Ašura/Dan Ašure
Postano: 14 aug 2021, 16:36
Posluzicu se sa copy/paste:
Svemogući Allah je, iz neizmjerne milosti prema svojim robovima, puteve dobra učinio lahkim i za malo truda obećao im veliku nagradu, kako bi nadoknadili propušteno i kako bi grijehe zamijenili dobrim djelima. U određenim danima se, za ista djela, dobija mnogo veća nagrada nego u drugim prilikama. Nazovimo to “Sezonom dobra”. Jedna od njih je i Dan ašure, deseti muharrem, koji muslimani obilježavaju na različite načine: postom, što je, vidjet ćemo utemeljeno, šijskim samobičevanjem, što je nakaradno i spremanjem jela zvanog Ašura, o čemu ne nalazimo traga u životu prvih muslimana. Dan ašure ima svoj značaj, historijat i propise, on je jedno od znamenja dini-islama, a Allah, dž.š., kaže: “Pa ko poštiva Allahove propise – to je znak čestita srca.” (1)
1. Definicija Ašure
Imam El-Kurtubi kaže: “Riječ ‘ašura’ je promijenjeni oblik arapske riječi ‘aširetun’ što znači “deseti”, zbog veličanja i značaja ovog dana. (2)
O onome što se spominje, (3) kako je Allah, dž.š., u tom danu odlikovao deset poslanika sa deset kerameta ili kako je u tom danu dat deseti keramet ovom ummetu, ne nalazimo nijedan vjerodostojan dokaz.
2. Značaj Allahovog mjeseca muharrema
Uzvišeni Allah kaže: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!” (4)
Poslanik, s.a.v.s., je, nakon ramazana, mjesec muharrem preporučio najboljim za post. Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Najbolji post, poslije onog u mjesecu ramazanu, jeste post u mjesecu koga vi nazivate muharrem, a najbolji namaz, poslije farz-namaza, jeste noćni namaz.” (5)
Ibnu Redžeb u svom “Letaiful Me’arifu» bilježi od Osman el-Hindija da su prvi muslimani: “Veličali tri desetine: zadnjih deset dana ramazana, prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta i prvih deset dana muharrema.
Samim tim što se ovaj mjesec naziva “Allahov mjesec muharrem,” upućuje na njegov značaj, zna li se da se samo uz najuzvišenija stvorenja dodaje atribut “Allahov”, kao: “Bejtullah” – Allahova kuća, “nakatullah” – Allahova deva, “Halilullah” i sl.
3. Historijat Dana ašure
Ašura je bila poznata i predislamskim Arapima koji su postili taj dan o čemu svjedoči predaja Aiše, r.a. Moguće je da su Kurejšije post toga dana naslijedile od naroda koji su slijedili ranije poslanike, možda još od vremena Ibrahimovog šerijata. Pouzdano se zna da je Poslanik, s.a.v.s., postio ovaj dan u Mekki, prije nego je učinio hidžru u Medinu. Prenosi se od Ibnu Abbasa da je Allahov poslanik, s.a.v.s., zatekao medinske židove kako poste ovaj dan. Upitao ih je: “Šta je ovo?” Ovo je poseban dan, rekoše, u njemu je Allah spasio Benu Israil od njihovog neprijatelja te ga je Musa zbog toga postio. Reče im: “Ja sam preči Musau od vas!” Pa je postio taj dan i naredio je drugima da ga poste. (6) Iz hadisa je jasno kako je Poslanik naredio da se posti ovaj dan kako bi se muslimani razlikovali od židova jer su oni taj dan praznikovali, a praznikom se ne posti.
4. Šta je činio Poslanik, s.a.v.s., na Dan Ašure?
Poslanik bi ovaj dan proveo u ibadetu posta. Prenosi se od Aiše, r.a., da je rekla: “Kurejšije su za vrijeme džahilijjeta postili Dan ašure, i Poslanik je taj dan postio. Nakon što je učinio hidžru u Medinu opet je postio taj dan i naredio je drugima da ga poste. Kada je propisan post ramazana, rekao je: “Ko hoće da ga posti neka to i dalje čini, a ko neće neka ga ostavi.” (7)
5. Tretman posta na Dan ašure
S obzirom da je post mjeseca ramazana propisan druge godine po Hidžri, a da su muslimani postili Dan ašure prije toga u Mekki, sam hukm ovog posta moramo posmatrati kroz to vrijeme:
a) Prije nego je propisan ramazanski post
Ulema o ovom pitanju nije jednoglasna. Jedni smatraju da je tada post bio važib – stroga obaveza muslimana. Ovo je mišljenje Ebu Hanife, rivajet od Šafije i rivajet od Ahmeda. Dokaz im je spomenuti hadis Aiše, r.a., u kojem stoji: ” Ko hoće da ga posti neka to i dalje čini, a ko neće neka ga ostavi.” Drugi smatraju da je post tada bio mustehab – pohvalan. Ovo je poznatije Šafijino mišljenje, a dokaz mu je hadis koji prenosi Muavija: “Ovo je Dan ašure, Allah vam nije strogo propisao njegov post, a ja ga postim, pa ko hoće neka ga posti, a ko neće neka ga ne posti.” (8)
b) Nakon što je propisan ramazanski post
Imam Nevevi prenosi idžma – jednoglasno mišljenje uleme kako je post ovoga dana sunnet, a ne vadžib. (9)
6. U čemu je hikmet – mudrost ovog posta
Dan ašure je dan u kojem je Allah spasio Musa’a, a.s., i njegov narod od zuluma faraona. Musa ga je, u znak zahvalnosti, postio. Naš poslanik ga je postio i rekao: “Mi smo preči Musau od vas.” (10) Ovim postom svjedočimo da je Allahova vjera jedna i da u islamu nema sebičnosti i njime se pokazuje kako je islam uputa cijelom čovječanstvu.
7. Da li je dovoljno postiti samo deseti dan
Onaj ko bi postio samo deseti dan muharrema je ispunio sunnet posta toga dana i u tome nema mekruha – pokuđenosti. Ovo je mišljenje Ibnu Abbasa, Ebu Hanife i Ibnu Tejmijje. Ko bi postio dan prije ili dan nakon toga dana – takav post je još bolji, i što se više dana posti u mjesecu muharremu sve je veća i nagrada. Što se tiče hadisa: “Postite Dan ašure, a razlikujte se od židova time što ćete postiti dan prije i dan poslije njega” – Albani ovaj hadis smatra slabim. (11)
8. Ašura između nemara i pretjerivanja
Islam je vjera jasna. Njegovi propisi su jasni i o njemu treba govoriti sa dokazom. Dan ašure je dobrim dijelom zastupljen u muslimanskim masama, ali njegovo obilježavanje mora biti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Danas muslimani obilježavaju ovaj dan na sljedeći način:
– Istog datuma, desetog muharrema, je u Iraku, na Kerbeli, ubijen Poslanikov unuk Husejn, r.a. Šiti su, valjda prije svega da se i po tome razlikuju od sunnija, izabrali da se na taj dan sjećaju tog teškog događaja, potpuno zanemarujući Poslanikovu praksu, čineći po ulicama djela krvavog samobičevanja pa nas je tada stid što takva djela čine muslimani.
– Postoje i muslimani koji se krajnje nemarno odnose prema ovom danu i ne znajući, ili tačnije rečeno, ne žele da znaju za njega.
– Put muslimana mora biti put sredine. Zato on ne doživljava Dan ašure poput onih koji su u krajnjem gafletu, niti kao oni koji pretjeruju i u vjeru unose ono o čemu Allah nije nikakav dokaz objavio.
Pred nama je još jedna prilika da činjenjem ibadeta posta dobrim djelom pobrišemo loše. Oživimo u našim kućama jedno od znamenja ove Vjere čiste – Dan Ašure o čijoj vrijednosti Poslanik islama kaže: “Post na Dan ašure je oprost za male grijehe učinjene tokom godine, a post na Dan Arefata je oprost za male grijehe učinjene tokom dvije godine.” (12)
Bilješke:
1-El-Hadždž, 32.
2-Fethul-bari: 4/254.
3- El-Menavi u Fejdu: 4/299.
4-Et-Tevbe, 36
5- Muslim, hadis 1125.
6-Buhari, hadis 1865.
7- Muslim, hadis br. 112.
8-Buhari, hadis br. 2003.
9- Šerhu Sahihi Muslim, 8/4.
10-Muslim, hadis 1130.
11-Daiful džami’is-sagir, 3506.
12-Avnul-Ma’bud, 4/78-79.
Takodjer, za pomenuti su i neke stvari koje se vazu za ovaj dogadjaj, a koje su zasnovane na slabim ili apokrifnim hadisima, dok cu u isto vrijeme naci i osvrt na siitski pogled i njihov obicaj na dan Asure:
Nekoliko slabih i apokrifnih hadisa o danu Ašure:
– ”Ko bude koristio surmu (ar. el-ismid) na dan Ašure, nikada ga neće boljeti oči (upala očiju).”
– ”U mjesecu redžebu Nuh, alejhis-selam, ukrcao se na lađu, pa je naredio onima koji su bili sa njim da poste. Putovali su na lađi šest mjeseci i zadnji dan plovidbe i iskrcavanja na Džudijji bio je dan Ašure, pa ga je postio Nuh, alejhis-selam, oni koji su bili sa njim i životinje kao vid zahvalnosti Allahu. Razdvojilo se more pred Izraelćanima na dan Ašure. Allah je prihvatio pokajanje Adema, alejhis-selam, na dan Ašure. Na dan Ašure rodio se Ibrahim, alejhis-selam.” (Apokrifnim ga je smatrao šejh Albani)
– ”Koji god rob bude plakao na dan pogibije Husejna, r.a. – na dan Ašure, on će na Sudnjem danu biti sa odabranim poslanicima (ulul-azm).”
– ”Ko obiđe bolesnika na dan Ašure, kao da je obišao sve bolesnike iz Ademovog, alejhis-selam, potomstva.”
– ”Ko bude postio dan Ašure, dobit će nagradu šezdeset godina ibadeta.”
– ”Ko bude postio na dan Ašure, dobit će nagradu deset hiljada šehida.”
– ”Ko bude postio na dan Ašure, dobit će nagradu deset hiljada meleka.”
Još nekoliko činjenica koje su također spomenute u apokrifnim hadisima:
1- da je Allah stvorio Zemlju i nebesa na dan Ašure,
2- da je Allah stvorio pero na dan Ašure,
3- da se na taj dan zaustavila Nuhova lađa na Džudijji,
4- da se na taj dan Jusuf, alejhis-selam, vratio ocu Jakubu, alejhis-selam,
5- da je Uzvišeni Allah stvorio Džibrila na dan Ašure,
6- da je Uzvišeni Allah stvorio Adem, alejhis-selam, na dan Ašure,
7- da je Uzvišeni Allah spasio iz vatre Ibrahima, alejhis-selam, na dan Ašure,
8- da je Uzvišeni Allah oprostio Davudu, alejhis-selam, na dan Ašure,
9- da se Poslanik, alejhis-selam, rodio na dan Ašure,
10- da se Uzvišeni Allah uzvisio iznad Arša na dan Ašure,
11- posebne nagrade za namaze koji se obave u jutarnjem periodu na dan Ašure (duha-namaz),
12- oživljavanje noći Ašure posebnim ibadetima i posebnim vrstama namaza.
Novotarije na dan Ašure
Jedna od najvećih novotarija prisutna u danu Ašure jeste okupljanje rafidija – šiija na Kerbeli, mjestu pogibije Husejna, r.a., te njihovo izvođenje tradicionalnog rituala ”matam”. Koliko je toga u tom danu što oni čine a što je u koliziji sa načelima vjere islama, samo Uzvišeni Allah zna! Proklinjanje prvih generacija, naricanje, čupanje i cijepanje odjeće, unakažavanje ljudskoga tijela, samo su neke stvari koje se tog dana čine na Kerbeli, a koje su vjerom strogo zabranjene.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se njegov kabur posjećuje svake godine na isti dan i da se od toga načini praznik – svetkovanje, pa kako onda komentarisati postupak sljedbenika ove zabludjele sekte?! Ili oni smatraju da taj hadis nije vjerodostojan, kao što su na taj način odbacili i mnoge druge vjerodostojne hadise zabilježene u zbirkama imama Buharije i Muslima, ili možda smatraju da je Husejn, r.a., na većem stepenu od Poslanika, kao što smatraju da je hodočašće Kerbele vrednije od posjete Mekke?! Ako bismo na sve to pridodali ideološku pozadinu ove novotarije, tek tada bismo shvatili o kakvoj i kolikoj novotariji se radi.
Da nas Allah sačuva zablude nakon upute!
Elvedin Pezić, prof. – minber.ba
Video, dio siitskog obiljazavanje Asure (ko ne voli krv i nasilje, napominjem da je video kratak, ali je mucan za gledati, iako u Kerbeli i jos nekim mjestima je to jos mnogo gore, cak i maloj djeci cine manje ozljede, ali, izgleda da je YT takve sklonio, ipak, you get the idea):
Svemogući Allah je, iz neizmjerne milosti prema svojim robovima, puteve dobra učinio lahkim i za malo truda obećao im veliku nagradu, kako bi nadoknadili propušteno i kako bi grijehe zamijenili dobrim djelima. U određenim danima se, za ista djela, dobija mnogo veća nagrada nego u drugim prilikama. Nazovimo to “Sezonom dobra”. Jedna od njih je i Dan ašure, deseti muharrem, koji muslimani obilježavaju na različite načine: postom, što je, vidjet ćemo utemeljeno, šijskim samobičevanjem, što je nakaradno i spremanjem jela zvanog Ašura, o čemu ne nalazimo traga u životu prvih muslimana. Dan ašure ima svoj značaj, historijat i propise, on je jedno od znamenja dini-islama, a Allah, dž.š., kaže: “Pa ko poštiva Allahove propise – to je znak čestita srca.” (1)
1. Definicija Ašure
Imam El-Kurtubi kaže: “Riječ ‘ašura’ je promijenjeni oblik arapske riječi ‘aširetun’ što znači “deseti”, zbog veličanja i značaja ovog dana. (2)
O onome što se spominje, (3) kako je Allah, dž.š., u tom danu odlikovao deset poslanika sa deset kerameta ili kako je u tom danu dat deseti keramet ovom ummetu, ne nalazimo nijedan vjerodostojan dokaz.
2. Značaj Allahovog mjeseca muharrema
Uzvišeni Allah kaže: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!” (4)
Poslanik, s.a.v.s., je, nakon ramazana, mjesec muharrem preporučio najboljim za post. Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Najbolji post, poslije onog u mjesecu ramazanu, jeste post u mjesecu koga vi nazivate muharrem, a najbolji namaz, poslije farz-namaza, jeste noćni namaz.” (5)
Ibnu Redžeb u svom “Letaiful Me’arifu» bilježi od Osman el-Hindija da su prvi muslimani: “Veličali tri desetine: zadnjih deset dana ramazana, prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta i prvih deset dana muharrema.
Samim tim što se ovaj mjesec naziva “Allahov mjesec muharrem,” upućuje na njegov značaj, zna li se da se samo uz najuzvišenija stvorenja dodaje atribut “Allahov”, kao: “Bejtullah” – Allahova kuća, “nakatullah” – Allahova deva, “Halilullah” i sl.
3. Historijat Dana ašure
Ašura je bila poznata i predislamskim Arapima koji su postili taj dan o čemu svjedoči predaja Aiše, r.a. Moguće je da su Kurejšije post toga dana naslijedile od naroda koji su slijedili ranije poslanike, možda još od vremena Ibrahimovog šerijata. Pouzdano se zna da je Poslanik, s.a.v.s., postio ovaj dan u Mekki, prije nego je učinio hidžru u Medinu. Prenosi se od Ibnu Abbasa da je Allahov poslanik, s.a.v.s., zatekao medinske židove kako poste ovaj dan. Upitao ih je: “Šta je ovo?” Ovo je poseban dan, rekoše, u njemu je Allah spasio Benu Israil od njihovog neprijatelja te ga je Musa zbog toga postio. Reče im: “Ja sam preči Musau od vas!” Pa je postio taj dan i naredio je drugima da ga poste. (6) Iz hadisa je jasno kako je Poslanik naredio da se posti ovaj dan kako bi se muslimani razlikovali od židova jer su oni taj dan praznikovali, a praznikom se ne posti.
4. Šta je činio Poslanik, s.a.v.s., na Dan Ašure?
Poslanik bi ovaj dan proveo u ibadetu posta. Prenosi se od Aiše, r.a., da je rekla: “Kurejšije su za vrijeme džahilijjeta postili Dan ašure, i Poslanik je taj dan postio. Nakon što je učinio hidžru u Medinu opet je postio taj dan i naredio je drugima da ga poste. Kada je propisan post ramazana, rekao je: “Ko hoće da ga posti neka to i dalje čini, a ko neće neka ga ostavi.” (7)
5. Tretman posta na Dan ašure
S obzirom da je post mjeseca ramazana propisan druge godine po Hidžri, a da su muslimani postili Dan ašure prije toga u Mekki, sam hukm ovog posta moramo posmatrati kroz to vrijeme:
a) Prije nego je propisan ramazanski post
Ulema o ovom pitanju nije jednoglasna. Jedni smatraju da je tada post bio važib – stroga obaveza muslimana. Ovo je mišljenje Ebu Hanife, rivajet od Šafije i rivajet od Ahmeda. Dokaz im je spomenuti hadis Aiše, r.a., u kojem stoji: ” Ko hoće da ga posti neka to i dalje čini, a ko neće neka ga ostavi.” Drugi smatraju da je post tada bio mustehab – pohvalan. Ovo je poznatije Šafijino mišljenje, a dokaz mu je hadis koji prenosi Muavija: “Ovo je Dan ašure, Allah vam nije strogo propisao njegov post, a ja ga postim, pa ko hoće neka ga posti, a ko neće neka ga ne posti.” (8)
b) Nakon što je propisan ramazanski post
Imam Nevevi prenosi idžma – jednoglasno mišljenje uleme kako je post ovoga dana sunnet, a ne vadžib. (9)
6. U čemu je hikmet – mudrost ovog posta
Dan ašure je dan u kojem je Allah spasio Musa’a, a.s., i njegov narod od zuluma faraona. Musa ga je, u znak zahvalnosti, postio. Naš poslanik ga je postio i rekao: “Mi smo preči Musau od vas.” (10) Ovim postom svjedočimo da je Allahova vjera jedna i da u islamu nema sebičnosti i njime se pokazuje kako je islam uputa cijelom čovječanstvu.
7. Da li je dovoljno postiti samo deseti dan
Onaj ko bi postio samo deseti dan muharrema je ispunio sunnet posta toga dana i u tome nema mekruha – pokuđenosti. Ovo je mišljenje Ibnu Abbasa, Ebu Hanife i Ibnu Tejmijje. Ko bi postio dan prije ili dan nakon toga dana – takav post je još bolji, i što se više dana posti u mjesecu muharremu sve je veća i nagrada. Što se tiče hadisa: “Postite Dan ašure, a razlikujte se od židova time što ćete postiti dan prije i dan poslije njega” – Albani ovaj hadis smatra slabim. (11)
8. Ašura između nemara i pretjerivanja
Islam je vjera jasna. Njegovi propisi su jasni i o njemu treba govoriti sa dokazom. Dan ašure je dobrim dijelom zastupljen u muslimanskim masama, ali njegovo obilježavanje mora biti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Danas muslimani obilježavaju ovaj dan na sljedeći način:
– Istog datuma, desetog muharrema, je u Iraku, na Kerbeli, ubijen Poslanikov unuk Husejn, r.a. Šiti su, valjda prije svega da se i po tome razlikuju od sunnija, izabrali da se na taj dan sjećaju tog teškog događaja, potpuno zanemarujući Poslanikovu praksu, čineći po ulicama djela krvavog samobičevanja pa nas je tada stid što takva djela čine muslimani.
– Postoje i muslimani koji se krajnje nemarno odnose prema ovom danu i ne znajući, ili tačnije rečeno, ne žele da znaju za njega.
– Put muslimana mora biti put sredine. Zato on ne doživljava Dan ašure poput onih koji su u krajnjem gafletu, niti kao oni koji pretjeruju i u vjeru unose ono o čemu Allah nije nikakav dokaz objavio.
Pred nama je još jedna prilika da činjenjem ibadeta posta dobrim djelom pobrišemo loše. Oživimo u našim kućama jedno od znamenja ove Vjere čiste – Dan Ašure o čijoj vrijednosti Poslanik islama kaže: “Post na Dan ašure je oprost za male grijehe učinjene tokom godine, a post na Dan Arefata je oprost za male grijehe učinjene tokom dvije godine.” (12)
Bilješke:
1-El-Hadždž, 32.
2-Fethul-bari: 4/254.
3- El-Menavi u Fejdu: 4/299.
4-Et-Tevbe, 36
5- Muslim, hadis 1125.
6-Buhari, hadis 1865.
7- Muslim, hadis br. 112.
8-Buhari, hadis br. 2003.
9- Šerhu Sahihi Muslim, 8/4.
10-Muslim, hadis 1130.
11-Daiful džami’is-sagir, 3506.
12-Avnul-Ma’bud, 4/78-79.
Takodjer, za pomenuti su i neke stvari koje se vazu za ovaj dogadjaj, a koje su zasnovane na slabim ili apokrifnim hadisima, dok cu u isto vrijeme naci i osvrt na siitski pogled i njihov obicaj na dan Asure:
Nekoliko slabih i apokrifnih hadisa o danu Ašure:
– ”Ko bude koristio surmu (ar. el-ismid) na dan Ašure, nikada ga neće boljeti oči (upala očiju).”
– ”U mjesecu redžebu Nuh, alejhis-selam, ukrcao se na lađu, pa je naredio onima koji su bili sa njim da poste. Putovali su na lađi šest mjeseci i zadnji dan plovidbe i iskrcavanja na Džudijji bio je dan Ašure, pa ga je postio Nuh, alejhis-selam, oni koji su bili sa njim i životinje kao vid zahvalnosti Allahu. Razdvojilo se more pred Izraelćanima na dan Ašure. Allah je prihvatio pokajanje Adema, alejhis-selam, na dan Ašure. Na dan Ašure rodio se Ibrahim, alejhis-selam.” (Apokrifnim ga je smatrao šejh Albani)
– ”Koji god rob bude plakao na dan pogibije Husejna, r.a. – na dan Ašure, on će na Sudnjem danu biti sa odabranim poslanicima (ulul-azm).”
– ”Ko obiđe bolesnika na dan Ašure, kao da je obišao sve bolesnike iz Ademovog, alejhis-selam, potomstva.”
– ”Ko bude postio dan Ašure, dobit će nagradu šezdeset godina ibadeta.”
– ”Ko bude postio na dan Ašure, dobit će nagradu deset hiljada šehida.”
– ”Ko bude postio na dan Ašure, dobit će nagradu deset hiljada meleka.”
Još nekoliko činjenica koje su također spomenute u apokrifnim hadisima:
1- da je Allah stvorio Zemlju i nebesa na dan Ašure,
2- da je Allah stvorio pero na dan Ašure,
3- da se na taj dan zaustavila Nuhova lađa na Džudijji,
4- da se na taj dan Jusuf, alejhis-selam, vratio ocu Jakubu, alejhis-selam,
5- da je Uzvišeni Allah stvorio Džibrila na dan Ašure,
6- da je Uzvišeni Allah stvorio Adem, alejhis-selam, na dan Ašure,
7- da je Uzvišeni Allah spasio iz vatre Ibrahima, alejhis-selam, na dan Ašure,
8- da je Uzvišeni Allah oprostio Davudu, alejhis-selam, na dan Ašure,
9- da se Poslanik, alejhis-selam, rodio na dan Ašure,
10- da se Uzvišeni Allah uzvisio iznad Arša na dan Ašure,
11- posebne nagrade za namaze koji se obave u jutarnjem periodu na dan Ašure (duha-namaz),
12- oživljavanje noći Ašure posebnim ibadetima i posebnim vrstama namaza.
Novotarije na dan Ašure
Jedna od najvećih novotarija prisutna u danu Ašure jeste okupljanje rafidija – šiija na Kerbeli, mjestu pogibije Husejna, r.a., te njihovo izvođenje tradicionalnog rituala ”matam”. Koliko je toga u tom danu što oni čine a što je u koliziji sa načelima vjere islama, samo Uzvišeni Allah zna! Proklinjanje prvih generacija, naricanje, čupanje i cijepanje odjeće, unakažavanje ljudskoga tijela, samo su neke stvari koje se tog dana čine na Kerbeli, a koje su vjerom strogo zabranjene.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se njegov kabur posjećuje svake godine na isti dan i da se od toga načini praznik – svetkovanje, pa kako onda komentarisati postupak sljedbenika ove zabludjele sekte?! Ili oni smatraju da taj hadis nije vjerodostojan, kao što su na taj način odbacili i mnoge druge vjerodostojne hadise zabilježene u zbirkama imama Buharije i Muslima, ili možda smatraju da je Husejn, r.a., na većem stepenu od Poslanika, kao što smatraju da je hodočašće Kerbele vrednije od posjete Mekke?! Ako bismo na sve to pridodali ideološku pozadinu ove novotarije, tek tada bismo shvatili o kakvoj i kolikoj novotariji se radi.
Da nas Allah sačuva zablude nakon upute!
Elvedin Pezić, prof. – minber.ba
Video, dio siitskog obiljazavanje Asure (ko ne voli krv i nasilje, napominjem da je video kratak, ali je mucan za gledati, iako u Kerbeli i jos nekim mjestima je to jos mnogo gore, cak i maloj djeci cine manje ozljede, ali, izgleda da je YT takve sklonio, ipak, you get the idea):
