Ekonomije u vrijeme korone..
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
TALIJANSKO gospodarstvo zabilježilo je u drugom tromjesečju veći pad no što je početno procijenjeno, pokazalo je u ponedjeljak izvješće statističkog ureda, odražavajući teške ekonomske posljedice pandemije koronavirusa.
Talijansko je gospodarstvo od travnja do lipnja palo 12,8 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavio je Istat.
Talijansko je gospodarstvo od travnja do lipnja palo 12,8 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavio je Istat.
0
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
...iznenađen sam visokim bdp slovenaca koji ipak u drugom kvartalu nisu ovisni o turizmu ko hrvatska...volio bi čut mišljenje iz prve ruke...talijani čak ok po meni..
0
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
TURSKO gospodarstvo u drugom je tromjesečju palo 9,9 posto na godišnjoj razini, najsnažnije u deset godina, zbog zaustavljanja aktivnosti kako bi se suzbila zaraza koronavirusom, pokazuju u ponedjeljak objavljeni službeni podaci
0
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
nije prva ruka al pretpostavljam da oni ovise od izvoza svega i svacega tako da je to razlog zasto su i slovenci toliko pali
nisam ekonomski strucnjak pa se ne razumijem u to samo dajem misljenje onako laicki
0
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
..mislim da sinu pravu prepostavljam i kod nas je izvoz podbacio..
0
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
Pa nije ni tako mali udio turizma u slo bdp...
Hrvatski je cca19%
Slovenski je oko 12%
Plus faktori poput izvoza, što respo spominje i eto ga.
0
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
s tim da slovenci ovise od zimskog turizma a hrvati od ljetnog a pandemija je pocela u martu
0
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
Ne bih ni slovenski ljetni potcijenio... Alpski dio, Bohinj, Bled, krcat je ljeti, i to 99% stranaca... Slovenci su na Jadranu I u Bosni
Pa čitav niz termi, i to vrhunskih, prepunih Rusa, nijemaca, itd...
Seoski turizam je strašno jak...
Postojnska jama, Lipica.. Sve prilično skupa mjesta, koja puno donose...
Plus onih 50 km obale, potpuno je iskorišteno...
Skijalista i nema tako puno...
Cak mislim da zimski dio turizma gubi primat zadnjih godina.
0
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
ne znam samo mi neka logika kaze i vjerovatno neka percepcija slovenije kao planinske zemlje da je zimski jaci od ljetnogstorm je napisao/la: ↑31 aug 2020, 23:08Ne bih ni slovenski ljetni potcijenio... Alpski dio, Bohinj, Bled, krcat je ljeti, i to 99% stranaca... Slovenci su na Jadranu I u Bosni
Pa čitav niz termi, i to vrhunskih, prepunih Rusa, nijemaca, itd...
Seoski turizam je strašno jak...
Postojnska jama, Lipica.. Sve prilično skupa mjesta, koja puno donose...
Plus onih 50 km obale, potpuno je iskorišteno...
Skijalista i nema tako puno...
Cak mislim da zimski dio turizma gubi primat zadnjih godina.
iako sam ja u ljubljani bio ljeti a nikad zimi
slovenci traze oceve po bosni
1
1
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
Ja svom znam adresurespo je napisao/la: ↑31 aug 2020, 23:12ne znam samo mi neka logika kaze i vjerovatno neka percepcija slovenije kao planinske zemlje da je zimski jaci od ljetnogstorm je napisao/la: ↑31 aug 2020, 23:08
Ne bih ni slovenski ljetni potcijenio... Alpski dio, Bohinj, Bled, krcat je ljeti, i to 99% stranaca... Slovenci su na Jadranu I u Bosni
Pa čitav niz termi, i to vrhunskih, prepunih Rusa, nijemaca, itd...
Seoski turizam je strašno jak...
Postojnska jama, Lipica.. Sve prilično skupa mjesta, koja puno donose...
Plus onih 50 km obale, potpuno je iskorišteno...
Skijalista i nema tako puno...
Cak mislim da zimski dio turizma gubi primat zadnjih godina.
iako sam ja u ljubljani bio ljeti a nikad zimi
slovenci traze oceve po bosni
Što se turizma tiče...
Nije, vjeruj... Zimi Slovenci većinom idu u Austriju i Italiju... Skijališta su tamo top, staza koliko ti bog hoće, nema toliko gužvi za zicare, a to je jako bitno. Šta ćeš tu, ako od osam sati na skijalištu, pet provedeš čekajući red...
Slovenka Skijališta zimi okupiraju hrvati i lokalni Slovenci, koji dodju na dnevno skijanje... A i to malo bolja stanu na prste jedne ruke... Mariborsko Pohorje, Rogla, golte, Krvavec, Kranjska Gora...
0
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
ma ne znam samo govorim onako laicki mada i dalje mislim da je najveci problem za sloveniju bio izvoz jer gorenje je ako ne globalno onda bar europska markastorm je napisao/la: ↑31 aug 2020, 23:19Ja svom znam adresu
Što se turizma tiče...
Nije, vjeruj... Zimi Slovenci većinom idu u Austriju i Italiju... Skijališta su tamo top, staza koliko ti bog hoće, nema toliko gužvi za zicare, a to je jako bitno. Šta ćeš tu, ako od osam sati na skijalištu, pet provedeš čekajući red...
Slovenka Skijališta zimi okupiraju hrvati i lokalni Slovenci, koji dodju na dnevno skijanje... A i to malo bolja stanu na prste jedne ruke... Mariborsko Pohorje, Rogla, golte, Krvavec, Kranjska Gora...
ne znam sad napamet sta sve slovenci imaju od tih velikih firmi i izvoza
0
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
Imaš ovih velikih gorenje, cinkarna, nesto metalurgije... Ali je kicma slovenskog izvoza ipak malo i srednje poduzetništvo... I oni su dosta nastradali.respo je napisao/la: ↑31 aug 2020, 23:25ma ne znam samo govorim onako laicki mada i dalje mislim da je najveci problem za sloveniju bio izvoz jer gorenje je ako ne globalno onda bar europska markastorm je napisao/la: ↑31 aug 2020, 23:19
Ja svom znam adresu
Što se turizma tiče...
Nije, vjeruj... Zimi Slovenci većinom idu u Austriju i Italiju... Skijališta su tamo top, staza koliko ti bog hoće, nema toliko gužvi za zicare, a to je jako bitno. Šta ćeš tu, ako od osam sati na skijalištu, pet provedeš čekajući red...
Slovenka Skijališta zimi okupiraju hrvati i lokalni Slovenci, koji dodju na dnevno skijanje... A i to malo bolja stanu na prste jedne ruke... Mariborsko Pohorje, Rogla, golte, Krvavec, Kranjska Gora...
ne znam sad napamet sta sve slovenci imaju od tih velikih firmi i izvoza
No,, ako ostane kod stanja, kakvo je sad, brzo će se to vratiti...
Više me u tom kontekstu brine njemačka. Tu smo jako vezani.
0
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
Hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini zabilježit će pad od 9,2 posto, a u idućoj rast za 5,2 posto, prognoza je glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu najnovije HUB analize objavljene u ponedjeljak.
U analizi, naslovljenoj "Pad BDP-a 2020. ipak oko devet posto?", ističe se da je sredina 2020. označila vrhunac vala pesimizma prognostičara o kretanju gospodarstva na međunarodnoj razini u ovoj i idućoj godini, pa su tako prognoze koje su izašle u proteklih nekoliko tjedana ipak povoljnije od ranijih.
Tako je i hrvatska Vlada, nakon manjih padova robnog izvoza i prihoda od turizma, raniju prognozu pada za ovu godinu od 9,4 posto revidirala na osam posto, podsjeća se u analizi.
No, prognozirani oporavak u 2021. uz 5-postotni gospodarski rast neće biti dovoljno jak za brzi povratak na razine iz 2019. godine, napominje se te dodaje da se Hrvatska prema tome uklapa u širi europski trend.
Tako prosjek očekivanja četiri glavna ekonomista o padu za 9,2 posto u 2020. i oporavku od 5,2 posto u 2021. malo zaostaje za očekivanjima Vlade, ističu iz HUB-a, uz napomenu da razlike u očekivanjima od jednog postotnog boda nemaju praktično značenje.
Tu razliku uzrokuju oštar pad investicija i nešto veći očekivan pad ukupnog izvoza u odnosu na Vladine prognoze. Pritom, najveći optimist među ekonomistima očekuje pad za 8,5 posto, a najveći pesimist za 9,6 posto.
Kod ostalih bitnih makroekonomskih veličina nema promjena koje bi bile vrijedne pažnje, dodaje se.
Također, svi očekuju nastavak razdoblja povijesno najnižih kamatnih stopa i stabilan tečaj euro/kuna, koji se neće značajno udaljavati od središnjeg pariteta dogovorenog u okviru Europskog tečajnog mehanizma (7,5345).
U analizi, naslovljenoj "Pad BDP-a 2020. ipak oko devet posto?", ističe se da je sredina 2020. označila vrhunac vala pesimizma prognostičara o kretanju gospodarstva na međunarodnoj razini u ovoj i idućoj godini, pa su tako prognoze koje su izašle u proteklih nekoliko tjedana ipak povoljnije od ranijih.
Tako je i hrvatska Vlada, nakon manjih padova robnog izvoza i prihoda od turizma, raniju prognozu pada za ovu godinu od 9,4 posto revidirala na osam posto, podsjeća se u analizi.
No, prognozirani oporavak u 2021. uz 5-postotni gospodarski rast neće biti dovoljno jak za brzi povratak na razine iz 2019. godine, napominje se te dodaje da se Hrvatska prema tome uklapa u širi europski trend.
Tako prosjek očekivanja četiri glavna ekonomista o padu za 9,2 posto u 2020. i oporavku od 5,2 posto u 2021. malo zaostaje za očekivanjima Vlade, ističu iz HUB-a, uz napomenu da razlike u očekivanjima od jednog postotnog boda nemaju praktično značenje.
Tu razliku uzrokuju oštar pad investicija i nešto veći očekivan pad ukupnog izvoza u odnosu na Vladine prognoze. Pritom, najveći optimist među ekonomistima očekuje pad za 8,5 posto, a najveći pesimist za 9,6 posto.
Kod ostalih bitnih makroekonomskih veličina nema promjena koje bi bile vrijedne pažnje, dodaje se.
Također, svi očekuju nastavak razdoblja povijesno najnižih kamatnih stopa i stabilan tečaj euro/kuna, koji se neće značajno udaljavati od središnjeg pariteta dogovorenog u okviru Europskog tečajnog mehanizma (7,5345).
1
1
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
NAPOKON OPTIMIZAM
Svjetska tržišta u rekordnim visinama nakon dobrih vijesti o vakcini
R. D.
Svjetska tržišta u rekordnim visinama nakon dobrih vijesti o vakciniFoto: EPA-EFE
Indeksi na Wall Streetu su u ponedjeljak dosegli rekordne nivoe jer su ulagače ohrabrile vijesti o još jednoj vakcini za koronavirus pa je dalje širenje pandemije u SAD-u palo u drugi plan. Tako su Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli najviše nivoe u historiji.
Dow Jones skočio je 470 bodova ili 1,60 posto, na 29.950 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,16 posto, na 3.626 bodova, a Nasdaq indeks 0,80 posto, na 11.924 boda.
Rekordni dosezi Dow Jones i S&P 500 indeksa zahvaljuju se objavi američke biotehnološke kompanije Moderna da se njena vakcina protiv koronavirusa pokazala učinkovitim kod 94,5 posto osoba vakcinisanih u kliničkim ispitivanjima, što je djelotvornije od 90-postotne učinkovitosti vakcine o kojoj su prošle sedmice izvijestili Pfizer i BioNTech.
Moderna planira podnijeti zahtjev za odobrenje vakcine na tržištu SAD-a u idućim sedmicama, pa bi Sjedinjene Američke Države, nakon provjere regulatornih tijela i potvrde sigurnosti, uskoro mogle imati dvije odobrene vakcine i 60 miliona doza za hitnu distribuciju već u decembru, piše Reuters.
"Vijesti o još jednoj vakcini potaknule su rast cijena cikličkih i dionica manjih kompanija, jer bi se te kompanije mogle brzo oporaviti ako se situacija normalizira, a ekonomija otvori prije nego što se očekivalo", kaže Robert Pavlik, portfelj menadžer u kompaniji Dakota Wealth.
U 10 od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene dionica su jučer porasle, a najviše u energetskom, što se zahvaljuje snažnom rastu cijena nafte.
Snažno su porasle i cijene dionica kompanija povezanih s turizmom, koje su mjesecima bile pod pritiskom zbog restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja koronavirusa.
Cijene dionica Moderne skočile su više od 9,5 posto.
Svjetska tržišta u rekordnim visinama nakon dobrih vijesti o vakcini
R. D.
Svjetska tržišta u rekordnim visinama nakon dobrih vijesti o vakciniFoto: EPA-EFE
Indeksi na Wall Streetu su u ponedjeljak dosegli rekordne nivoe jer su ulagače ohrabrile vijesti o još jednoj vakcini za koronavirus pa je dalje širenje pandemije u SAD-u palo u drugi plan. Tako su Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli najviše nivoe u historiji.
Dow Jones skočio je 470 bodova ili 1,60 posto, na 29.950 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,16 posto, na 3.626 bodova, a Nasdaq indeks 0,80 posto, na 11.924 boda.
Rekordni dosezi Dow Jones i S&P 500 indeksa zahvaljuju se objavi američke biotehnološke kompanije Moderna da se njena vakcina protiv koronavirusa pokazala učinkovitim kod 94,5 posto osoba vakcinisanih u kliničkim ispitivanjima, što je djelotvornije od 90-postotne učinkovitosti vakcine o kojoj su prošle sedmice izvijestili Pfizer i BioNTech.
Moderna planira podnijeti zahtjev za odobrenje vakcine na tržištu SAD-a u idućim sedmicama, pa bi Sjedinjene Američke Države, nakon provjere regulatornih tijela i potvrde sigurnosti, uskoro mogle imati dvije odobrene vakcine i 60 miliona doza za hitnu distribuciju već u decembru, piše Reuters.
"Vijesti o još jednoj vakcini potaknule su rast cijena cikličkih i dionica manjih kompanija, jer bi se te kompanije mogle brzo oporaviti ako se situacija normalizira, a ekonomija otvori prije nego što se očekivalo", kaže Robert Pavlik, portfelj menadžer u kompaniji Dakota Wealth.
U 10 od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene dionica su jučer porasle, a najviše u energetskom, što se zahvaljuje snažnom rastu cijena nafte.
Snažno su porasle i cijene dionica kompanija povezanih s turizmom, koje su mjesecima bile pod pritiskom zbog restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja koronavirusa.
Cijene dionica Moderne skočile su više od 9,5 posto.
1
1
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
Samo ako ce meni i Gatesu iz iste sprice podjednako.
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
uvijek smo bili mimo svijeta haha
1
1
pričo razne gluposti, govorijo sam svašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
Re: Ekonomije u vrijeme korone..
HRVATSKO je gospodarstvo u trećem ovogodišnjem tromjesečju potonulo deset posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju prve procjene državne statistike.
Prema podacima koje je upravo objavio DZS, hrvatski je bruto domaći proizvod u trećem ovogodišnjem kvartalu bio manji za 10 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. To je drugi kvartal zaredom u kojem bilježimo pad BDP-a na godišnjoj razini. Naime, u drugom je tromjesečju pad BDP-a na godišnjoj razini iznosio dosad rekordnih 15.1 posto. To je, prema dostupnim podacima, i najveći pad BDP-a u trećem tromjesečju među članicama EU, no valja voditi računa o tome da sve članice još nisu objavile podatke.
Objavljena stopa pada BDP-a u trećem kvartalu vrlo je slična onoj koju su prognozirali ekonomisti koji su sudjelovali u nedavnoj anketi Hine. Njihova je procjena, naime, bila da je hrvatski BDP u trećem tromjesečju pao 10.4 posto, pri čemu su se njihove prognoze kretale u rasponu od 9.5 do 11 posto.
Hrvatska je u dubokoj recesiji
Sada se i "službeno" može reći da je Hrvatska u dubokoj recesiji u koju ju je gurnula pandemija koronavirusa. Izvlačenju iz recesijskog gliba očito nije pomogla ni kakva-takva turistička sezona koju smo imali.
Gledano po komponentama BDP-a, i u trećem je tromjesečju porasla samo državna potrošnja, i to za, prema procjenama DZS-a, 1.5 posto. To je većim dijelom vjerojatno posljedica nastavka primjene mjera za očuvanje radnih mjesta. Sve ostale komponente bilježe pad na godišnjoj razini pa je tako potrošnja kućanstava u trećem kvartalu pala 7.5 posto, investicije jedan posto, izvoz roba i usluga 32.3 posto, a uvoz roba i usluga 14.1 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Nešto više optimizma bude podaci s usporedbom na kvartalnoj razini. Po njima, kako pokazuju podaci DZS-a, hrvatski je BDP u trećem kvartalu bio 6.9 posto veći nego u drugom tromjesečju, što je posljedica izlaska iz lockdowna i turističke sezone.
Prema podacima koje je upravo objavio DZS, hrvatski je bruto domaći proizvod u trećem ovogodišnjem kvartalu bio manji za 10 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. To je drugi kvartal zaredom u kojem bilježimo pad BDP-a na godišnjoj razini. Naime, u drugom je tromjesečju pad BDP-a na godišnjoj razini iznosio dosad rekordnih 15.1 posto. To je, prema dostupnim podacima, i najveći pad BDP-a u trećem tromjesečju među članicama EU, no valja voditi računa o tome da sve članice još nisu objavile podatke.
Objavljena stopa pada BDP-a u trećem kvartalu vrlo je slična onoj koju su prognozirali ekonomisti koji su sudjelovali u nedavnoj anketi Hine. Njihova je procjena, naime, bila da je hrvatski BDP u trećem tromjesečju pao 10.4 posto, pri čemu su se njihove prognoze kretale u rasponu od 9.5 do 11 posto.
Hrvatska je u dubokoj recesiji
Sada se i "službeno" može reći da je Hrvatska u dubokoj recesiji u koju ju je gurnula pandemija koronavirusa. Izvlačenju iz recesijskog gliba očito nije pomogla ni kakva-takva turistička sezona koju smo imali.
Gledano po komponentama BDP-a, i u trećem je tromjesečju porasla samo državna potrošnja, i to za, prema procjenama DZS-a, 1.5 posto. To je većim dijelom vjerojatno posljedica nastavka primjene mjera za očuvanje radnih mjesta. Sve ostale komponente bilježe pad na godišnjoj razini pa je tako potrošnja kućanstava u trećem kvartalu pala 7.5 posto, investicije jedan posto, izvoz roba i usluga 32.3 posto, a uvoz roba i usluga 14.1 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Nešto više optimizma bude podaci s usporedbom na kvartalnoj razini. Po njima, kako pokazuju podaci DZS-a, hrvatski je BDP u trećem kvartalu bio 6.9 posto veći nego u drugom tromjesečju, što je posljedica izlaska iz lockdowna i turističke sezone.
0