Ratni zločini, procesi, kazne...

[storm]

Reci.

Ma drmr konta, jer sam istim člankom otvorio temu o rep srpskoj
Ali neka ga svakako

[dmr]

Nije to, kasnije sam vidio clanak tamo, nemam sad vremena da vise pisem, moj prvi dojam je too good to be true, .... onda, druga stvar, ta uloga nasih prvaka, ne znam, .... nisam pametan

[Heidi]

Nisam vidjela, sorry, izasao danas
Izbrisat cu

[storm]

Nisam vidjela, sorry, izasao danas
Izbrisat cu

Ne ne... Svakako mu je mjesto i tu...
A tu smo negdje objavili...
Neka, pusti

[Heidi]

Pa sto me lajkas, ja obrisah

[storm]

Pa sto me lajkas, ja obrisah

Evo ostavio sam link na vijest, da ne bude ćelav

[storm]

Svako zlo za neko dobro...

Preminuo Momčilo Krajišnik
Haški osuđenik Momčilo Krajišnik preminuo je u Banjoj Luci u 75. godini, od posljedica korona virusa.
Krajišnik je presudom Haškog tribunala 2009. bio osuđen na 20 godina zatvoraAl Jazeera
Haški osuđenik Momčilo Krajišnik preminuo je jutros u Banjoj Luci u 75. godini, od posljedica korona virusa.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske saopšteno je da je Krajišnik preminuo u 6:00 sati u Klinici intenzivne medicine za nehirurške grane, od posljedica infekcije virusom korona.

Osuđen na 20 godina
Krajišnik je bio prvi predsjednik Narodne skupštine bh. entiteta Republike Srpske i prvi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.

Krajišnik je presudom Haškog tribunala 17. marta 2009. bio osuđen na 20 godina zatvora za zločine počinjene tokom rata u BiH, a poslije odslužene dvije trećine kazne, pušten je na slobodu 2013. godine

[Fatih]

Svako zlo za neko dobro...

Preminuo Momčilo Krajišnik
Haški osuđenik Momčilo Krajišnik preminuo je u Banjoj Luci u 75. godini, od posljedica korona virusa.
Krajišnik je presudom Haškog tribunala 2009. bio osuđen na 20 godina zatvoraAl Jazeera
Haški osuđenik Momčilo Krajišnik preminuo je jutros u Banjoj Luci u 75. godini, od posljedica korona virusa.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske saopšteno je da je Krajišnik preminuo u 6:00 sati u Klinici intenzivne medicine za nehirurške grane, od posljedica infekcije virusom korona.

Osuđen na 20 godina
Krajišnik je bio prvi predsjednik Narodne skupštine bh. entiteta Republike Srpske i prvi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.

Krajišnik je presudom Haškog tribunala 17. marta 2009. bio osuđen na 20 godina zatvora za zločine počinjene tokom rata u BiH, a poslije odslužene dvije trećine kazne, pušten je na slobodu 2013. godine

Neka ti je teska crna zemlja bosanska, Obrvasu. Ipak, suprotno onome sto si htio, na smrtnom listu ce da ti pise "Bosna i Hercegovina".

[laga-nini]

..nije nikakva satisfakcija za zločine al ipak veseli..
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u petak je podignulo optužnicu za ratne zločine protiv ratnog zapovjednika u vojsci bosanskih Srba Zorana Malinića kojega tereti za teške ratne zločine uključujući sudjelovanje u genocidu počinjenom nad Bošnjacima Srebrenice.

Malinić (59), je optužen na temelju dokaza i brojnih svjedoka koji su o ratnim zločinima iskaz dali pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u postupcima vođenima protiv drugih visokih vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba.

Tužiteljstvo BiH tereti Malinića kao tadašnjeg zapovjednika bataljuna vojne policije koji je djelovao pri glavnom stožeru vojske bosanskih Srba.

U optužnici se navodi da je on "svjesno pružio pomoć sudionicima udruženog zločinačkog pothvata u nakani počinjenja genocida" u srpnju 1995. godine kada su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba napali Srebrenicu kao zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda.

Malinić, koji ima državljanstvo Srbije i prebivalište u Beogradu, optužen je da je planirao, nadzirao i koordinirao djelovanje vojnih policajaca u Novoj Kasabi i okolici gdje su nakon pada Srebrenice dovođeni zarobljeni civili bošnjake nacionalnosti.

Vojni policajci kojima je zapovjedao Malinić ubili su najmanje 12 zarobljenih civila među kojima je bilo i ranjenih osoba te žena.
Ti su vojni policajci sudjelovali i u zarobljavanju najmanje stotinu civila koje su odveli u mjesta Kravica te Bratunac te pogubili.
Malinić je optužen za kazneno djelo pomaganja u genocidu.

Tužiteljstvo BiH njegovu će krivnju dokazivati pozivanjem 130 svjedoka, izjavama šest svjedoka koji su do sada preminuli, a ranije su svjedočili pred Haaškim tribunalom kao i prilaganjem 285 materijalnih dokaza.

[storm]

M. Gušić/ klix.ba


Stotine predmeta ratnih zločina u BiH s haške "A" liste još uvijek čeka u ladicamaJedan od gradova koji čeka pravdu je i Goražde koje je bilo pod opsadom (Foto: EPA-EFE)
Nakon što Vijeće ministara ni na posljednjoj sjednici nije razmotrilo Prijedlog odluke o formiranju nadzora za Revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, pitanje je šta će biti s velikim brojem neriješenih slučajeva ratnih zločina u BiH.


Razlog što ovaj prijedlog nije razmatran je to što zamjenski članovi Nadzornog tijela, koji dolaze iz različitih institucija, nisu bili nacionalno izbalansirani. Upravo zbog ovakvih stvari, u javnosti se stječe dojam da se pitanje procesuiranja odgovornih za ratne zločine namjerno gura pod tepih i da će usvajanje ovog predmeta morati pričekati bolja vremena, a vremena je sve manje.

Najsloženiji predmeti

Naime, bh. vlasti su još 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, kojom je regulisano da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti s rokom od sedam godina, dok bi ostali bili prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine.

Ovo i nije baš urodilo plodom, jer je 2015. istekao zadani rok od sedam godina, međutim, nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou, zbog čega je pripremljena Revidirana strategija kojom su i neki od ovih najsloženijih predmeta (takozvana oznaka "A") prebačeni na entitetske nivoe.

Vijeće ministara je ovu Revidiranu strategiju usvojilo tek u septembru prošle godine, uz obavezu da će u roku od 90 dana od usvajanja Državne strategije dostaviti podatke o predmetima i osobama s ranijom standardnom oznakom A, čije je vođenje postupka ustupljeno entitetskim tužilaštvima i Tužilaštvu Brčko distrikta BiH. BiH se također obavezala da će svi slučajevi A kategorije biti riješeni do 2023. godine.

Dovoljno dokaza

Da pojasnimo, predmeti sa standardnom oznakom A predstavljaju, u suštini, osobe za koje ima dovoljno dokaza, prema međunarodnim standardima, koji pružaju osnovanu sumnju da je osoba počinila ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

Upravo ovi predmeti posebno su zanimljivi bh. javnosti, posebno članovima porodica žrtava, a prema podacima Međunarodnog suda za ratne zločine, ukupan broj slučajeva s A liste je 489.




Ono što je posebno indikativno je činjenica da su presude donesene u samo 121 slučaju, a da su 23 osobe nedostupne pravosudnim organima naše zemlje. U suštini, to nam govori da je procesuirano svega četvrtina slučajeva u periodu od 13 godina, što znači da je za procesuiranje još tri četvrtine ostalo tri godine.

Nema zastare

Jednostavnom matematičkom jednačinom dolazimo do podatka da su bh. tužilaštva tokom proteklih 13 godina imala efikasnost procesuiranja od devet slučajeva godišnje. Istom tom jednačinom dolazimo do rezultata da je, da bi se ispoštovao zadani rok, u sljedeće tri godine potrebno raditi efikasnošću od 123 slučaja godišnje.

Međutim, od zemlje u kojoj se moraju "nacionalno balansirati" članovi Nadzornog tijela za provođenje Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, očekivati ovakve rezultate krajnje je neozbiljno, da ne kažemo u domenu naučne fantastike. To nažalost znači da će se porodice žrtava morati, koliko god to grubo zvučalo, strpjeti još neko vrijeme. U svemu tome ipak ohrabruje jedna činjenica - ratni zločin ne zastarijeva.

[Fatih]

Ratni zlocin ne zastarjeva, ali, stare i umiru prirodnom smrcu zlocinci, najcesce se braneci sa slobode. Konkretno, stoka koja je bila "alfa i omega" u desavanjima u mom mjestu, koje je zapaljeno i sruseno do temelja, civili ubijani, ostali u logorima zavrsili (mnogi i tu ubijeni), po nekom logickom zakljucku, "odbrojava zadnje sate", i ako umre prije presude...

[Ramzess]

Tadicka i ekipa je tu da usporava rad tuzilastva i otvara nebitne slucajeve stiteci te sa "A" liste.
Uglavnom su tu HDZ (UZP) sudije ali nazalost i nesto potkupljenih balija.
Kad sam o tome pisao komentare na Klixu odmah su ih brisali i banovali me.

[Heidi]

Transkripti genocida: Tako su govorili ratni zločinci!




U pitanju je online platforma koja ima za cilj da istraživačima, naučnicima, organizacijama civilnog društva u regiji, medijima i svima zainteresiranima za istraživanje genocida omogući jednostavan uvid u najvažnije odluke tadašnjeg rukovodstva Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.

Ti dokumenti su i ranije bili javni, ali su bili nepristupačni i njihovi formati nisu učinili jednostavnim pretraživanje sadržaja, a Memorijalni centar ih je prepoznao važnim u procesu podizanja svijesti javnosti o postojanju šireg političkog konsenzusa o operaciji genocida nad bošnjačkim stanovništvom širom Bosne i Hercegovine.

Realizaciju tog istraživanja pokrenuo je i odobrio Upravni odbor Memorijalnog centra, a Projekat "Transkripti genocida" finansiran je direktno iz budžeta Memorijalnog centra Srebrenica, bez podrške vanjskih donatora, zbog čega su ponosni što je veći dio implementacije projekta oslonjen na interne kapacitete.

Projekat će dostaviti ovu aplikaciju univerzitetima i organizacijama civilnog društva u regiji, ali i medijima, najavljeno je.

Platforma će u narednom periodu biti plasirana i online putem, a cilj ju je dodatno proširiti u budućnosti, kroz uključivanje novih stenograma, odluka i dokumenata različitih institucija relevantnih i povezanih s planiranjem i organiziranjem genocidne operacije i drugih ratnih zločina u vremenu rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Među tim dokumentima je i zapisniku Skupštine iz 21. novembra 1991. godine u kojem se navodi da "Skupština donosi Odluku o ostajanju srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u zajedničkoj državi Jugoslaviji potvrđena na održanom plebiscitu srpskog naroda i da je stupila na snagu te se usvaja Odluka prema kojoj područja općina, mjesnih zajednica kao i naseljenih mjesta u kojima je proveden plebiscit skupa s Republikom Srbijom, Republikom Crnom Gorom, SAO Krajinom, SAO Slavonijom i Baranjom i Zapadni Sremom, smatraju se teritorijem Savezne države Jugoslavije".

- Polazeći od ustavne uloge JNA, Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini s pravom očekuje i poziva Jugoslovensku narodnu armiju da u slučaju ugroženosti srpskih teritorija u Bosni i Hercegovini i srpskog naroda, kao i drugih naroda koji žive na tim teritorijama u Bosni i Hercegovini, od bilo koga i sa bilo koje strane, pruži svu potrebnu zaštitu u odbrani ljudskih života i njihove imovine - kazao je Momčilo Krajišnik 11. decembra 1991. godine.

- Ubijeđen sam da će 21. decembar 1991. godine biti početak bune protiv dahija - rekao je Rajko Dukić.

U jednom od zapisnika iz 12. maja 1992. godine navedeno je da je usvojena Odluka o strateškim ciljevima srpskog naroda u Bosni i Hercegovini koja sadrži prioritete srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Među njima su državno razgraničenje s druge dvije nacionalne zajednice, koridor (povezanost teritorije) između Semberije i Krajine, uspostavlјanje koridora u dolini rijeke Drine, eliminiranje Drine kao granice između srpskih država, uspostavlјanje granica na rijekama Uni i Neretvi, podjela grada Sarajeva na srpski i muslimanski dio i uspostavlјanje u svakom od dijelova efektivne državne vlasti, izlaz Republike Srpske na more.

- Prema tome mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će Krajišnik i Karadžić objasniti svijetu. To je lјudi genocid - rekao je Ratko Mladić u maju 1992. godine.

Među velikim brojem dokumenata u jednom od njih zabilježena je izjava Momčila Krajišnika 8. januara 1993. godine u kojoj traži izjašnjavanje o tome da su Muslimani kao narod komunistička tvorevina.

- Mi ne prihvatamo tu vještačku naciju. Smatramo da su Muslimani sekta, grupacija ili skupina, turske provenijencije. Ima li još neko šta da doda? Nema. Stavlјam na glasanje sve ove zaklјučke. Ko je za? Ima li neko protiv? Suzdržan? Gospodo, hvala vam usvojili smo zaklјučke jednoglasno - kazao je.

- Oni su muhamedanci turske provenijencije i ništa drugo. Nisu čak ni pravi pripadnici islama, jer su eto više sekta nego pravi pripadnici islama. A Musliman mu dođe kao nekakav pripadnik islama. Oni su nekakva niža kategorija. Ipak je predsjednik Skupštine u pravu, oni su sekta. I nikako da ih posrblјavamo, molim vas - kazao je Savo Knežević.

Vojo Kuprešanin 8. septembra 1993. godine predložio je da se muslimanski narod izbaci kao narod.

- Ni jedna evropska država, ni jedan narod u svijetu ih ne bi priznao. A Bosnu trebamo ili maksimalistički. To nije maksimalistički, to je realno, to je historijski, to je srpska zemlja - kazao je tada.

Radovan Karadžić 13. februara 1995. godine kazao je "jasno su nam na koktelima i ručcima rekli to je gospodo zato što mi nećemo da prihvatimo postojanje islamske države u Evropi, što će reći da smo mi žrtvovani da ne bi bilo te države nego da bi bila mješovita, što će reći da mi svoje živote i živote naših generacija potrošimo na neutralizaciju islama, a da Evropa bude zajednica sretnih hrišćanskih naroda dok joj mi čuvamo zidine".

- I ono što ja zamjeram predsjedniku Republike, to je velika demokratičnost i humanost u ratu, humanizam jedan - kaže Dragan Đurić, 23. maja 1995. godine, dok je Momčilo Krajišnik u junu 1995. godine da je Skupština promijenila osnovnu politiku i cilјeve te da želimo slobodu i državu za srpski narod i potpuno razdvajanje za sva vremena sa Muslimanima i Hrvatima.

General Zdravko Tolimir, 6. augusta 1995. godine govoreći o Srebrenici naveo je da su s "problemom Srebrenice također stvorili adekvatne rezerve i učinili to u periodu u kome smo procijenili da međunarodna zajednica neće reagirati neposredno poslije događaja koji su se desili u zapadnoj Slavoniji i išli smo isklјučivo zato i to je bila jedna od strategijskih odluka GŠ i realizirali smo je u skladu s najbolјim mogućnostima uz minimalne gubitke".

- Ja sam kao vrhovni komandant stao iza plana za Žepu i Srebrenicu, za Srebrenicu uglavnom, Žepa se podrazumijevala. Gospodo, mi bismo izgubili rat da postoji Žepa s 90.000 naoružanih muslimana, izgubili bismo rat. Lično sam nadgledao plan bez znanja GŠ, ni ne krijući nego slučajno nailazeći generala Krstića i savjetovao mu da pravo ide u grad i da proglasi pad Srebrenice, a poslije ćemo se juriti s Turcima po šumama, odobrio sam i bliži zadatak i radikalni zadatak i ne kajem se za to - kazao je Radovan Karadžić 15. oktobra 1995. godine.

Ovo su samo mali dijelovi sa sjednica Skupštine, a objava stenograma sjednica takozvane Srpske Republike Bosne i Hercegovine te Republike Srpske od njenog osnutka do okončanja agresije i rata u Bosni i Hercegovini predstavljaju svojevrsno svjedočanstvo genocida i dokaz planiranog udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih srpskih prostora, bez obzira na masovnost i brutalnost zločina nad nesrpskim življem i neprocjenjivu štetu izazvanu razaranjem privrednih, kulturnih, vjerskih i drugih dobara.

Nije riječ o subjektivnoj interpretaciji žrtve takvog sistema. U to će se čitanjem ovih zapisa uvjeriti i čitatelji bez spoznaje o ovdašnjim prilikama s obzirom da je destruktivna nakana otvoreno razrađivana i proklamirana aktima, izjavama i djelovanjem aktera Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, tadašnjeg političkog i vojnog rukovodstva bosanskih Srba.

Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini "kao najviši predstavnički i zakonodavni organ Srpskog naroda u BiH", konstituirana je 24. oktobra 1991. godine u Sarajevu. Formirali su je poslanici Kluba srpske demokratske strane i Kluba Srpskog pokreta obnove u Skupštini Bosne i Hercegovine na osnovu "Ustavom utvrđenog prava na samoopredjeljenje uključujući pravo na otcjepljenje".


FAKTOR/STAV

[storm]

Ne imao mira...

Umro zločinac Milorad Pelemiš. Bio je komandant jedinice koja je učestvovala u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici
Autor: Raport.ba
Milorad Pelemiš, komandant 10. diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske koji je učestvovao u ratnim zločinima nad Bošnjacima preminuo je u Beogradu nakon, kako je objavljeno, duge i teške bolesti.



Njegova jedinica je učestvovala u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, a Pelemiš nikada nije zvanično osuđen.

Pelemiš se branio kako je tek naknadno saznao – da su njegovi podređeni tamo upotrebljeni kao ubice, makar su ga i neki od njih – prokazali kao jednog od nalogodavaca.

Kao svjedok odbrane Ratka Mladića Pelemiš je ustvrdio da njegovim podređenim niko od nadređenih iz Glavnog štaba VRS-a generala Mladića – nije upravljao, niti im išta naredio kobnog dana kada su na farmi u Branjevu sistematski pogubili između 1.000 i 1.200 zarobljenih bošnjačkih dječaka i muškaraca.



Nakon ubijanja u Branjevu, pripadnici 10. diverzantskog odreda su odbili streljanje zarobljenika u skladištu u Domu u Pilici gdje je ubijeno još oko 500 ljudi. Pelemiš je naveo kako su pripadnici iskorišteni za ubistvo van njegovog saznanja, makar je opisao kako ga je kao komandanta – jedan od njih tražio dozvolu čak za krađu pronađenog automobila..

Pelemiš je ustvrdio da je njegov podređeni Erdemović izmislio priču – kada ga je označio kao odgovornog za njihovo upućivanje na stratište u Branjevu, gdje su ubijali zarobljenike, kao i za naređenje ubistva jednog čovjeka zatečenog u Srebrenici – kojem je potom prerezan vrat.

[Fatih]

E, Pelemis... Kako prodje na sudu Munkira i Nekira? Znam, znam...ne mozes vise govoriti. Kosti ti grob drobio.

[storm]

Čekamo presudu Jovici Stanisicu, i Frenkiju Simatovicu...

Čuj Jovica i Frenki... Tako bezazleno djeluju imena...

[John Cleese]

Čekamo presudu Jovici Stanisicu, i Frenkiju Simatovicu...

Čuj Jovica i Frenki... Tako bezazleno djeluju imena...

Bas tako.

A odgovorni su za "specijalne operacije" i za skoro sve ostalo sto je na bilo koji nacin vezano za specijalni rat koji su Milosevicevi majmuni vodili na prostoru bivse Juge devedesetih.

Frenki se zapravo zove Franko.