Nešto se opet događa, uvijek tu neki signali odigraju ulogu u podizanju vrijednosti...
Iz povijesti te kriptovalute...
Bitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža, a ujedno i virtualna kriptovaluta koju ta platna mreža koristi. Bitcoin platna mreža funkcionira pomoću kompleksnog algoritma izumio čovjek ili skupina ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Transakcije u mreži Bitcoin (s velikim B) se bilježe u javnoj knjizi (popisu transakcija) koristeći vlastitu valutu, koja se također zove bitcoin (ali s malim slovom "b"). Plaćanja se provode na principu peer-to-peer mreže, bez središnje institucije ili jednog administratora.
Novi bitcoini dodjeljuju se kao nagrada za obradu transakcija korisnicima koji nude svoju računalnu snagu za provjeru i spremanje uplata u javnoj knjizi. Ovi pojedinci ili tvrtke uključuju se u aktivnosti održavanja Bitcoin mreže (tzv. "rudarenje") u zamjenu za transakcijske pristojbe i novonastale bitcoine. Osim rudarenjem, bitcoini se mogu kupiti novcem (u kunama, eurima, dolarima ili bilo kojoj drugoj valuti) ili se dobivaju u zamjenu za proizvode i usluge. Korisnici mogu slati i primati bitcoine elektroničkim putem za neznatnu naknadu pomoću računalnih programa (tzv. "novčanika"), koji se mogu nalaziti na osobnom računalu, mobilnom uređaju ili na internetu kao web aplikacija.
Bitcoin kao način plaćanja za proizvode i usluge je u porastu. Trgovci prihvaćaju digitalnu valutu jer su naknade 2-3% niže nego kod kartičnih procesora. Europska bankarska agencija je upozorila da Bitcoin platnoj mreži nedostaje zaštite potrošača. Za razliku od kreditnih kartica, naknade za transakciju plaća kupac, a ne trgovac. Bitcoin transakcije su nepovratne - jednom izvršenu transakciju nije moguće poništiti. Komercijalna upotreba Bitcoin sustava je trenutno relativno mala u odnosu na njegovu uporabu od strane špekulanata koji zarađuju na cjenovnoj nestabilnosti (volatilnost) bitcoina.
Bitcoin se zbog svoje anonimnosti, kao i gotovina, može koristiti za ilegalne aktivnosti. U listopadu 2013. američki FBI zatvorio je "Silk Road" - online crno tržište i pritom su zaplijenili 144.000 bitcoina u vrijednosti 28,5 milijuna američkih dolara (prema tadašnjem tečaju). Odnos državnih institucija prema Bitcoinu varira od zemlje do zemlje, a u SADu i od savezne države do savezne države. U Njemačkoj bitcoin ima status privatnog novca, u Danskoj i Ujedinjenom kraljevstvu se na trgovanje bitcoinom ne plaća porez, a u većini zemalja EU se bitcoin slobodno koristi. No, neke vlade su pak neprijateljski nastrojene prema bitcoinu - Rusija je zabranila korištenje bitcoina, a u Kini kupnja bitcoina podliježe ograničenjima (npr. kineske banke ne smiju poslovati sa bitcoin tvrtkama).
Bitcoin za sada funkcionira na margini financijskog sustava. Ne izdaje ga središnja banka. Nije pod ingerencijom monternih vlasti i funkcionira bez ikakvih institucionalnih posrednika (banaka). Bitcoin je kritiziran zbog njegove zlouporabe u ilegalnim aktivnostima, visoke potrošnje električne energije, volatilnosti cijene, te mogućnosti da se radi o špekulativnom balonu.
NAJVIŠE U HISTORIJI
Bitcoin dostigao najvišu vrijednost do sada od 20 hiljada dolara
M. G.
Bitcoin je danas prvi put u historiji probio nivo vrijednosti od 20 hiljada dolara, budući da su kripto entuzijasti ukazali na povećanu potražnju institucionalnih investitora za usijanom digitalnom valutom.
Kako javlja CNBC, najvrednijom svjetskom virtualnom valutom trgovano je za 4 posto više na cijenu od oko 20.327 američkih dolara, prema tržišnim podacima kompanije Coin Metrics, uzimajući u obzir današnji dobitak veći od 180 posto.
Bitcoin je ove godine bio na rascjepu. Analitičari kažu da su to potaknuli veliki ulagači kao što su Paul Tudor Jones i Stanley Druckenmiller koji vlastitu imovinu prebacuju u kriptovalutu, dok su tehnološke kompanije poput Squarea i MicroStrategy također nastojale nagomilati bitcoin.