Savjet dana
Re: Savjet dana
2
2
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
I say what I think, I think what I say
1
Re: Savjet dana
Ako osjetite da vam u autu miris pečenog mesa - uvukla vam se vjeverica pod haubu motora.
1
1
You can jeer but you don’t understand
Any fragile soul can be a Florida Man
Any fragile soul can be a Florida Man
Re: Savjet dana
Joj jednom mi je nekoliko dana mirisalo na rakiju. Kontam neko od ovih budala što sam vozio prosuo pa napadoh ljude. Jok vele, nisu oni, kunu se svim i svačim, ma i ženom i djecom.
Kad nakon nekoliko dana da stavim nešto u gepek, vidim kesa. Pogledam, zavirim - kad kila i po krušaka što mi je mater dala a ja zaboravio iznijeti iz auta.
2
2
You can jeer but you don’t understand
Any fragile soul can be a Florida Man
Any fragile soul can be a Florida Man
Re: Savjet dana
Odlican clanak
Kako postupati i šta tačno izbjegavati za vrijeme ekstremnih vrućina
Klix.ba
Obzirom da je na snazi narandžasto upozorenje zbog najavljenih ekstremno visokih temperatura u narednom periodu J.U. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo izdaje preporuke za postupanje.
Postupci u slučajevima ekstremno visokih temperatura (opća uputstva):
Vrijeme provoditi u izračenim i zahlađenim dijelovima stana, kuće itd.
Napolje izlaziti samo u krajnjoj nuždi uz adekvatnu odjeću (pamučne tkanine svijetlih boja).
Konzumirati veće količine tečnosti koja ne sadrži kofein i alkohol.
Praktični savjeti ponašanja u slučajevima ekstremnih vrućina-toplotnih udara:
Kod jačeg toplotnog vala moguća je dehidracija i pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti zbog vrućine i toplote.
U oba slučaja potrebna je pomoć ljekara. Toplotni udar može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se isto tako može pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja. Simptomi iscrpljenosti koja je uzrokovana vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, slabost u mišićima ili grčeve, bljedilo i visoku temperaturu.
Skloniti se na hladnije mjesto i piti dosta vode ili voćnih sokova. Ako je moguće, istuširati se mlakom vodom ili se osvježiti spužvom natopljenom u hladnoj vodi.
Simptomi toplotnog udara su glavobolja, mučnina, jaka žeđ, pospanost, vruća, crvena i suha koža, nagli porast temperature, konfuzija, agresija, grčevi u mišićima i gubitak svijesti. Toplotni udar može izazvati nepovratne promjene na organizmu, uključujući i mozak, ili čak smrt.
Rizične grupe:
Vrućina može utjecati na svakoga, ali neke su osobe na nju osjetljivije.
To su:
starije osobe;
bebe i mala djeca;
osobe koje uzimaju određene lijekove;
osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i srčani bolesnici;
osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala;
osobe koje uživaju alkohol ili droge;
osobe koje imaju problema sa kretanjem;
osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i žene.
Šta treba učiniti?
Pratiti vijesti, te redovno slušati vremensku prognozu kako bi bili informirani o temperaturi. Planirati unaprijed da bi se smanjio rizik od toplotnog vala ili iscrpljenosti izazvane vrućinom.
Kloniti se vrućine:
Ako su prognozirali toplotni val, pokušati planirati dan na način da se izbjegne izloženost vrućini.
Izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana (između 11 i 16 sati), izbjegavati napor.
Izbjegavati naporne vanjske aktivnosti, kao što su sport ili radovi na otvorenom, odgoditi to za nešto svježiji dio dana, recimo rano jutro.
Ako se mora izaći, kretati se u hladu, nositi šešir ili kapu i laganu i široku odjeću, po mogućnosti pamučnu, te ponijeti sa sobom vodu za piće.
Osvježiti se:
Boraviti u najsvježijem dijelu stana, koliko god je to moguće.
Zamračiti prostorije okrenute prema suncu.
Ne otvarati prozore, jer je zrak u prostoriji hladniji nego vani. Otvoriti ih kada unutrašnja temperatura naraste noću.
Tuširati se mlakom vodom, a nekoliko puta tokom dana osvježiti se hladnom vodom, posebno lice i zatiljak.
Redovno piti vodu iako se ne osjeća žeđ.
Izbjegavati alkohol i kafu, oni pogoršavaju dehidraciju.
Jesti kao inače, te pokušati više jesti hladnu hranu, salate, voće i povrće.
Potražiti pomoć ukoliko postoji zabrinutost:
Nazvati svog ljekara ili hitnu pomoć ako ste zabrinuti za svoje zdravlje tokom toplotnog vala, posebno ako se uzimaju neki lijekovi ili se jave neuobičajeni simptomi;
obratiti pažnju na grčeve u rukama, nogama ili stomaku, osjećaj blage konfuzije, slabost ili probleme sa spavanjem.
Ako se jave gore navedeni simptomi, odmoriti se nekoliko sati, osvježiti se i piti vodu ili
voćne sokove, te potražiti pomoć ljekara ako se stanje ne popravi ili se pogorša.
Pružiti pomoć drugima:
Ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizičnih grupa, pružite mu potreban savjet i pomoć tokom toplotnog vala.
Starije osobe koje žive same treba svakodnevno posjećivati.
Dok čekate hitnu pomoć:
Ako je moguće, premjestiti osobu na hladnije mjesto;
otvoriti prozore da se stvori strujanje zraka;
rashladiti osobu otkopčavanjem odjeće, prskanjem hladnom vodom ili je umotati u vlažne čaršafe;
ako je pri svijesti, dati joj vode ili voćnog soka;
ne davati nikakve lijekove
Kako postupati i šta tačno izbjegavati za vrijeme ekstremnih vrućina
Klix.ba
Obzirom da je na snazi narandžasto upozorenje zbog najavljenih ekstremno visokih temperatura u narednom periodu J.U. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo izdaje preporuke za postupanje.
Postupci u slučajevima ekstremno visokih temperatura (opća uputstva):
Vrijeme provoditi u izračenim i zahlađenim dijelovima stana, kuće itd.
Napolje izlaziti samo u krajnjoj nuždi uz adekvatnu odjeću (pamučne tkanine svijetlih boja).
Konzumirati veće količine tečnosti koja ne sadrži kofein i alkohol.
Praktični savjeti ponašanja u slučajevima ekstremnih vrućina-toplotnih udara:
Kod jačeg toplotnog vala moguća je dehidracija i pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti zbog vrućine i toplote.
U oba slučaja potrebna je pomoć ljekara. Toplotni udar može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se isto tako može pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja. Simptomi iscrpljenosti koja je uzrokovana vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, slabost u mišićima ili grčeve, bljedilo i visoku temperaturu.
Skloniti se na hladnije mjesto i piti dosta vode ili voćnih sokova. Ako je moguće, istuširati se mlakom vodom ili se osvježiti spužvom natopljenom u hladnoj vodi.
Simptomi toplotnog udara su glavobolja, mučnina, jaka žeđ, pospanost, vruća, crvena i suha koža, nagli porast temperature, konfuzija, agresija, grčevi u mišićima i gubitak svijesti. Toplotni udar može izazvati nepovratne promjene na organizmu, uključujući i mozak, ili čak smrt.
Rizične grupe:
Vrućina može utjecati na svakoga, ali neke su osobe na nju osjetljivije.
To su:
starije osobe;
bebe i mala djeca;
osobe koje uzimaju određene lijekove;
osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i srčani bolesnici;
osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala;
osobe koje uživaju alkohol ili droge;
osobe koje imaju problema sa kretanjem;
osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i žene.
Šta treba učiniti?
Pratiti vijesti, te redovno slušati vremensku prognozu kako bi bili informirani o temperaturi. Planirati unaprijed da bi se smanjio rizik od toplotnog vala ili iscrpljenosti izazvane vrućinom.
Kloniti se vrućine:
Ako su prognozirali toplotni val, pokušati planirati dan na način da se izbjegne izloženost vrućini.
Izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana (između 11 i 16 sati), izbjegavati napor.
Izbjegavati naporne vanjske aktivnosti, kao što su sport ili radovi na otvorenom, odgoditi to za nešto svježiji dio dana, recimo rano jutro.
Ako se mora izaći, kretati se u hladu, nositi šešir ili kapu i laganu i široku odjeću, po mogućnosti pamučnu, te ponijeti sa sobom vodu za piće.
Osvježiti se:
Boraviti u najsvježijem dijelu stana, koliko god je to moguće.
Zamračiti prostorije okrenute prema suncu.
Ne otvarati prozore, jer je zrak u prostoriji hladniji nego vani. Otvoriti ih kada unutrašnja temperatura naraste noću.
Tuširati se mlakom vodom, a nekoliko puta tokom dana osvježiti se hladnom vodom, posebno lice i zatiljak.
Redovno piti vodu iako se ne osjeća žeđ.
Izbjegavati alkohol i kafu, oni pogoršavaju dehidraciju.
Jesti kao inače, te pokušati više jesti hladnu hranu, salate, voće i povrće.
Potražiti pomoć ukoliko postoji zabrinutost:
Nazvati svog ljekara ili hitnu pomoć ako ste zabrinuti za svoje zdravlje tokom toplotnog vala, posebno ako se uzimaju neki lijekovi ili se jave neuobičajeni simptomi;
obratiti pažnju na grčeve u rukama, nogama ili stomaku, osjećaj blage konfuzije, slabost ili probleme sa spavanjem.
Ako se jave gore navedeni simptomi, odmoriti se nekoliko sati, osvježiti se i piti vodu ili
voćne sokove, te potražiti pomoć ljekara ako se stanje ne popravi ili se pogorša.
Pružiti pomoć drugima:
Ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizičnih grupa, pružite mu potreban savjet i pomoć tokom toplotnog vala.
Starije osobe koje žive same treba svakodnevno posjećivati.
Dok čekate hitnu pomoć:
Ako je moguće, premjestiti osobu na hladnije mjesto;
otvoriti prozore da se stvori strujanje zraka;
rashladiti osobu otkopčavanjem odjeće, prskanjem hladnom vodom ili je umotati u vlažne čaršafe;
ako je pri svijesti, dati joj vode ili voćnog soka;
ne davati nikakve lijekove
0
Re: Savjet dana
Biraj kome ćeš reći da je inteligentan, po tome se može izvagati i tvoja pamet..
0
Neka ljubav caruje..
Re: Savjet dana
4
4
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Shoot for the moon! Even if you miss, you'll land among the stars.
Re: Savjet dana
2
2
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Shoot for the moon! Even if you miss, you'll land among the stars.