Mitovi o SFRJ

[storm]

Vjerojatno sam to već objavio, ali imamo tu komsomolca, koji mlati nemilice.
Našao sam samo za hrvatsku podatke o osnivanju nekih tvrtki, kao lijepa slika, da je i ta čuvena SFRJ maznula iz nečijih ruku imovinu....
Tvrtke su osnovane privatnim kapitalom, neke čak dosta dugo prije samoupravnog socijalizma



Razbijanje mitova!
Najveće industrijske tvrtke nastale su prije Jugoslavije
16:15 10.05.2016 - P. M.


Otkako je srušen komunizam i Jugoslavija, oni jugonostalgičari koji to ne mogu prežaliti u javnosti guraju tezu kako je Jugoslavija industrijalizirala Hrvatsku i kako su svi veliki subjekti nastali u dobu industrijalizacije Jugoslavije od kraja 40-ih do 60-ih godina 20-og stoljeća. Iz popisa je uočljivo da je većina velikih industrijskih tvrtki stvorena u doba slobodnog tržišta, kao posljedica industrijalizacije Austro-Ugarske koje je Hrvatska bila dio.

Otkako je srušen komunizam i Jugoslavija, oni jugonostalgičari koji to ne mogu prežaliti u javnosti guraju tezu kako je Jugoslavija industrijalizirala Hrvatsku i kako su svi veliki subjekti nastali u dobu industrijalizacije Jugoslavije od kraja 40-ih do 60-ih godina 20. stoljeća. Time se prijašnja Hrvatska želi prikazati kao zemlja seljaka kojoj je tek Jugoslavija donijela procvat. No jedan forumaš se potrudio pa je napravio popis svih tvrtki koje su nastale prije nego što je ovim prostorima zavladala komunistička čizma i taj popis zapravo prikazuje da se radilo o nacionalizaciji i preimenovanju postojeće industrije, a nikako o pokretanju novih industrijskih subjekata.

Evo popisa s godinama osnivanja tvrtki:





Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.); Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *- zapravo nastala 1964. iz Kombinata za naftu i plin, a koji je nastao držanom krađom i spajanjem triju rafinerija: riječke (osnovana 1882.), sisačke (1927.) i zagrebačke (1927.); Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Zvijezda ulje, Zagreb (1916.); Karbon, Zaprešić (1932.)

[Ommadawn]

BiH nije bila bogzna industrijalizovana prije drugog svjetskog rata ali da je oduzeto i odatle što se moglo - jeste.

Činjenica stoji da je za vrijeme SFRJ BiH znatno industrijski i privredno napredovala ali i to zahvaljujući drugu Džemalu Bijediću koji, koliko god da je bio odan Titu, je istog znao i kritikovati.
Tito se naprasno i sjetio da ima muslimane u državi kada je vidio da braća Arapi mogu valjati zbog nafte i odjednom više nisu bili Neopredijeljeni nego Muslimani s velikim M.
To što su mogli biti Bosanci, zajedno s bosanskim katolicima, pravoslavcima, jevrejima, subotarima, agnosticima i ateistima - Tita očito i nije previše zanimalo.

Bosna i Hercegovina je poslije Makedonije (izuzimajući Kosovo ovdje jer to je bila autonomna pokrajina) bila najsiromašnija republika. I kao takva je očito odgovarala ostalim republikama jer čim bi malo ojačala, socioekonomski i politički, njenih glavnih političara koji su krenuli BiH da vode ka prosperitetu su se brutalno riješavali.
Džemal Bijedić je ubijen u avionskoj nesreći, Hamdija Pozderac primoran da da ostavku da bi nedugo nakon iste izvršio samoubistvo.

[storm]

BiH nije bila bogzna industrijalizovana prije drugog svjetskog rata ali da je oduzeto i odatle što se moglo - jeste.

Činjenica stoji da je za vrijeme SFRJ BiH znatno industrijski i privredno napredovala ali i to zahvaljujući drugu Džemalu Bijediću koji, koliko god da je bio odan Titu, je istog znao i kritikovati.
Tito se naprasno i sjetio da ima muslimane u državi kada je vidio da braća Arapi mogu valjati zbog nafte i odjednom više nisu bili Neopredijeljeni nego Muslimani s velikim M.
To što su mogli biti Bosanci, zajedno s bosanskim katolicima, pravoslavcima, jevrejima, subotarima, agnosticima i ateistima - Tita očito i nije previše zanimalo.

Bosna i Hercegovina je poslije Makedonije (izuzimajući Kosovo ovdje jer to je bila autonomna pokrajina) bila najsiromašnija republika. I kao takva je očito odgovarala ostalim republikama jer čim bi malo ojačala, socioekonomski i politički, njenih glavnih političara koji su krenuli BiH da vode ka prosperitetu su se brutalno riješavali.
Džemal Bijedić je ubijen u avionskoj nesreći, Hamdija Pozderac primoran da da ostavku da bi nedugo nakon iste izvršio samoubistvo.

Plus što je SFRJ znalački izbjegavala milimetar više no što je potrebno za eksploataciju resursa, ulagati u infrastrukturu BiH

[Ommadawn]

Naravno. Napravili autoput koji je trebao spojiti sjever s jugom a koji je zaobišao BiH.
Čekaj malo…
I zar logičnije nije bilo da je glavni grad bio Sarajevo?
Al’ kurko, nije imao palate i dvorove za Maršala kakve je imao Beograd.

[storm]

Naravno. Napravili autoput koji je trebao spojiti sjever s jugom a koji je zaobišao BiH.
Čekaj malo…
I zar logičnije nije bilo da je glavni grad bio Sarajevo?
Al’ kurko, nije imao palate i dvorove za Maršala kakve je imao Beograd.

To sam davno već konstatirao...
Šta je bliže ideji ujedinjenih južnih slavena, nego upravo Sarajevo?
Kompromitirali su se u 2ww BG manje, ZG više i jedino bi logika bila, ako je bilo poštene namjere, bilo Sarajevo glavni grad ...
Ja čak tvrdim da ne bi u tom slučaju ni završilo, kako je završilo ...
A i čisto strateški, što u ono vrijeme nije bilo nebitno - neosvojiv...
U šta su se neki čak i uvjerili doslovno...doduše nešto kasnije, sli nikad zgoreg naučiti neke lekcije.

[storm]

Vjerojatno sam to već objavio, ali imamo tu komsomolca, koji mlati nemilice.
Našao sam samo za hrvatsku podatke o osnivanju nekih tvrtki, kao lijepa slika, da je i ta čuvena SFRJ maznula iz nečijih ruku imovinu....
Tvrtke su osnovane privatnim kapitalom, neke čak dosta dugo prije samoupravnog socijalizma



Razbijanje mitova!
Najveće industrijske tvrtke nastale su prije Jugoslavije
16:15 10.05.2016 - P. M.


Otkako je srušen komunizam i Jugoslavija, oni jugonostalgičari koji to ne mogu prežaliti u javnosti guraju tezu kako je Jugoslavija industrijalizirala Hrvatsku i kako su svi veliki subjekti nastali u dobu industrijalizacije Jugoslavije od kraja 40-ih do 60-ih godina 20-og stoljeća. Iz popisa je uočljivo da je većina velikih industrijskih tvrtki stvorena u doba slobodnog tržišta, kao posljedica industrijalizacije Austro-Ugarske koje je Hrvatska bila dio.

Otkako je srušen komunizam i Jugoslavija, oni jugonostalgičari koji to ne mogu prežaliti u javnosti guraju tezu kako je Jugoslavija industrijalizirala Hrvatsku i kako su svi veliki subjekti nastali u dobu industrijalizacije Jugoslavije od kraja 40-ih do 60-ih godina 20. stoljeća. Time se prijašnja Hrvatska želi prikazati kao zemlja seljaka kojoj je tek Jugoslavija donijela procvat. No jedan forumaš se potrudio pa je napravio popis svih tvrtki koje su nastale prije nego što je ovim prostorima zavladala komunistička čizma i taj popis zapravo prikazuje da se radilo o nacionalizaciji i preimenovanju postojeće industrije, a nikako o pokretanju novih industrijskih subjekata.

Evo popisa s godinama osnivanja tvrtki:





Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.); Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *- zapravo nastala 1964. iz Kombinata za naftu i plin, a koji je nastao držanom krađom i spajanjem triju rafinerija: riječke (osnovana 1882.), sisačke (1927.) i zagrebačke (1927.); Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Zvijezda ulje, Zagreb (1916.); Karbon, Zaprešić (1932.)

@Šabović Adis ovo vješto izbjegavaš

[Desperado]

Nije samo bio problem Tito u kontekstu Bošnjaka niti je do onih drugih.

Tadanšnji Bošnjaci muslimani su dugo lutali nakon pada Gradaščevića. Svaki oblik bošnjaštva su smatrali stranim elementom. Adil Zulfikarpašić je vodio intelektualne bitke sa agama i begovima svog vremena da ih ubijedi u bošnjaštvo ili onu njegovu verziju koja je samo jedna trećina starog bošnjaštva za vrijeme austrougara, osmanlija ili za vrijeme Tvrtka. Tek kad je polako uspijevao da ih ubijedi te težnje su vremenom rasle, ali na samom početku vladavine Tita iste nisu bile dovoljno jake i to se njemu ne može osporiti, kao ni Srbima i Hrvatima. Biti musliman je ono što je tim Bošnjacima u jednom periodu jedino bilo bitno. Samo Islam i ummet i ništa drugo. Nikakvo nacionalno osvještavanje koje je već uveliko trajalo i u zemljama oko srca Islama, jer su i te zemlje Bliskog Istoka shvatile da je koncept ummeta u praksi umro sa posljednjim kalifatima.

Da je trebao taj problem riješiti kasnije kad se pojavio i Alija i drugi to stoji i to je apsolutno opravdana kritika.

[storm]

@Šabović Adis ovo vješto izbjegavaš

Šta ba izbjegavam?
Većeg mita od ovog podvučenog i uvećanog skoro da i nema...šta imam više pričat.

Sad sve razumijem

[radostan dan]

Otkako je srušen komunizam i Jugoslavija, oni jugonostalgičari koji to ne mogu prežaliti u javnosti guraju tezu kako je Jugoslavija industrijalizirala Hrvatsku i kako su svi veliki subjekti nastali u dobu industrijalizacije Jugoslavije od kraja 40-ih do 60-ih godina 20. stoljeća. Time se prijašnja Hrvatska želi prikazati kao zemlja seljaka kojoj je tek Jugoslavija donijela procvat.

Evo popisa s godinama osnivanja tvrtki:

Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.); Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *- zapravo nastala 1964. iz Kombinata za naftu i plin, a koji je nastao držanom krađom i spajanjem triju rafinerija: riječke (osnovana 1882.), sisačke (1927.) i zagrebačke (1927.); Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Zvijezda ulje, Zagreb (1916.); Karbon, Zaprešić (1932.)

I šta je ovdje bilo hrvatsko prije nastanka Jugoslavije?

[storm]

Otkako je srušen komunizam i Jugoslavija, oni jugonostalgičari koji to ne mogu prežaliti u javnosti guraju tezu kako je Jugoslavija industrijalizirala Hrvatsku i kako su svi veliki subjekti nastali u dobu industrijalizacije Jugoslavije od kraja 40-ih do 60-ih godina 20. stoljeća. Time se prijašnja Hrvatska želi prikazati kao zemlja seljaka kojoj je tek Jugoslavija donijela procvat.

Evo popisa s godinama osnivanja tvrtki:

Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.); Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *- zapravo nastala 1964. iz Kombinata za naftu i plin, a koji je nastao držanom krađom i spajanjem triju rafinerija: riječke (osnovana 1882.), sisačke (1927.) i zagrebačke (1927.); Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Zvijezda ulje, Zagreb (1916.); Karbon, Zaprešić (1932.)

I šta je ovdje bilo hrvatsko prije nastanka Jugoslavije?

A zašto je bitno čije je bilo?
Je li bio vlasnik hrvat, srbin, madžar, austrijanac, nijemac, židov...
Point je razbijanje mita, kako je industrijalizacija počela sa SFRJ i da je prije bilo sve selendra...

[storm]

Vlasnik
Privatno vlasništvo
Velika mana SFRJ
Egalitarizam je i uništio jugu

[Ommadawn]

Problem i jeste to što je sve bilo društveno, što nije postojao titlovan vlasnik pa se ljudi tako i odnosili prema tome po principu “Nije moje, ko ga yebe”.
Jedan radi, četvorica kurcu sviraju a svi istu platu dobijaju.
Ne može to vječito tako.
Jedan ogroman dio preduzeća je bio nerentabilan.

Slovenci su primjerice morali pokrivati dugove Kosova koje je bilo najnerazvijenija oblast.
Jedan Energoinvest je morao svojom dobiti pokriti banjalučki Incel koji je tu godinu poslovao s gubitkom. Pa ne može to vječito tako.

[Duh]

jedan od najvecih mitova je da su ti gradjani Sfrj nesto posebno. sami sebe hvale.
vecina populacije, na prostoru ex Yu je bila poglupa. a i sad je...
padaju na stare fore, a promjena je u tome samo-sto padaju i na nove fore.
neka mi zato popuse .

[Ommadawn]

Mi smo se toliko bili ufurali da smo nešto samo zato jer nas je Šaban malo više otvorio prema Zapadu, za razliku od Istočnog Bloka.

[Duh]

ajd kad neko vidi nekoga koga nema...jbg.
al cijelu drzavu vidjeti koje nema.

[Ommadawn]

A koja je uništena od njih samih.
I to je zakopali na prvim višestranačkim izborima.
Izašao im čovjek sa strankom koja se više osvrće ka privredi.
Ne, ono hoće da ratuje. Da protjera. Da se zna identitet.
Kad su popušili kurčeve, onda “joj Tito, joj al se živjelo”.
Je…

[Duh]

najveci mit je bilo dakako- bratstvo i jedinstvo