M. P.
Varioci su među najtraženijim radnicima/Foto: Shutterstock
Agencija za rad i zapošljavanje BiH 2013. godine za rad u Sloveniji izdala je 661 radnu dozvolu. Kako su godine prolazile, taj broj je rastao te je 2015. godine izdato 2.677 dozvola, 2018. čak 16.090, da bi se taj broj malo smanjio u 2019. godini, kada je izdata 14.581 dozvola.
U prvoj pandemijskoj, 2020. godini, broj izdatih radnih dozvola za rad u Sloveniji, očekivano, je značajno smanjen i bio je tek 7.887, da bi u 2021. godini broj izdatih dozvola dostigao rekord. Tako je u prošloj godini dozvolu za rad u Sloveniji dobilo 19.575 radnika iz Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, od 2013. do 2021. dozvolu za rad u Sloveniji dobila su ukupno 78.042 radnika.
Podaci za Sloveniju
Podaci za Sloveniju
"U 2020. godini za rad u Sloveniji je izdato 46 posto dozvola manje, bilo je 49 posto manje oglasa i 47 posto manje radnih mjesta zbog pandemije. Veći broj posredovanja i izdatih radnih dozvola u 2021. godini podrazumijeva da se veliki broj radnika u Sloveniji vraća na radna mjesta koja su zbog pandemije morali napustiti. Naravno, u Sloveniji je u 2021. godini bilo i nekih novih zahtjeva za radnicima i novog zapošljavanja što je i očekivano nakon buđenja ekonomije nakon lockdowna. Ipak, dominantno povećan broj posredovanja je rezultat prekida ekonomskih aktivnosti u 2020. godini, te ponovnog pokretanja ekonomije", pojasnili su za Klix.ba iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Iz Agencije su istakli kako su se, u dosadašnjem toku realizacije Sporazuma o zapošljavanju državljana BiH, u Sloveniji najviše tražili vozači, varioci, zidari, pomoćni radnici u proizvodnji, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici iz naše zemlje.
"Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih, te imaju prava na radu u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama", istakli su iz Agencije.
Osim pri zapošljavanju u Sloveniji, Agencija za rad i zapošljavanje BiH posreduje radnicima iz BiH i pri zapošljavanju u Njemačkoj. Za ovu zemlju Agencija ima dozvolu za posredovanje samo osoba sa završenom srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika sa minimum B1 nivoom, prema referentnom okviru za jezike.
Podaci za Njemačku
Podaci za Njemačku
"Trenutno je zvanje medicinske sestre/tehničara jedno od top 5 suficitarnih zvanja u BiH, te imamo situaciju da svake godine školujemo veliki broj ovih kadrova samo za evidencije nezaposlenih osoba. Zbog toga ovaj program zapošljavanja u Njemačkoj nudi kakvu-takvu mogućnost da jedan dio ovog kadra dođe do posla u svojoj struci. To pokazuju i brojke sa evidencija nezaposlenih osoba gdje imamo kontinuiran rast broja nezaposlenih medicinara uprkos zapošljavanju na domaćem tržištu rada i u Njemačkoj. Tretnutno imamo više od 7.500 nezaposlenih medicinskih sestara i tehničara u BiH", istakli su iz Agencije.
Kao što je to bio slučaj i sa Slovenijom, u 2020. godini je smanjen broj izdatih radnih dozvola i za Njemačku i to za oko 22 posto, s razlikom da se u 2021. godini taj trend za rad u Njemačkoj nastavio, te je broj posredovanja manji za 8,63 posto u odnosu na 2020. godinu.
"Razlog za smanjenje posredovanja je pandemija i restrikcije koja ona donosi u kretanju radne snage, ali i manji interes za ovaj program u odnosu na ranije godine", poručuju iz Agencije.
Tako je u 2013. godini izdato 186 radnih dozvola za Njemačku, 2016. godine taj broj je bio najveći i iznosio je 1.079. Nakon 2018. godine kada je izdato hiljadu radnih dozvola, broj se počeo smanjivati, pa su 2019. izdate 683 dozvole, 2020. je izdato 533, a u 2021. godini je radnicima iz Bosne i Hercegovine izdato 487 radnih dozvola za rad u Njemačkoj. U januaru ove godine izdate su 33 radne dozvole.
Kada su u pitanju očekivanja za ovu godinu, iz Agencije kažu kako očekuju brojke na nivou posljednje tri godine.
.Na stranu šalu niko da spomene djecu, 100 puta više prilik i zanimacija za mladji naraštaj 
