Ne mozemo mu osporiti strucnost, obzirom na reference
Odgađanje majčinstva: Žene u BiH sve češće rađaju tek nakon 30. godine
Re: Odgađanje majčinstva: Žene u BiH sve češće rađaju tek nakon 30. godine
2
1
1
Re: Odgađanje majčinstva: Žene u BiH sve češće rađaju tek nakon 30. godine
Pa i jeste bolje nesto prozivis mladalacki pa onda beba,neg kasnije zaliti i ponasati se tako..
1
1
ALPHA ET OMEGA
- Russki
- prince of idiotism
- Reactions: 22278
- Postovi: 16994
- Pridružen/a: 29 aug 2020, 19:19
- Lokacija: Throne of Time
Re: Odgađanje majčinstva: Žene u BiH sve češće rađaju tek nakon 30. godine
Ne znam šta bih ti rekao, doduše, ovaj citat gore je linija iz teksta TBF stvari, Nostalgična, što pretpostavljam i znaš ali eto..sumira moja neka razmišljanja.
Vjerujem da razloga ima, ali zasad su mi veći minusi. Nadam se promjeni. Kozmičkoj. Sve i jednoj mogućoj promjeni.
1
1
abysmal depths are flooded
Re: Odgađanje majčinstva: Žene u BiH sve češće rađaju tek nakon 30. godine
Zavisi odakle očekuješ promjenu, ako se uopšte i desi.Russki je napisao/la: ↑20 okt 2021, 18:14Ne znam šta bih ti rekao, doduše, ovaj citat gore je linija iz teksta TBF stvari, Nostalgična, što pretpostavljam i znaš ali eto..sumira moja neka razmišljanja.
Vjerujem da razloga ima, ali zasad su mi veći minusi. Nadam se promjeni. Kozmičkoj. Sve i jednoj mogućoj promjeni.
Ne vjerujem da ćemo dočekati neke revolucionarne promjene za naših života, a valja se žrtvovati i ovako i onako... uglavnom, kako god odlučiš.
2
1
1
Re: Odgađanje majčinstva: Žene u BiH sve češće rađaju tek nakon 30. godine
Biološki sat termin je s kojim se većina žena susrela već u svojoj ranoj mladosti. Iako je obično povezan s negativnim konotacijama, vrlo se često koristi u svakodnevnici, osobito kao „opaska” ženama koje su prešle tridesetu godinu života, a još uvijek nisu postale majke. Postoji li zapravo biološki sat? Što on označava za žene, a što za muškarce? I najvažnije – za koga on „otkucava”? Na sva ta pitanja, ali i brojna druga donosimo vam odgovore u današnjem blogu.
OTKUD POTIČE TERMIN „BIOLOŠKI SAT”?
Krajem 70-ih godina prošloga stoljeća, u Zapadnim zemljama termin „biološki sat” počeo je dobivati sve veću pažnju u javnom prostoru. U jeku borbe za ženska prava, jednake plaće i položaj žena u društvu, pitanje rađanja djece u kasnijoj dobi preuzimalo je svjetla pozornice. Sve više žena odlučivalo je nastaviti obrazovanje i odmaknuti se od tradicionalnih uloga. U proljeće 1978. godine Richard Cohen objavio je članak u The Washington Postu pod nazivom The clock is ticking for the career woman (hrv. Sat otkucava za žene s karijerom). Tada se ovaj pojam prvi puta spominje.
Međutim, biološki sat ipak nije medicinski pojam. To je popularni termin koji označava razdoblje u kojem žena može ostati trudna i uspješno iznijeti trudnoću. U ljudskom organizmu postoje brojni „biološki satovi” koji reguliraju cikluse budnosti i spavanja, metaboličke i imunološke procese pa čak i jednostavne nagone poput gladi. Ipak, termin „biološki sat” često je povezan s negativnim društvenim predrasudama i treba ga odvojiti od znanstvenih činjenica. Biološki sat uključuje prirodne procese starenja koji značajno utječu na žensku plodnost, no to nisu jedini čimbenici koji ju određuju.
STA JE BIOLOŠKI SAT ZA ŽENE?
Žena se rađa s određenim brojem jajnih stanica (oko milijun do dva potencijalnih jajnih stanica) koje počinju sazrijevati tek u pubertetu, a do tada su u stanju mirovanja. Ulaskom u pubertet, ostaje ih otprilike 300-500.000. Nakon prve menstruacije (menarhe), menstrualni ciklusi u većine žena još uvijek nisu u potpunosti pravilni, što znači da se ni ovulacije ne događaju svaki mjesec. Nakon godinu do dvije, većina žena svakim idućim menstruacijskim ciklusom „troši” svoje jajne stanice. U slučaju da je u menstruacijskom ciklusu došlo do oplodnje, događa se trudnoća i jajna stanica biva iskorištena za stvaranje zametka, odnosno ploda. U većini ostalih menstruacijskih ciklusa, do oplodnje ne dolazi, stoga jajne stanice koje su ovulirane u tom ciklusu propadnu. To znači da žene s redovitim ciklusom svakoga mjeseca imaju sve manje i manje spolnih stanica.
S vremenom, okolišni čimbenici poput prehrane, načina života, bolesti, uzimanja određenih lijekova i sličnog oštećuju jajne stanice zbog čega se s godinama smanjuje njihova kvaliteta. Opadanjem broja i kvalitete jajnih stanica teoretski se smanjuje i šansa žene za kvalitetnom trudnoćom, osobito nakon 40. godine života. Naime, vrhunac plodnosti žene dostižu oko svoje 25. godine nakon čega slijedi njezin polagani pad. Značajniji pad plodnosti prati razdoblje iza 37. godine života. Žene ispod tridesete godine života imaju oko 25% šanse za prirodnim začećem svaki mjesec, žene iznad tridesete oko 20%, dok se za žene blizu četrdesetih ta šansa spušta na oko 5%.
Neki stručnjaci smatraju da se s godinama života samo produljuje vrijeme potrebno za začeće, a ne i sposobnost žene za začeće, odnosno njezina plodnost. Međutim, treba imati na umu da se s vremenom smanjuje kvaliteta ženinih jajnih stanica što nosi povećan rizik od nekvalitetnih trudnoća, spontanih pobačaja i određenih anomalija ploda.
OTKUD POTIČE TERMIN „BIOLOŠKI SAT”?
Krajem 70-ih godina prošloga stoljeća, u Zapadnim zemljama termin „biološki sat” počeo je dobivati sve veću pažnju u javnom prostoru. U jeku borbe za ženska prava, jednake plaće i položaj žena u društvu, pitanje rađanja djece u kasnijoj dobi preuzimalo je svjetla pozornice. Sve više žena odlučivalo je nastaviti obrazovanje i odmaknuti se od tradicionalnih uloga. U proljeće 1978. godine Richard Cohen objavio je članak u The Washington Postu pod nazivom The clock is ticking for the career woman (hrv. Sat otkucava za žene s karijerom). Tada se ovaj pojam prvi puta spominje.
Međutim, biološki sat ipak nije medicinski pojam. To je popularni termin koji označava razdoblje u kojem žena može ostati trudna i uspješno iznijeti trudnoću. U ljudskom organizmu postoje brojni „biološki satovi” koji reguliraju cikluse budnosti i spavanja, metaboličke i imunološke procese pa čak i jednostavne nagone poput gladi. Ipak, termin „biološki sat” često je povezan s negativnim društvenim predrasudama i treba ga odvojiti od znanstvenih činjenica. Biološki sat uključuje prirodne procese starenja koji značajno utječu na žensku plodnost, no to nisu jedini čimbenici koji ju određuju.
STA JE BIOLOŠKI SAT ZA ŽENE?
Žena se rađa s određenim brojem jajnih stanica (oko milijun do dva potencijalnih jajnih stanica) koje počinju sazrijevati tek u pubertetu, a do tada su u stanju mirovanja. Ulaskom u pubertet, ostaje ih otprilike 300-500.000. Nakon prve menstruacije (menarhe), menstrualni ciklusi u većine žena još uvijek nisu u potpunosti pravilni, što znači da se ni ovulacije ne događaju svaki mjesec. Nakon godinu do dvije, većina žena svakim idućim menstruacijskim ciklusom „troši” svoje jajne stanice. U slučaju da je u menstruacijskom ciklusu došlo do oplodnje, događa se trudnoća i jajna stanica biva iskorištena za stvaranje zametka, odnosno ploda. U većini ostalih menstruacijskih ciklusa, do oplodnje ne dolazi, stoga jajne stanice koje su ovulirane u tom ciklusu propadnu. To znači da žene s redovitim ciklusom svakoga mjeseca imaju sve manje i manje spolnih stanica.
S vremenom, okolišni čimbenici poput prehrane, načina života, bolesti, uzimanja određenih lijekova i sličnog oštećuju jajne stanice zbog čega se s godinama smanjuje njihova kvaliteta. Opadanjem broja i kvalitete jajnih stanica teoretski se smanjuje i šansa žene za kvalitetnom trudnoćom, osobito nakon 40. godine života. Naime, vrhunac plodnosti žene dostižu oko svoje 25. godine nakon čega slijedi njezin polagani pad. Značajniji pad plodnosti prati razdoblje iza 37. godine života. Žene ispod tridesete godine života imaju oko 25% šanse za prirodnim začećem svaki mjesec, žene iznad tridesete oko 20%, dok se za žene blizu četrdesetih ta šansa spušta na oko 5%.
Neki stručnjaci smatraju da se s godinama života samo produljuje vrijeme potrebno za začeće, a ne i sposobnost žene za začeće, odnosno njezina plodnost. Međutim, treba imati na umu da se s vremenom smanjuje kvaliteta ženinih jajnih stanica što nosi povećan rizik od nekvalitetnih trudnoća, spontanih pobačaja i određenih anomalija ploda.
0
Re: Odgađanje majčinstva: Žene u BiH sve češće rađaju tek nakon 30. godine
najlakse je dat brt
0
pričo razne gluposti, govorijo sam svašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
- Veca
- Etablirani član
- Reactions: 1973
- Postovi: 1449
- Pridružen/a: 31 aug 2020, 15:33
- Lokacija: Sikirevci!
Re: Odgađanje majčinstva: Žene u BiH sve češće rađaju tek nakon 30. godine
...o tome se ne radi, nego o djetetu koje ima 22 god.,a ti skoro seset ...izmislja toplu vodu! ...bajagi, on bi mladje roditelje, jami rekoh, objasni,sto? ...pa, bolest itd. .........a ja iz cuga, hajmo rekoh, lopte na male, odbojke, stonog, basketa, planinariti, eto, hajmo jeno 10-tak km. prosetati.............e, ka'e, ja ovoliko km. napravio na poslu BLA BLA BLAAAAAAAAA, MRS, rekoh!
1
1
Bice kad se sjetim