dohvatio mnogo knjiga i Iranu i njegovoj istoriji, nema ti druge nego da vjerujes da je ta zemlja jedno od najvecih zala danas ( Bush je cak i imenovao Iran kao jednu od "osovina zla")
I sad rade za njihove interese..
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: Iran
Mislim da nije Izrael glavni problem bliskog istoka, pa ni Iranu.
Nesloga arapskog svijeta, tenzije Šiiti/ Suniti...Saudi. A Izrael samo vješto koristi situacije koje se nižu.
Nego Iran.
Meni je Iran simpatičan, mada nemam nekog razloga, osim par razgovora sa Irancima. Dovoljno su veliki, da nemaju kompleksa ni pred kim.
Povijest je impozantna...bez pretjerivanja spada u uzak krug zemalja s područja kolijevke civilizacije, kakvu znamo...
Nakon mjeseci demonstracija i prosvjeda protiv njegovog režima, Muhamed Reza Pahlavi napustio je Iran 16. siječnja 1979. godine. 1. veljače 1979. Ruholah Homeini vratio se u zemlju nakon 15 godina egzila. Nakon proglašenja neutralnosti oružanih snaga u revoluciji, Homeini je proglasio kraj monarhije 11. veljače, te uspostavio prijelaznu vladu.
Iako je među stanovništvom većinom vladalo pozitivno raspoloženje zbog odlaska šaha, postojalo je mnogo nesuglasica oko budućnosti Irana[1]. Iako je Homeini bio najpopularnija politička figura, postojalo je više revolucionarnih skupina, od kojih je svaka imala drugačiji pogled na budućnost zemlje. Grupe su uključivale liberale, marksiste, anarhiste i laike, uz veliki broj vjerskih skupina koje su tražile modeliranje iranske budućnosti.
Teolozi su bili prvi koji su uspostavili red u zemlji uz pomoć lokalnih odbora. Poznati pod imenom Branitelji revolucije od svibnja 1979., ove skupine su brzo dobile moć na lokalnoj razini po cijelom Iranu, te time i najveći dio moći na sveukupnoj razini. Uz pomoć revolucionarnih sudova koji su uspostavljeni, eliminirane su ključne ličnosti iz starog režima, kao i protivnici iz drugih skupina. Krajem 1979. organiziran je referendum, na kojem je uspostavljena islamska republika po Homeinijevom nacrtu, s vrhovnim vođom na čelu.
Zbog iranske talačke krize (okupacija veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Teheranu između 4. studenog 1979. i 20. siječnja 1981. i uzimanje osoblja kao talce) Carterova administracija je prekinula diplomatske veze s Iranom, te nametnula 7. travnja 1980. gospodarske sankcije. 22. rujna 1980., iskorišćujući slabost iranskih oružanih snaga pod novim islamskim režimom[2], Irak napada Iran. Službena politika SAD-a tražila je izolaciju Irana. SAD i njezini saveznici pružili su oružje i tehnologiju režimu Sadama Huseina koji je htio osvojiti naftna polja u Huzestanu[3]. Članovi Reganove administracije potajno su prodavali oružje i dijelove Iranu, što je poznato pod nazivom Iran-Contra afera. Iran je pristao na poštovanje prekida vatre kojeg je zahtijevala 598 rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 20. srpnja 1987. godine. 15. kolovoza 1990. Sadam Husein je pristao vratiti se na dogovore iz Alžira iz 1975., tj. status quo ante bellum.
Nakon Homeinijeve smrti 3. lipnja 1989., Vijeće stručnjaka prihvatilo je Alija Hameneija kao vođu revolucije. Njegovim dolaskom na vlast ustav je promijenjen.
Tijekom Zaljevskog rata 1991. godine, Iran je ostao neutralan (dopustio je jedino prisutnost iračkog zrakoplovstva i ulazak iračkih izbjeglica na svoj teritorij).
Revolucija, nakon koje je slijedio rat s Irakom ostavili su velike posljedice na gospodarstvo zemlje koje su vodili pragmatičari kao Hašemi Rafsandžani, koji je izabran kao predsjednik 1987., te 1991. godine. Krah gospodarske politike i modernizacije iranske države doveo je do izbora umjerenjaka Muhameda Hatamija na mjesto predsjednika 1997. godine. Njegovu vladavinu obilježile su nesuglasice između društva koje je zahtijevalo promjene i svećenstva koje je željelo zadržati svoju moć. Ova situacija doseže svoj vrhunac u srpnju 1999., kada su na ulicama Teherana i drugih većih gradova izbili masovni protesti protiv vlasti. Hatami je ponovno izabran 2001. godine, ali konzervativne struje u iranskom parlamentu destabilizirale su njegov reformatorski pokret.
2005. godine, na mjesto predsjednika države izabran je konzervativni gradonačelnik Teherana, Mahmud Ahmadinežad. Njegov mandat obilježava kontroverzni nuklearni program i tvrda vanjska politika.
Nesloga arapskog svijeta, tenzije Šiiti/ Suniti...Saudi. A Izrael samo vješto koristi situacije koje se nižu.
Nego Iran.
Meni je Iran simpatičan, mada nemam nekog razloga, osim par razgovora sa Irancima. Dovoljno su veliki, da nemaju kompleksa ni pred kim.
Povijest je impozantna...bez pretjerivanja spada u uzak krug zemalja s područja kolijevke civilizacije, kakvu znamo...
Nakon mjeseci demonstracija i prosvjeda protiv njegovog režima, Muhamed Reza Pahlavi napustio je Iran 16. siječnja 1979. godine. 1. veljače 1979. Ruholah Homeini vratio se u zemlju nakon 15 godina egzila. Nakon proglašenja neutralnosti oružanih snaga u revoluciji, Homeini je proglasio kraj monarhije 11. veljače, te uspostavio prijelaznu vladu.
Iako je među stanovništvom većinom vladalo pozitivno raspoloženje zbog odlaska šaha, postojalo je mnogo nesuglasica oko budućnosti Irana[1]. Iako je Homeini bio najpopularnija politička figura, postojalo je više revolucionarnih skupina, od kojih je svaka imala drugačiji pogled na budućnost zemlje. Grupe su uključivale liberale, marksiste, anarhiste i laike, uz veliki broj vjerskih skupina koje su tražile modeliranje iranske budućnosti.
Teolozi su bili prvi koji su uspostavili red u zemlji uz pomoć lokalnih odbora. Poznati pod imenom Branitelji revolucije od svibnja 1979., ove skupine su brzo dobile moć na lokalnoj razini po cijelom Iranu, te time i najveći dio moći na sveukupnoj razini. Uz pomoć revolucionarnih sudova koji su uspostavljeni, eliminirane su ključne ličnosti iz starog režima, kao i protivnici iz drugih skupina. Krajem 1979. organiziran je referendum, na kojem je uspostavljena islamska republika po Homeinijevom nacrtu, s vrhovnim vođom na čelu.
Zbog iranske talačke krize (okupacija veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Teheranu između 4. studenog 1979. i 20. siječnja 1981. i uzimanje osoblja kao talce) Carterova administracija je prekinula diplomatske veze s Iranom, te nametnula 7. travnja 1980. gospodarske sankcije. 22. rujna 1980., iskorišćujući slabost iranskih oružanih snaga pod novim islamskim režimom[2], Irak napada Iran. Službena politika SAD-a tražila je izolaciju Irana. SAD i njezini saveznici pružili su oružje i tehnologiju režimu Sadama Huseina koji je htio osvojiti naftna polja u Huzestanu[3]. Članovi Reganove administracije potajno su prodavali oružje i dijelove Iranu, što je poznato pod nazivom Iran-Contra afera. Iran je pristao na poštovanje prekida vatre kojeg je zahtijevala 598 rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 20. srpnja 1987. godine. 15. kolovoza 1990. Sadam Husein je pristao vratiti se na dogovore iz Alžira iz 1975., tj. status quo ante bellum.
Nakon Homeinijeve smrti 3. lipnja 1989., Vijeće stručnjaka prihvatilo je Alija Hameneija kao vođu revolucije. Njegovim dolaskom na vlast ustav je promijenjen.
Tijekom Zaljevskog rata 1991. godine, Iran je ostao neutralan (dopustio je jedino prisutnost iračkog zrakoplovstva i ulazak iračkih izbjeglica na svoj teritorij).
Revolucija, nakon koje je slijedio rat s Irakom ostavili su velike posljedice na gospodarstvo zemlje koje su vodili pragmatičari kao Hašemi Rafsandžani, koji je izabran kao predsjednik 1987., te 1991. godine. Krah gospodarske politike i modernizacije iranske države doveo je do izbora umjerenjaka Muhameda Hatamija na mjesto predsjednika 1997. godine. Njegovu vladavinu obilježile su nesuglasice između društva koje je zahtijevalo promjene i svećenstva koje je željelo zadržati svoju moć. Ova situacija doseže svoj vrhunac u srpnju 1999., kada su na ulicama Teherana i drugih većih gradova izbili masovni protesti protiv vlasti. Hatami je ponovno izabran 2001. godine, ali konzervativne struje u iranskom parlamentu destabilizirale su njegov reformatorski pokret.
2005. godine, na mjesto predsjednika države izabran je konzervativni gradonačelnik Teherana, Mahmud Ahmadinežad. Njegov mandat obilježava kontroverzni nuklearni program i tvrda vanjska politika.
0