Kako živjeti s Covid 19

[Iskra]

Moze li neko ko se bar malo razumije u bh politicko stabje, objasniti ovaj fenomen nezaunteresovanosti i indiferentnosti bh politickih vodja, za ovako krucijalno i zivotno znacajno pitanje , nabavke cjepiva i imunizacije stanovnistva?
Ono malo sto upratim njihove izjave , iznerviram se maximalno!
Kako je ovo moguce? Razocarana sam i ljekarima, niko da istupi i objasni budalama neke stvari!
Da li postoji mogucnost da su oni vakcinisani pa ih nije briga? Ja drugog objasnjenja nemam.

@Sleepy Joe

[WhiskeyPete]

Blago rečeno nesposobnost, nesvijesnost, odsustvo enzibiliteta i empatije elite u odnosu na obične građane, žive jedan sasvim drugi svijet u odnosu na nas. Nešto bi i poduzeli da prvo imaju kadra, i sve što su do sada u radili, uradili su na svoju ruku i štetu građana. Nisu mogli poduzeti ništa, pandemija ovih razmiera se nije mogla ni predvidjeti, a i čitav njihov sistem je kreiran od poslušnika, od kojih je vjerovatno dobra većina stekla sumnjive diplome, tako da se godinama njihova nekompetentnost nije mogla ni primjetiti. Blagi kolaps društva na globalnom nivou jer na površinu izbacio sav mulj kadrova koji su se godinama podupirali u jednom koruptivnom sistemu, kakav je naš. A za poslijedicu smo dobili i aferu respiratori, nevješto namješteno pranje novca, za čitav slučaj se bojim da bi se mogao srozati na nekakav ishitreni poduhvat sa dobrim namjerama optužnih, za šta bi na kraju mogli biti nagrađeni sa po godinu dana kućnog pritvora.

[Iskra]

Oni su se vakcinisali. 100%. Samo neko ko se za sebe ne plasi niti za svoje bliznje moze neraditi nista kao sto oni ne rade.

[uvijek_kontra]

Oni su se vakcinisali. 100%. Samo neko ko se za sebe ne plasi niti za svoje bliznje moze neraditi nista kao sto oni ne rade.

A od kad se to vakcinisani ne trebaju plasit za svoje zdravlje?

[Iskra]

Oni su se vakcinisali. 100%. Samo neko ko se za sebe ne plasi niti za svoje bliznje moze neraditi nista kao sto oni ne rade.

A od kad se to vakcinisani ne trebaju plasit za svoje zdravlje?

Mnogo manje nego nevakcinisani

[uvijek_kontra]

Ni to jos nije dokazano.

Evo primjer kod nas, zna storm sigurno. Doktor, dvaput vakcinisan. Vratio se iz Namibije sa ja sevom. Mnogo mu je vakcina pomogla. Koliko ce to vakcina trebati da se pokupe sve moguce mutacije?

[uvijek_kontra]

Nije sev, nego soj. Pardon.

[Iskra]

Ni to jos nije dokazano.

Evo primjer kod nas, zna storm sigurno. Doktor, dvaput vakcinisan. Vratio se iz Namibije sa ja sevom. Mnogo mu je vakcina pomogla. Koliko ce to vakcina trebati da se pokupe sve moguce mutacije?

Prvo da razjasnimo...jesi li ti generalno.protiv imunizacije ili samo.protiv kovid imunizacije?

[Max]

Dr. Kulenović: SFRJ je 70-ih godina vakcinisala 18 miliona ljudi za dva mjeseca

Nekadašnji koordinator vakcinacije i direktor Zavoda za javno zdravstvo u bivšoj Jugoslaviji, primarijus dr. Fahrudin Kulenović katastrofalnim ocjenjuje kako vlasti BiH postupaju u pandemiji.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je rekao da se veletrgovci “boje” nabavke zbog afere oko respiratora (EPA)

Vedrana Maglajlija

27 Feb 2021

Ovih dana su se različiti predstavnici Vlasti u BiH sastajali i istupali u javnost kako bi se utvrdilo kada će doći vakcine, zašto kasne isporuke i ko je kriv za to. Krivac zašto u BiH nije počela masovnija vakcinacija uglavnom je pronađen u COVAX-u, proizvođaču vakcina, nepostojanju zakona, strahu zbog afere ‘respiratori’… u svemu osim u samim vlastima koje tvrde da su, barem što se tiče Pfizerovih vakcina koje su trebale stići putem globalnog mehanizma COVAX, ispunile sve moguće uslove postavljene pred njih.

“Bosna i Hercegovina je naručila, platila i osigurala sve uvjete za prihvat cjepiva. Svi do sada postavljeni uvjeti su ispunjeni, a pred BiH se postavljaju novi zahtjevi proizvođača cjepiva što nas navodi na pomisao da se radi o kupnji vremena uslijed nedovoljne proizvodnje na globalnoj razini”, stoji u odgovoru Ministarstva civilnih poslova BiH, koje je prije nekoliko dana primilo pismo iz Globalne alijanse za vakcine (GAVI) u kojem se navodi da BiH nije ispunila zahtjeve proizvođača Pfizer.

GAVI i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) između ostalih koordiniraju COVAX-om čija je svrha da se osiguraju vakcine i rasporede po cijelom svijetu, kako u globalnoj utrci ne bi bile zapostavljenje siromašne i zemlje u razvoju.

“U pismu se navodi da je proizvođač cjepiva Pfizer zatražio dodatne i izravne razgovore sa svim zemljama identificiranim za prijem cjepiva u prvom valu, a na temu dodatne kontrole uspostavljenih hladnih lanaca kao i pravno administrativnih procedura”, kažu iz Ministarstva.

Iryna Mazur koja je zadužena za odnose sa medijima ispred GAVI alijanse, za Al Jazeeru navodi da COVAX očekuje da glavni dio prve runde isporuka vakcine zemljama bude u martu, sa nekim ranijim isporuka onima koji su već ispunili kriterije objavljene u januaru.

“Više informacija o ovim prvim isporukama bit će iskomunicarne svim učesnicima i objavljene u narednim danima”, dodala je.

Ko je sve naručivao vakcinu

Bosna i Hercegovina, koja je putem COVAX mehanizma naručila i platila 1.232.000 doza vakcina koje bi se trebale postepeno izručivati, tako nije jedina zemlja kojoj je Pfizer tražio dodatne uslove. Mediji na Filipinima su na primjer izvijestili da je ova kompanija tražila od vlasti novi ugovor o odšteti zbog čega će isporuka kasniti, dok pojedini medijski izvještaji iz Južne Amerike govore, pozivajući se na povjerljive izvore, da je Pfizer dodatno tražio uslove koje druge kompanije nisu. Ipak, BiH je jedina zemlja koja je najavila, kako je to rekao predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, tužbu protiv COVAX-a ako ovaj međunarodni mehanizam probije rok za isporuku vakcina BiH.

Pored vakcina putem COVAX-a razmatrane su i druge mogućnosti. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković najavila je da će u BiH ovih dana stići 100.000 doza vackine AstraZenece putem mehanizma EU, odnosno IPA fondova, dok je Vlada Federacije BiH dala dozvolu premijeru Fadilu Novaliću da prihvati donaciju iz Srbije od 5.000 doza vakcine kompanije AstraZeneca. Prve doze ruske vakcine Sputnik V protiv COVID-19, njih oko 2.000, stigle su u bh. entitet Republiku Srpsku 1. februara, a vakcinacija je počela 12. februara.

Reklama

Neki kantoni su pokušali nabaviti vakcinu, ali za sada nisu uspjeli. Zavod za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona ranije je rekao da će pokušati nabaviti ruske, komercijalne vakcine, međutim, kako je navedeno iz tog kantona, federalno Ministarstvo zdravstva odbilo je odobriti interventni uvoz vakcina. Kanton Sarajevo je prvo pokušao pregovarati sa Pfizerom, što nije uspjelo, dok je u petak ministar zdravstva rekao da sada trebaju stići vakcine AstraZenece, dok se još pregovora sa ruskim proizvođačima.

Strah zbog afere ‘respiratori’

Ovakva zbrka u naručivanju i pregovaranju o nabavci vakcina svih nivoa vlasti u BiH otvorila je mnoga pitanja.

Zašto FBiH nije uvezla vakcine kao RS? Kako se uopšte može uvesti vakcina u BiH i ko to sve može uraditi? Zašto direktna nabavka nije moguća? Koji zakoni to sprečavaju? Kako su pojedini Kantoni krenuli u nabavku (iako im to nije uspjelo)? Na sva ova pitanja različiti predstavnici vlasti daju različite odgovore.

Ako se uzme u obzir da su vakcine naručene preko COVAX-a dovoljne za 20 posto stanovništva, onda je jasno da će biti potrebni i drugi načini za nabavke doza potrebnih za ostale građane.

Vakcina u BiH može ući na dva načina –  na osnovu dozvole za uvoz koju izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH ili na osnovu rješenja entitetskog ministarstva zdravlja gdje se registracija vakcine pokreće na zahtjev proizvođača ili njegovog pravnog zastupnika sa sjedištem u BiH.

Opozicija u BiH je upozoravala da Zakon o javnim nabavkama i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH ne dozvoljava direktnu državnu kupovinu vakcina, nego samo onu putem posrednika, u ovom slučaju veledrogerije. Iako je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija rekao da to nije tačno, u četvrtak je Predstavnički dom Parlamenta BiH po hitnom postupku usvojio izmjene ovih zakona da bi se omogućila direktna nabavka vakcina.

Sam član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je rekao da se veletrgovci “boje” nabavke zbog afere oko respiratora.

Reklama

“Dolazili su glasovi veletrgovaca koji kažu: ‘Pa zašto bi se mi uključivali uopšte u to i zbog neke zarade, ne marže, neke provizije, koja je uobičajena i normalna kod ovakvih poslova, izlazili se nekom mogućem riziku napada ukupne javnosti i izgubili poslove koje inače redovno imamo, koji su nam komotni, koje obavljamo bez ikakvih problema’”, rekao je Džaferović, koji je također istaknuo da je razlog zašto kasne vakcine iz COVAX-a zato što su se pojavili “razni mešetari”.

Tegeltija je također rekao da “razumije strah koji se pojavio među pojedinim ljudima koji se bave nabavkama”, dok je ministrica Turković navela da je “očigledno da su druge zemlje bile mnogo agresivnije, a poslije priče o respiratorima malo ko bi imao hrabrosti da uđe u proces privatne nabavke i potpisivanje privatnih ugovora i svi su htjeli da bude perfektno administrativno razrađeno”.

Međutim, zašto bi se vlasti i posrednici bojali i imali strahove ako se nabavka provede transparentno i po zakonskim procedurama i zar to nisu trebali i ranije raditi? Stiče se dojam da su građani i društvo sami krivi što nema vakcina jer su kod prethodnih nabavki, kako je rekao Džaferović, postojali “napadi ukupne javnosti”, kao da se to desilo bez ikakvih razloga, zbog čega se stvorio strah.

U dva mjeseca vakcinisano 18 miliona ljudi

Nekadašnji koordinator cijepljenja i direktor Zavoda za javno zdravstvo u bivšoj Jugoslaviji, primarijus dr. Fahrudin Kulenović za Al Jazeeru ističe da je to “strašno” i katastrofalnim ocjenjuje kako vlasti BiH postupaju u pandemiji.

“Ovo je pokazalo svu bijedu u kojoj mi živimo. Pfizer jedva zna ko smo mi. Ja vjerujem da direktori Pfizera moraju dobro okrenuti globus da vide gdje je BiH. Ne znam kako oni kupuju vrijeme na nama. Vrijeđaju građane kao da nemamo mi pameti. Više od 50 godina se bavim vakcinama. Pfizer je svjetska firma koja decenijama pravi vakcine i sada oni žele baš na BiH da prevare nekoga, kupuju vrijeme na nama. To je smiješno.”

Kulenović koji je bio u timu stručnjaka koji su 70-tih godina prošlog stoljeća trebali organizovati vakcinaciju tokom epidemije velikih boginja u Jugoslaviji. Ističe da je za dva mjeseca bez problema vakcinisano 18 miliona ljudi.

“Niko nije išao da o tome govori u medijima, u novinama je spominjano, ali kao sažeti, kratki statički podaci. WHO nam je odao priznanje da smo to uradili u rekordnom roku i na perfektan način. Sve smo to uradili u tišini. Sada se na sve strane lupa, televizori trešte o tome. Ranije nije bilo moguće da neko iz vlasti izađe i govori o respiratorima i vakcinama. To je sve struka radila, nije se išlo na propagandu”, prepričava Kulenović.

Reklama

Ističe da je ovdje evidentan uspjeh Srbije, gdje se “vakcine biraju kao kolači u slastičarni”. Također upozorava da vakcine putem COVAX-a za 20 posto stanovništva ni blizu neće biti dovoljne za kolektivni imunitet.

“Pa vlasti u jednoj opštenarodnoj nesreći varaju na respiratorima. Jedna malinarska firma kupuje respiratore, čovjeku su mogli prodati usisavač za prašinu, koliko se on razumije, jer respirator je vrlo sofisticiran uređaj. Odjednom su verificirani respiratori i to paralelno sa suđenjem. Stotine ljudi je umrlo za to vrijeme dok su respiratori bili u skladištima”, oštro kritikuje vlasti Kulenović.

Vakcinacija protiv COVID-a 19 u svijetu je počela u decembru. Prije nekoliko dana isporučene su prve vakcine putem COVAX-a kada je avion sa 600.000 vakcina AstraZenece i Univerziteta Oxford sletio u glavni grad Gane.

Zemlje u regiji, koje su se također pridružile COVAX-u i EU mehanizmu, su u manjem ili većem obimu započele vakcinaciju i to putem bilateralnih pregovora sa drugim državama ili direktnim pregovorima sa proizvođačima. Tako BiH ostaje na začelju kada je u pitanju zaštita građana od korona virusa.

I kad neko nesta kaze protiv juge

Ma jarane ima da se vakcinises

Ima da ides na radnu akciju

Ima da spavas na klupi na moru.... ups

[Iskra]

Cerkez gost na tv...kovid situacija losa. Jako.

[Iskra]

Evo jako zanimljivo stivo, pisano da ga svako razumije


Cjepiva protiv SARS-CoV-2


Prvi slučajevi koronavirusne bolesti 2019 (engl. coronaviral diseasse 2019, skraćeno COVID-19) prouzročeni novim korona virusom kasnije nazvanim SARS-CoV-2 (engl. severe acute respiratory syndrome coronavirus 2) zabilježeni su krajem 2019. godine u kineskom gradu Wuhan. U međuvremenu je zabilježeno samo u 2020. preko 79 milijuna potvrđenih slučajeva i 1.7 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta.

Prema izvještaju Svjetske Zdravstvene Organizacije objavljenome 19.2.2021. trenutno se u raznim fazama razvoja nalazi ukupno 251 potencijalno cjepivo, od kojih je njih 70 u kliničkim fazama razvoja, a 16 ih se trenutno nalazi u zadnjoj fazi kliničkih istraživanja – takozvanoj fazi 3. Nekoliko cjepiva je odobreno i već se neko vrijeme koriste u širokomu cijepljenju populacija diljem svijeta. U Europskoj Uniji i u Hrvatskoj trenutno su odobrena 3 cjepiva protiv SARS-CoV-2 od kompanija Pfizer/BioNtech, Moderna i Oxford/AstraZeneca, no s tako izdašnim brojem potencijalnih cjepiva još u raznim fazama istraživanja, u bliskoj budućnosti zasigurno možemo očekivati i odobrenje drugih cjepiva. 

Općenito o cjepivima

Kada općenito govorimo o cjepivima možemo ih podijeliti prema tehnologiji koju koriste na 6 platformi: živa atenuirana cjepiva, inaktivirana cjepiva, cjepiva koja koriste rekombinantne viralne vektore, proteinske podjedinice, čestice nalik virusu i ona bazirana na nukleinskim kiselinama (DNA i mRNA). Svaka od platformi ima svoje osobitosti, određene prednosti i mane, no svako cjepivo koje zadovolji u fazi 3 se može smatrati sigurnim i učinkovitim, a nakon puštanja na tržište tijekom cijeloga vremena upotrijebe kontinuirano se prikupljaju podaci o sigurnosti cjepiva kao i kod svih drugih lijekova. 

Živa atenuirana cjepiva upotrebljavaju, kako samo ime kaže, živi patogen koji je nekom od metoda molekularne biologije ateuniran ("oslabljen") te je izgubio sposobnost da prouzroči bolest. Iako su ovakva cjepiva općenito sigurna i učinkovita, pošto se primjenjuje živi patogen, postoji određena mogućnost oporavka patogenosti i/ili njegove rekombinacije s drugim koronavirusom, stoga se na temelju ove tehnologije trenutno u kliničkim fazama razvoja nalazi samo 1 potencijalno cjepivo. 

Za razliku od živih atenuiranih cjepiva, inaktivirana cjepiva koriste patogene koji su pomoću fizičkih ili kemijskih sredstava u potpunosti inaktivirani ("umrtvljeni"), a trenutno se u kliničkim istraživanjima nalazi 10 potencijalnih cjepiva.  

Cjepiva na bazi čestica nalik virusu (engl. virus-like particles) upotrebljavaju čestice koje spontano nastaju od virusnih proteina koji inače tvore same čestice SARS-CoV-2 virusa. Ovakve čestice su strukturno i po sastavu slične samome virusu, no pošto ne sadrže virusni genom nisu zarazne ili patogene. Trenutno se u kliničkim fazama istraživanja nalaze 2 potencijalna cjepiva koja koriste ovu tehnologiju.  

Cjepiva na bazi proteinskih podjedinica upotrebljavaju samo virusni protein ili njegov dio, u kontekstu SARS-CoV-2 virusa se upotrjebljava spike protein koji inače virusu služi za ulazak u stanicu domaćina. Trenutno najveći broj potencijalnih cjepiva u kliničkim fazama razvoja koristi ovu tehnologiju, njih čak 23. 

Cjepiva na bazi rekombinantnih viralnih vektora upotrebljavaju atenuirane ili viruse bez sposobnosti izazivanja bolesti u čovjeka koji su genetski modificirani da bi izrazili antigen željenog patogena. Ovakvu tehnologiju koriste Oxford/AstraZeneca cjepivo, rusko Sputnik V te cjepivo razvijeno od strane Johnson&Johnson, ali se trenutno i 14 drugih potencijalnih cjepiva nalazi u kliničkim fazama razvoja. 

Cjepiva na bazi nukleinskih kiselina upotrebljavaju DNA ili mRNA koja se pakira u lipidne čestice koje služe za prijenos i ubacivanje sadržaja unutar stanica. Jednom u stanici dolazi do translacije i/ili transkripcije koda u ciljni virusni antigen koji kao i kod prirodne infekcije patogenom dalje pokreće imunološki odgovor organizma. Cjepiva razvijena od strane kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna koriste mRNA tehnologiju u svojim cjepivima, a još se 17 potencijalnih cjepiva koja se baziraju na ovoj tehnologiji nalaze u kliničkim ispitivanjima.

O cjepivima protiv SARS-CoV-2 odobrenim u Hrvatskoj

Cjepivo razvijeno od strane Sveučilišta u Oxfordu i kompanije AstraZeneca ChAdOx1 temelji se na upotrebi nereplicirajućeg adenoviralnog vektora (adenovirus čimpanzi) koji sadrži gen za spike glikoprotein. Klinička ispitivanja ovoga cjepiva objavljena su u jednome od vodećih svjetski časopisa The Lancet, a sadrže skupne podatke o 4 istraživanja faze 3 provedene u Ujedinjenom Kraljevstvu, Južnoafričkoj Republici i Brazilu na ukupno 11.636 ispitanika tijekom 4 mjeseca. Sveukupna djelotvornost u sprječavanju simptomatske infekcije je procijenjena na 70.4%, no značajno je istaknuti da u grupi koja je primila cjepivo nije došlo niti do jedne hospitalizacije kao posljedice COVID-19. 

Rezultati 3. faze ispitivanja cjepiva tvrtki Pfizer/BioNTech i Moderna su oba objavljena u New England Journal of Medicine. Cjepivo razvijeno od strane Pfizer/BioNTech je svoju djelotvornost od 95% pokazalo u istraživanju na ukupno 43 448 sudionika. Cjepivo razvijeno od kompanije Moderna je u ispitivanju koje je uključilo 30.420 ispitanika pokazalo učinkovitost 94.1%. Oba cjepiva su ispitana na značajnome broju ispitanika te su pokazala visoku djelotvornost.

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavio je rezultate praćenja sigurnosnog profila ova dva cjepiva praćena tijekom prvog mjeseca njihova korištenja u Sjedinjenim Američkim Državama u razdoblju između 14.12.2020 - 13.1.2021. Ukupno je dano 13.794.904 doza, te je prijavljeno 6.994 nepoželjnih događaja (engl. adverse events) nakon cijepljenja, od kojih je 90.8% bilo neozbiljne prirode, a 9.2% se smatralo ozbiljnim događajima. Najčešće prijavljeni nepoželjni događaji bili su glavobolja (22.4%), umor (16.5%) i vrtoglavica (16.5%) te je prijavljeno 113 smrtnih slučajeva koji su detaljno istraženi te je zaključeno da postoji samo vremenska podudarnost, ali ne i kauzalnost s cijepljenjem.

Iako su nakon prvih slučajeva anafilaktičkih reakcija nakon cijepljenja mRNA cjepivima bile dane razne preporuke za cijepljenje osoba s otprije poznatim raznim alergijama i povijesti anafilaktičkih reakcija, danas je u tome vidu jedina kontraindikacija za cijepljenje mRNA cjepivima otprije poznata alergija na neki od sastojaka cjepiva. Najvjerojatniji uzročnik anafilaktičkih reakcija u oba cjepiva su polietilen glikolni spojevi, koji se inače nalaze u širokom broju lijekova, prehrambenih i kućanskih proizvoda. CDC je u objavljenome praćenju sigurnosnoga profila cjepiva naveo da je zbirna učestalost anafilaksije nakon cijepljenja mRNA cjepivima 4.5 slučajeva po milijun danih doza cjepiva, što ne odskače značajno od incidencija anafilakse prouzročene drugim cjepivima te je zapravo i dalje rijetka nuspojava koja iako se prezentira burno se uspješno i relativno jednostavno zbrinjava bez trajnih posljedica.

Zaključak

U raznim fazama razvoja se nalazi još značajan broj potencijalnih cjepiva, od kojih će neka zasigurno biti odobrena u skoroj budućnosti, a trenutno dostupna cjepiva protiv SARS-CoV-2 virusa su razvijena i odobrena u rekordnome vremenu, ali je njihova djelotvornost i sigurnost ispitana u velikim i kvalitetnim istraživanjima. Kao i kod svih drugih lijekova i sigurnost cjepiva nakon stavljanja na tržište kontinuirano i detaljno prati. Iako cjepiva, kao i svi drugi lijekovi i medicinski proizvodi, imaju svoje određene nuspojave, njihova korist za pojedinca i društvo nadasve nadvladava potencijalan rizik. Sva cjepiva dostupna u Republici Hrvatskoj u velikoj mjeri štite od simptomatske zaraze, ali ono što je najvažnije pokazuju izvanredna zaštitni učinak od razvijanja teških kliničkih slika koje bi zahtijevale hospitalizaciju. 

 

[Iskra]

Koje cjepivo izabrati: mRNA ili adenovirusno?

Za sada su odobrena mRNA cjepiva (Pfeizer/BioNTech i Moderna), kao i adenovirusna cjepiva (AstraZeneca/Oxford i Johnson&Johnson)
Prema dostupnim podacima, sva su cjepiva stvorena protiv proteina šiljka (engl. spike) virusa te su se pokazala djelotvornima u kliničkim ispitivanjima bez značajnih nuspojava. Razlikuju se u korištenim dodatnim sastojcima (stabilizatorima u cjepivima) i načinima proizvodnje. To može biti značajno za pojedince koji mogu biti alergični na pojedini sastojak iz cjepiva poput npr. polietilena glikola (PEG) u Pfizer/BioNTech-ovom cjepivu i sl. U slučaju alergije taj pojedinac  treba primiti drugo cjepivo. Kada budemo imali dovoljne količine cjepiva (vjerojatno tek u travnju) pojedinci će moći izabrati cjepivo koje, na temelju dostupnih podataka, za njih može biti pogodnije.

[Iskra]

Koje su moguće posljedice nakon cijepljenja?

Nakon cijepljenja protiv COVID-19 opisane su neželjene reakcije kao i kod drugih cjepiva: crvenilo, osip, lokalna bol, jednodnevna temperatura, glavobolja. Te su reakcije češće nakon druge doze cjepiva. Uz to, svaki lijek i cjepivo mogu imati i rijetke posljedice kod pojedinaca s obzirom na njihove specifičnosti što uključuje i različite alergijske reakcije koje se najčešće pojavljuju unutar prvih nekoliko sati, najviše 24 sata, nakon cijepljenja. Njihova učestalost prema COVID-19 cjepivima, prema do sada poznatim podacima, izrazito je niska (primjerice od 17. - 23. prosinca u SAD-u je cijepljeno 1,1 milijun osoba i samo u njih 10 (deset!) su primijećene alergijske reakcije koje, međutim, nisu bile životno opasne.

[Iskra]

Može li se dobiti bolest COVID-19 bolest od cjepiva?

Ne. Do sada odobrena cjepiva ne sadrže cijeli virus SARS-CoV-2 nego samo nasljednu poruku za samo jedan protein virusa (S protein) upakiran u lipidne nanočestice (mRNA cjepiva) ili upakiran unutar neštetnog adenovirusa. Prema tome, nemoguće je razviti bolest COVID-19 od cijepljenja.

Može li se dobiti COVID-19 tijekom ili nakon cijepljenja?

Prema dosadašnjim podatcima, nakon cijepljenja s obje doze zaštita je preko 90 % mjerena kroz stvaranje adekvatnoga imunološkog odgovora uspoređujući broj zaraženih u cijepljenoj i placebo grupi. Trajanje i efikasnost zaštite od novih infekcija se još uvijek treba pažljivo evaluirati. Još uvijek nije poznato koliko štite ova cjepiva od infekcije virusom te od razvoja same bolesti COVID-19. Imunološki odgovor traje barem 3 mjeseca (studije još uvijek nisu pratile duži vremenski period), no smatra se da može trajati i do nekoliko godina, a možda i doživotno kod dijela populacije. Nakon prve doze cjepiva i prvih 1-2 tjedna nakon druge doze cjepiva može doći do razvoja bolesti jer se u tom razdoblju još uvijek stvara imunološki odgovor na virusni antigen.

[storm]

Kod ovih svih lockdowna, i svih vrsta i načina, nisam jedno skontao...
Kakve svrhe ima taj "vikend lockdown"?
Ilii zatvori sve na barem 14 dana, ili nemoj ništa...osim da zezaš narod.

[Moonlight]

Kod ovih svih lockdowna, i svih vrsta i načina, nisam jedno skontao...
Kakve svrhe ima taj "vikend lockdown"?
Ilii zatvori sve na barem 14 dana, ili nemoj ništa...osim da zezaš narod.

Pa vikendom najviše ljudi hodaju. Hajd na poslu si manje-više sa istim ljutima. U Sarajevu bude ludilo po tržnim centrima i ugositetljskim objetima.
Ja bih realno nas opet na 2 sedmice.
Naše zdravstvo je grozno i nespremno.

[storm]

Kod ovih svih lockdowna, i svih vrsta i načina, nisam jedno skontao...
Kakve svrhe ima taj "vikend lockdown"?
Ilii zatvori sve na barem 14 dana, ili nemoj ništa...osim da zezaš narod.

Pa vikendom najviše ljudi hodaju. Hajd na poslu si manje-više sa istim ljutima. U Sarajevu bude ludilo po tržnim centrima i ugositetljskim objetima.
Ja bih realno nas opet na 2 sedmice.
Naše zdravstvo je grozno i nespremno.

Ja sam sve više protivnik locka....ali kažem, ako već mora biti, zdravstvo ne može podnijeti, itd....brate zaključaj da valja, a onda pusti više.
Evo mi se mrcvarimo već peti mjesec, a ni vam ni tam...malo popuste, pa zategnu, i tako u krug...
I opet ništa bolje nego ostatak svijeta, neko vrijeme čak u top 3...naravno u negativnom smislu.