Vijolina Cura Fina

[hani_jong_un]

Violina je gudački instrument sa četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija. Riječ violina posredstvom romanskih jezika dolazi iz srednjovjekovne latinske riječi vitula što označava žičano glazbalo.Osoba koja svira violinu zove se violinist ili violinistica.

127px-Violin_VL100.jpg

Violina je nastala u sjevernoj Italiji u ranom 16. stoljeću. Prvi graditelji violina vjerojatno su spojili elemente tri tada raširena glazbala: rebek koji je bio u uporabi od 10. stoljeća (nastao od arapskog glazbala zvanog rabab), renesansne gusle i lira da braccio.[3] Jedan od najranijih detaljnih opisa tog glazbala, uključujući i njegovo ugađanje je Jambe de Ferov Epitome musical, objavljen u Lyonu 1556.[4] Do tada se violina već bila počela širiti Europom. Najstariju dokumentiranu violinu sa četiri žice nalik modernoj, izgradio je 1555. godine Andrea Amati. Druge violine koje se spominju ranije imale su samo tri žice. Postala je omiljeno glazbalo među uličnim sviračima i plemstvom, što pokazuje i činjenica da je francuski kralj Karlo IX 1560. godine od Amatija naručio 24 violine.[5] Iz toga kompleta je i najstarija očuvana violina poznata kao "Karlo IX", proizvedena u Cremoni oko 1560. Violina "Mesija" ili "Le Messie" (poznata i kao "Salabue" koju je proizveo Antonio Stradivari 1716. nikada nije korištena i još uvijek je u neiskvarenom stanju. Danas se nalazi u muzeju Ashmolean u Oxfordu.[

Najpoznatiji graditelji violina živjeli su između 16. i 18. stoljeća:

Amati, talijanska obitelj graditelja violina: Andrea Amati (1500.-1577.), Antonio Amati (1540.-1607.), Hieronymus Amati I (1561.-1630.), Nicolo Amati (1596.-1684.), Hieronymus Amati II (1649.-1740.)
Guarneri, talijanska obitelj graditelja violina: Andrea Guarneri (1626.-1698.), Pietro od Mantove (1655.-1720.), Giuseppe Guarneri (Joseph filius Andreae) (1666.-1739.), Pietro Guarneri (Mlečanin) (1695.-1762.) i Giuseppe (del Gesu) (1698.-1744.)
Obitelj Stradivari, (1644.-1737.) iz Cremone
Gagliano, talijanska obitelj graditelja violina: Alessandro, Nicolo I i Ferdinand su najistaknutiji članovi
Giovanni Battista Guadagnini iz Piacenze (1711.-1786.)
Jacob Stainer (1617.-1683.) iz Absama u Tirolu
Poznati hrvatski graditelji violina su Ivan Hus, Franjo Šnajder, Slavko Domitrović i Rudolf Sloković.

Wikipedia

[Miss Y.]

[hani_jong_un]

poceo sam nedavno da pratim ovu violinisticu i mogu vam rec da se u meni javila jedna velika ljubav prema vijolini

[Socrates]

Gdje ti je izvor?

Il' je ovo rezultat tvog istrazivackog rada?

[R4IN]

Moje je srce violina,sto za diras kad ne znas da sviras..

[hani_jong_un]

Gdje ti je izvor?

Il' je ovo rezultat tvog istrazivackog rada?

vikipedija brt

[hani_jong_un]

julio iglesias - nostalgie, jedna od drazih mi skladbi

[Socrates]

Pa napisi wikipedia.

Mada je jasno iz kopiranog da je I taj na wilkipediji koristio neke izvore.

[hani_jong_un]

Pa napisi wikipedia.

Mada je jasno iz kopiranog da je I taj na wilkipediji koristio neke izvore.

evo napiso sam brt. al od 100 tema na forumu kod 99 nije naveden izvor, mogo si sad krenut redom da ih cesljas

[hani_jong_un]

pogodite koja je ovo skladba, nije tesko

[Heidi]

Cuj tema violina. Kako sam sebi naskodi.

[hani_jong_un]

moze i klavir

[lejlamo]

može i čelo

[Heidi]

[hani_jong_un]

sutra upisujem casove vijoline

[Socrates]

Dogovorite se kako da preimenujem temu.

[Socrates]

"I tata i mama bi violinistkinju i celistu, sine i kcerko"?