Katolička crkva
Re: Katolička crkva
Kazu da krscanstvo ima 6 grana: Catholicism, Protestantism, Eastern Orthodoxy, Anglicanism, Oriental Orthodoxy, and Assyrians
Re: Katolička crkva
To je otprilike to. Medjutim, naglasak da su svi ostali "nusprodukt" od katolicizma. Svakako, ima tu njih jos, kao Mormoni, Jehovini svjedoci, itd. Ali, kao sto mi muslimani odbijamo da nam se "prikacaju" neke sekte, i mi trebamo postovati ono sto "mainstream" krscanstvo kaze o tim skupinama.
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: Katolička crkva
Sakramenti su znakovi Božje ljubavi upućene čovjeku. Najveća Božja ljubav očitovana je u darivanju vlastitoga Sina Isusa Krista, koga je poslao na svijet da živi, umre i donese spasenje svakom čovjeku. Preko sakramenata Krist je i dalje prisutan u svojoj Crkvi.
Sedam svetih sakramenata dijelimo na tri dijela: sakramenti inicijacije (krštenje, potvrda, euharistija), sakramenti ozdravljenje (ispovijed i bolesničko pomazanje) i sakramenti u službi zajednice (svećenički red i ženidba).
Pa krenimo po redu da lakse upoznamo ako nekog zanima:
1. KRŠTENJE
Krštenje je prvi i temeljni sakrament Crkve, "vrata" u Kristovu zajednicu. Isus je rekao: "Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se". Ovaj sakrament nas čisti od istočnoga grijeha kao i od svih drugih grijeha i daje nam posvetnu milost te po njemu postajemo djeca Božja, braća Kristova, članovi Crkve i baštinici Neba. Onaj tko nije primio krštenje ne može primiti ni jedan drugi sakrament.
Krštenje je vidljivi znak da postajemo slični, "suobličeni" Isusu Kristu, prvom Božjem odabraniku, slični Kristu u njegovoj smrti, ukopu i uskrsnuću. Stoga su kršćani od davnine krštenje najsvečanije slavili redovito u vazmenoj noći između Velike subote i Uskrsa, kad Crkva slavi Kristov vazam (Pashu), tj. njegov prijelaz s ovog svijeta k Ocu po smrti i uskrsnuću. Krštenikov prolaz kroz smrt, ukop i uskrsnuće s Kristom lijepo simbolizira uronjavanje krštenika u vodu.
Tri su vrste krštenja: vodom, krvlju i željom, a sam obred krštenja vodom može biti na dva načina: uranjanje i polijevanje. Krštenje krvlju jest mučeništvo podneseno zbog vjere kod osobe koja nije krštena vodom. Krštenje željom jest onda kad se netko želi krstiti ali ga smrt ili nešto drugo spriječi. Dakle, mučeništvo ili želja nekrštenih osoba da se krste imaju iste učinke kao i krštenje vodom.
OBRED KRŠTENJA
• Da bi se netko krstio, on mora izraziti ŽELJU da bude kršten. Zato u obredu krštenja svećenik i pita kandidata: “Što tražiš od Crkve Božje?” Odgovor je: “Krštenje.” Kod krštenja male djece njihovu želju za krštenjem izražavaju njihovi roditelji i kumovi koji time preuzimaju dužnost da svoju djecu odgajaju u vjeri.
• Zatim krštenik sluša BOŽJU RIJEČ. Njome ga Bog poziva na vjeru i obraćenje. Snagom te riječi Bog iznutra obraća njegovo srce. Odrasli krštenici pripremaju se na krštenje i slušaju Božju riječ kroz dulje vrijeme, kako bi njihova vjera i obraćenje dovoljno sazreli. To se vrijeme zove "katekumenat".
• Obraćenje i vjeru krštenici izražavaju ODREKNUĆEM "SOTONE" - odbacuju zlo i Zloga (đavla), grijeh i praznovjerje - te ISPOVIJEŠĆU VJERE kojom se neopozivo opredjeljuju za Boga u Isusu Kristu. Svakom je kršteniku za krštenje nužna vjera. Mala djeca ne mogu imati osobne vjere, zato se ona krste u vjeri svojih roditelja, kumova i cijele Kristove zajednice. Da bi roditelji mogli valjano ispovjediti vjeru za krštenje svoga djeteta, često će im biti potrebno da se ponovno i sami potpunije dadnu uputiti u vjeru slušanjem i razmišljanjem Božje riječi pod vodstvom službenika Crkve (župnika, katehete).
BITNI ČIN KRŠTENJA jest trostruko pranje vodom - bilo uranjanjem bilo polijevanjem - uz riječi: JA TE KRSTIM U IME OCA I SINA I DUHA SVETOGA.
Redoviti krstitelj je svećenik (ili đakon). U izvanrednim i hitnim slučajevima može krstiti svatko tko zna što je krštenje i voljan je krstiti krštenika. Katolička vjera zato ne pozna i ne dopušta prekrštavanja. Čovjek koji vjeruje i želio bi se krstiti a ne može, kršten je već željom. Tko nekršten mučeništvom posvjedoči svoju vjeru kršten je krstom krvi.
• Obredi poslije pranja vodom označuju:
- Mazanje krizmom označuje da krštenik postaje pomazanik s Kristom-Pomazanikom (Mesijom), suradnik u njegovoj "proročkoj", "svećeničkoj" i "kraljevskoj" službi.
- Bijela haljina znak je novoga krštenikova dostojanstva (krštenjem postajemo "Božji sinovi") i znak njegove krsne nevinosti po oproštenju grijeha - ali i znak njegove obveze da odsada živi neokaljano po uzoru na Isusa Krista koji nije počinio zla.
- Krsna svijeća se pali na uskrsnoj svijeći koja gori kod krštenja a označuje prisutnost Isusa Krista - Uskrsloga. On je svjetlo i putokaz za novi život krštenika i izvor svega što nam se dariva po krštenju.
- Obred "Efeta", tj. obredno otvaranje krštenikovih ušiju i usta simbolički pokazuje da je krštenik stupio u novi odnos s Bogom: odsada će njegov život biti neprestano i pomno slušanje Božje riječi te spremno odazivanje toj riječi; (takvo će ga slušanje Božje riječi osposobljavati da za ljude može pronalaziti "prave riječi").
Krsni kumovi su svjedoci i jamci za vjeru krštenika pred kršćanskom zajednicom i predstavnici kršćanske zajednice pred krštenikom; suradnici i pomoćnici roditeljima u kršćanskom odgoju krštenika, osobito uzornim kršćanskim životom.
Svake godine u Vazmenoj noći slavimo spomen svoga krštenja. Zato te noći obnavljamo svoja krsna obećanja: odričemo se đavla i ispovijedamo vjeru. To činimo i u nekim važnim trenucima svoga kršćanskog života: kod potvrde (krizme), kod prve pričesti, kod popudbine, na misijama i sl.
Krsno opredjeljenje za Krista je neopozivo, ono trajno određuje i usmjeruje naš život, ako ga nevjerom i zlim životom ne pretvorimo tek u otvorena vrata od kojih dalje nismo ozbiljno koraknuli.
Sedam svetih sakramenata dijelimo na tri dijela: sakramenti inicijacije (krštenje, potvrda, euharistija), sakramenti ozdravljenje (ispovijed i bolesničko pomazanje) i sakramenti u službi zajednice (svećenički red i ženidba).
Pa krenimo po redu da lakse upoznamo ako nekog zanima:
1. KRŠTENJE
Krštenje je prvi i temeljni sakrament Crkve, "vrata" u Kristovu zajednicu. Isus je rekao: "Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se". Ovaj sakrament nas čisti od istočnoga grijeha kao i od svih drugih grijeha i daje nam posvetnu milost te po njemu postajemo djeca Božja, braća Kristova, članovi Crkve i baštinici Neba. Onaj tko nije primio krštenje ne može primiti ni jedan drugi sakrament.
Krštenje je vidljivi znak da postajemo slični, "suobličeni" Isusu Kristu, prvom Božjem odabraniku, slični Kristu u njegovoj smrti, ukopu i uskrsnuću. Stoga su kršćani od davnine krštenje najsvečanije slavili redovito u vazmenoj noći između Velike subote i Uskrsa, kad Crkva slavi Kristov vazam (Pashu), tj. njegov prijelaz s ovog svijeta k Ocu po smrti i uskrsnuću. Krštenikov prolaz kroz smrt, ukop i uskrsnuće s Kristom lijepo simbolizira uronjavanje krštenika u vodu.
Tri su vrste krštenja: vodom, krvlju i željom, a sam obred krštenja vodom može biti na dva načina: uranjanje i polijevanje. Krštenje krvlju jest mučeništvo podneseno zbog vjere kod osobe koja nije krštena vodom. Krštenje željom jest onda kad se netko želi krstiti ali ga smrt ili nešto drugo spriječi. Dakle, mučeništvo ili želja nekrštenih osoba da se krste imaju iste učinke kao i krštenje vodom.
OBRED KRŠTENJA
• Da bi se netko krstio, on mora izraziti ŽELJU da bude kršten. Zato u obredu krštenja svećenik i pita kandidata: “Što tražiš od Crkve Božje?” Odgovor je: “Krštenje.” Kod krštenja male djece njihovu želju za krštenjem izražavaju njihovi roditelji i kumovi koji time preuzimaju dužnost da svoju djecu odgajaju u vjeri.
• Zatim krštenik sluša BOŽJU RIJEČ. Njome ga Bog poziva na vjeru i obraćenje. Snagom te riječi Bog iznutra obraća njegovo srce. Odrasli krštenici pripremaju se na krštenje i slušaju Božju riječ kroz dulje vrijeme, kako bi njihova vjera i obraćenje dovoljno sazreli. To se vrijeme zove "katekumenat".
• Obraćenje i vjeru krštenici izražavaju ODREKNUĆEM "SOTONE" - odbacuju zlo i Zloga (đavla), grijeh i praznovjerje - te ISPOVIJEŠĆU VJERE kojom se neopozivo opredjeljuju za Boga u Isusu Kristu. Svakom je kršteniku za krštenje nužna vjera. Mala djeca ne mogu imati osobne vjere, zato se ona krste u vjeri svojih roditelja, kumova i cijele Kristove zajednice. Da bi roditelji mogli valjano ispovjediti vjeru za krštenje svoga djeteta, često će im biti potrebno da se ponovno i sami potpunije dadnu uputiti u vjeru slušanjem i razmišljanjem Božje riječi pod vodstvom službenika Crkve (župnika, katehete).
BITNI ČIN KRŠTENJA jest trostruko pranje vodom - bilo uranjanjem bilo polijevanjem - uz riječi: JA TE KRSTIM U IME OCA I SINA I DUHA SVETOGA.
Redoviti krstitelj je svećenik (ili đakon). U izvanrednim i hitnim slučajevima može krstiti svatko tko zna što je krštenje i voljan je krstiti krštenika. Katolička vjera zato ne pozna i ne dopušta prekrštavanja. Čovjek koji vjeruje i želio bi se krstiti a ne može, kršten je već željom. Tko nekršten mučeništvom posvjedoči svoju vjeru kršten je krstom krvi.
• Obredi poslije pranja vodom označuju:
- Mazanje krizmom označuje da krštenik postaje pomazanik s Kristom-Pomazanikom (Mesijom), suradnik u njegovoj "proročkoj", "svećeničkoj" i "kraljevskoj" službi.
- Bijela haljina znak je novoga krštenikova dostojanstva (krštenjem postajemo "Božji sinovi") i znak njegove krsne nevinosti po oproštenju grijeha - ali i znak njegove obveze da odsada živi neokaljano po uzoru na Isusa Krista koji nije počinio zla.
- Krsna svijeća se pali na uskrsnoj svijeći koja gori kod krštenja a označuje prisutnost Isusa Krista - Uskrsloga. On je svjetlo i putokaz za novi život krštenika i izvor svega što nam se dariva po krštenju.
- Obred "Efeta", tj. obredno otvaranje krštenikovih ušiju i usta simbolički pokazuje da je krštenik stupio u novi odnos s Bogom: odsada će njegov život biti neprestano i pomno slušanje Božje riječi te spremno odazivanje toj riječi; (takvo će ga slušanje Božje riječi osposobljavati da za ljude može pronalaziti "prave riječi").
Krsni kumovi su svjedoci i jamci za vjeru krštenika pred kršćanskom zajednicom i predstavnici kršćanske zajednice pred krštenikom; suradnici i pomoćnici roditeljima u kršćanskom odgoju krštenika, osobito uzornim kršćanskim životom.
Svake godine u Vazmenoj noći slavimo spomen svoga krštenja. Zato te noći obnavljamo svoja krsna obećanja: odričemo se đavla i ispovijedamo vjeru. To činimo i u nekim važnim trenucima svoga kršćanskog života: kod potvrde (krizme), kod prve pričesti, kod popudbine, na misijama i sl.
Krsno opredjeljenje za Krista je neopozivo, ono trajno određuje i usmjeruje naš život, ako ga nevjerom i zlim životom ne pretvorimo tek u otvorena vrata od kojih dalje nismo ozbiljno koraknuli.
1
1
Re: Katolička crkva
Zvanicno ime Pravoslavlja (Eastern Orthodoxy) je Orthodox Catholic Church.
2
1
1
1
Tražili smo se po prethodnim životima
Re: Katolička crkva
OpisMala Gospa je spomendan rođenja Blažene Djevice Marije. Slavi se 8. rujna svake godine. Marijino rođenje je pretkazano i naviješteno u Starom zavjetu.
1
1
Re: Katolička crkva
Papa Franjo, kritičar "izvanjske pobožnosti" koja je gdjekad prevladavala unutar Crkve, rekao je da su kulinarski i spolni užitak "jednostavno božanski", u knjizi razgovora koja je u srijedu izašla u Italiji.
"Crkva je osudila neljudski, sirov i prost užitak, ali je uvijek prihvaćala ljudski, umjeren i moralan užitak", ocijenio je Sveti Otac odgovarajući na pitanja Carla Petrinija, talijanskog pisca i gastronoma.
"Užitak dolazi izravno od Boga, on nije ni katolički, ni kršćanski, ni nešto treće, on je jednostavno božanski", ističe papa Franjo.
"Uživanje u hrani održava vas u dobrom zdravlju, kao što spolni užitak čini ljubav ljepšom i jamči produženje vrste", dodao je Papa rođen u Argentini.
On je potpuno suprotan "licemjernom moralu" koji ne priznaje pojam užitka i koji je postojao u povijesti Katoličke Crkve, što je "pogrešno tumačenje kršćanske poruke".
Takvo je gledanje "načinilo golemu štetu koja se i danas snažno osjeti u nekim slučajevima", požalio se.
"Naprotiv, uživanje u hrani kao i spolni užitak dolaze od Boga", istaknuo je poglavar 1,3 milijarde katolika.
"Crkva je osudila neljudski, sirov i prost užitak, ali je uvijek prihvaćala ljudski, umjeren i moralan užitak", ocijenio je Sveti Otac odgovarajući na pitanja Carla Petrinija, talijanskog pisca i gastronoma.
"Užitak dolazi izravno od Boga, on nije ni katolički, ni kršćanski, ni nešto treće, on je jednostavno božanski", ističe papa Franjo.
"Uživanje u hrani održava vas u dobrom zdravlju, kao što spolni užitak čini ljubav ljepšom i jamči produženje vrste", dodao je Papa rođen u Argentini.
On je potpuno suprotan "licemjernom moralu" koji ne priznaje pojam užitka i koji je postojao u povijesti Katoličke Crkve, što je "pogrešno tumačenje kršćanske poruke".
Takvo je gledanje "načinilo golemu štetu koja se i danas snažno osjeti u nekim slučajevima", požalio se.
"Naprotiv, uživanje u hrani kao i spolni užitak dolaze od Boga", istaknuo je poglavar 1,3 milijarde katolika.
0
Re: Katolička crkva
A sta sve i ovi gastronomi nece pitati.laga-nini je napisao/la: ↑10 sep 2020, 06:15 Papa Franjo, kritičar "izvanjske pobožnosti" koja je gdjekad prevladavala unutar Crkve, rekao je da su kulinarski i spolni užitak "jednostavno božanski", u knjizi razgovora koja je u srijedu izašla u Italiji.
"Crkva je osudila neljudski, sirov i prost užitak, ali je uvijek prihvaćala ljudski, umjeren i moralan užitak", ocijenio je Sveti Otac odgovarajući na pitanja Carla Petrinija, talijanskog pisca i gastronoma.
"Užitak dolazi izravno od Boga, on nije ni katolički, ni kršćanski, ni nešto treće, on je jednostavno božanski", ističe papa Franjo.
"Uživanje u hrani održava vas u dobrom zdravlju, kao što spolni užitak čini ljubav ljepšom i jamči produženje vrste", dodao je Papa rođen u Argentini.
On je potpuno suprotan "licemjernom moralu" koji ne priznaje pojam užitka i koji je postojao u povijesti Katoličke Crkve, što je "pogrešno tumačenje kršćanske poruke".
Takvo je gledanje "načinilo golemu štetu koja se i danas snažno osjeti u nekim slučajevima", požalio se.
"Naprotiv, uživanje u hrani kao i spolni užitak dolaze od Boga", istaknuo je poglavar 1,3 milijarde katolika.
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: Katolička crkva
To što neko ne voli ne znači da nije tačno.Fatih je napisao/la: ↑14 aug 2020, 17:33To je otprilike to. Medjutim, naglasak da su svi ostali "nusprodukt" od katolicizma. Svakako, ima tu njih jos, kao Mormoni, Jehovini svjedoci, itd. Ali, kao sto mi muslimani odbijamo da nam se "prikacaju" neke sekte, i mi trebamo postovati ono sto "mainstream" krscanstvo kaze o tim skupinama.
0
Re: Katolička crkva
Ko pomenu neko "voljenje" ?Sandeman je napisao/la: ↑05 okt 2020, 10:26To što neko ne voli ne znači da nije tačno.Fatih je napisao/la: ↑14 aug 2020, 17:33
To je otprilike to. Medjutim, naglasak da su svi ostali "nusprodukt" od katolicizma. Svakako, ima tu njih jos, kao Mormoni, Jehovini svjedoci, itd. Ali, kao sto mi muslimani odbijamo da nam se "prikacaju" neke sekte, i mi trebamo postovati ono sto "mainstream" krscanstvo kaze o tim skupinama.
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: Katolička crkva
Nijednoj crkvi, kao objektu. Generelno o katolickoj crkvi.
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: Katolička crkva
To što neko ne voli da se različiti pravci u njegovoj religiji smatraju sektama ne znači da nisu sekte.
Da, sekte su i u hrišćanstvu i u islamu.
Jasno?
0
Re: Katolička crkva
Ja sam govorio upravu suprotno. Nek sekte zele da kazu/dokazu da su pripadnici ove ili one vjere, ali, to nije kao druge slobode izbora. Svaka vjera ima svoja pravila. Ukoliko odstupis od nekih osnovnih ucenja te vjere, ne mozes vise tvrditi da pripadas istoj.
Jasno?
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: Katolička crkva
To bi značilo da onog trenutka kada se prestalo kamenovati preljubnike, ili praktikovati neki sličan propis koji neka religija ima a koji je u današnjem svijetu nehuman i u suprotnosti sa zakonima država u kojima pripadnici tih religija žive, prestalo se pripadati religiji kojoj je to propis?Fatih je napisao/la: ↑07 okt 2020, 18:12Ja sam govorio upravu suprotno. Nek sekte zele da kazu/dokazu da su pripadnici ove ili one vjere, ali, to nije kao druge slobode izbora. Svaka vjera ima svoja pravila. Ukoliko odstupis od nekih osnovnih ucenja te vjere, ne mozes vise tvrditi da pripadas istoj.
Jasno?
Vjerujem da ćeš pronaći neki izgovor i za to.
I ne prestaje se pripadati vjeri nego religiji. Ako to nisi naučio, džaba ti sve poslije.
0





