Veksilologija, također i zastavoslovlje ili stjegoslovlje, je znanost koja se bavi proučavanjem svih aspekata zastava i njihove upotrebe i spada u grupu pomoćnih povijesnih znanosti. Također se smatra i granom suvremene primijenjene umjetnosti.
Termin veksilologija prvi je upotrijebio 1958. godine dr. Whitney Smith (SAD), autor mnogih knjiga i članaka vezani za tu temu. Riječ je sinteza latinske riječi vexillum i sufiksa -logija što znači "znanost o". Vexillum je označavala poseban tip zastave kojeg su upotrebljvalji rimski legionari u klasničnoj eri Rimskog Carstva.
Veksilologija se prvotno uzimala za poddisciplinu heraldike, iako se i danas javljaju takvi zagovornici, a prema drugima smatrala se granom semiotike (znakoslovlja) . Njezina funkcija formalno je definirana u Ustavu FIAV-a (Fédération internationale des associations vexillologiques - Međunarodna federacija veksiloloških udruga) kao "stvaranje i razvoj korpusa znanja o zastavama svih vrsta, njihovih formi i funkcija, te znanstvenih teorija i principa utemeljenih na tom znanju."
Osoba koja se bavi proučavanjem zastava naziva se veksilolog, a osoba koja se bavi dizajniranjem i crtanjem zastava veksilograf.
Ukratko definicija veksilologije sa wikipedie
Pa cu vremenom o ovome
Veksilologija
Veksilologija
2
2
Re: Veksilologija
brt sta znaci kad mi neko otme zastavu, okrene je naopako i uslika se tako
0
pričo razne gluposti, govorijo sam svašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
Re: Veksilologija
znaci da je coban
te stvari su furke navijaca i sl i u svijetu veksilologije ne znace nista jer su odraz da kazem seljackih prepucavanja koja nemaju nikakvu vezu sa zastavama
a inace znaci uzeo sam tvoje i ponizavam te
2
1
1
1
Re: Veksilologija
Zastave mogu biti različitih oblika i dimenzija, a najčešće su pravokutne il kvadratne.
Izuzetak je zastava Nepala koja ima oblik dvaju stiliriziranih preklopljenih trokuta. Izbor boja,
uzorka i simbola na zastavi često odražava povijesne događaje koji su imali utjecaj na naciju,
kao što su borba protiv ropstva, borba za neovisnost i revolucionarno djelovanje, a utjecaj na
dizajn zastave može imati i pripadnost naroda nekoj široj zajednici, ali i težnja za isticanjem
različitosti među susjednim državama.
Izuzetak je zastava Nepala koja ima oblik dvaju stiliriziranih preklopljenih trokuta. Izbor boja,
uzorka i simbola na zastavi često odražava povijesne događaje koji su imali utjecaj na naciju,
kao što su borba protiv ropstva, borba za neovisnost i revolucionarno djelovanje, a utjecaj na
dizajn zastave može imati i pripadnost naroda nekoj široj zajednici, ali i težnja za isticanjem
različitosti među susjednim državama.
0
Re: Veksilologija
Maxo
gdje siiii?Mijenjaćemo se mi forumašice!
1
1
A sad adio 
Re: Veksilologija
s kafe na kafu
0
I say what I think, I think what I say
Re: Veksilologija
samo uzivaj.
1
1
A sad adio
Nisammmm 
Re: Veksilologija
necu bona na kafu ne navaljuj
i da se vratimo temi
najstarija zastava koja se jos uvijek koristi je zastava danske
zanimljivost vezano za dansku zastavu je da je prema legendi pala s neba i da je danski kralj uhvatio prije nego je pala na zemlju i da su tu bitku dobili
i prema toj legendi danska zastava ne smije doticati pod
2
1
1
1
-
Heidi
- Lemon Addict
- Reactions: 22582
- Postovi: 15606
- Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
- Lokacija: Kosmicki raspor
Re: Veksilologija
Simbolizam zastave
Što je to u zastavi što tisućljećima pokreće ljude, dovodi ih u posebno emotivno stanje i čini spremnima dati najbolje od sebe ili čak umrijeti za zajednicu? Je li to samo “komad obojene tkanine” ili u sebi nosi neko dublje, simboličko značenje?
Cijeli život susrećemo brojne zastave, od onih koje predstavljaju jednu zemlju pa sve do onih koje označavaju neki sportski klub, sveučilište, udrugu ili neku drugu zajednicu. Zaista, teško je zamisliti ljudsko društvo bez zastave. Na Olimpijskim igrama i drugim sportskim natjecanjima upravo se zastava često ističe kao glavni motiv natjecatelja, a nošenje zastave vlastite zemlje smatra se jednim od najvećih priznanja za sportaše.
Zavirimo li u povijest, pronaći ćemo je praktički na svakom vrijednom zapisu i svakom značajnom događaju. Tako se na samom početku drevnog indijskog epa Mahabharata pojavljuje narod Sakya kojeg predvodi Hanuman noseći crvenu zastavu na kojoj je zlatnim slovima ispisano: Nema ničeg iznad istine. Egipatski anali govore o zastavama koje su vijorile visoko na stupovima iznad zidina njihovih hramova. Povijesne knjige nam prenose da su ratovi nekad završavali čim bi jedna strana drugoj otela zastavu, tolika je njezina oduvijek prisutna vrijednost.
Zastava često ima praktičnu upotrebu, kao što je slučaj sa signalizacijom na moru ili u prometu. No prvenstvena funkcija zastave jest simbolička. Veksilologija, disciplina koja proučava povijest zastava i njihov simbolizam, govori nam da su zastave duboki izraz zajednice koju predstavljaju.
Da bismo otkrili vrijednost zastave, moramo se dotaknuti pojma simbola. Za C. G. Junga simbol nije običan znak ni amblem, nego slika koja može najprimjerenije označiti nejasno naslućenu prirodu Duha. Jung dalje pojašnjava: Simbol ništa ne skriva ni ne objašnjava, on upućuje s onu stranu sama sebe prema značenju koje je još u onkrajnome, nepojmljivo, nejasno naslućeno, koje ni jedna riječ jezika kojim govorimo ne bi mogla izraziti.
Čovjek je oduvijek pomoću simbola raznim aspektima svog života dodjeljivao značenje kako bi pronašao vezu između onog izvanjskog (materijalnog) i onog što je skriveno duboko u njemu (duhovnog). Tako, simboli oduvijek imaju istu svrhu – potaknuti čovjeka na otkrivanje odgovora na važna pitanja o smislu života, o njegovim najdubljim težnjama i kvaliteti životnog nastojanja. Važna odrednica simbola je to što se svakome otkrivaju s obzirom na njegovu razinu svijesti, te čovjek evolucijom svijesti mijenja i svoj odnos prema njima.
Vrijednost zastave nalazi se upravo u njezinom nevidljivom aspektu – u idejama koje sadrži. Ona simbolizira nešto skriveno, a zajedničko svim pripadnicima i sudionicima.
Materijalna podloga jedne zastave jest tkanina izložena na jarbolu, a njezin simbolizam je upisan u heraldičkim znakovima – grbovima. Sve na zastavi je simbol: njezine boje, oblik, pojedinačni elementi i ona sama kao cjelina. Boje na zastavi govore o određenom aspektu važnom za zajednicu te je potrebno poznavati njihov simbolizam kako bi se mogla odgonetnuti poruka. I moderna i tradicionalna psihologija poučavaju da boje imaju značajan utjecaj na čovjeka i njegove reakcije te utječu i na svakodnevno ponašanje i raspoloženje. One mogu dati na važnosti i dubini određenog elementa s kojim su povezane te pomažu u otkrivanju skrivene poruke. Ponekad je i jedna jedina boja dovoljna da se opiše situacija, bez izgovorene riječi, primjerice, bijela zastava tijekom rata može spasiti nečiji život.
Sljedeći element koji zastavu čini tako posebnom i važnom jest njezino vijorenje. Element zraka pokreće zastavu, čini da se ona vijori i pomiče pred očima promatrača. Ona pleše s vjetrom predstavljajući život koji se neprestano kreće. S istim ponosom s kojim dopušta da je nosi vjetar, zastava prima i kapi kiše te prskanje valova.
Važnost zastave nalazi se upravo u vrijednostima koje predstavlja i ljudima koje zastupa te se zbog toga često u povijesti smatrala svetom. Bez obzira je li jarbol pričvršćen za podložak ili ga drži ljudska ruka, zastava se oslanja na zemlju i uzdiže visoko iznad ljudi, izlažući se i Suncu i kiši, potičući i čovjeka da čini isto te ostane čvrst i postojan. Vijoreći i suprotstavljajući se uvjetima u kojima se nalazi, zastava pokazuje ljudima ideal kojem se može stremiti i životom ga zastupati.
I upravo zato, ona se oduvijek nosi s ponosom i u posebnim prigodama. Zastupati jednu zastavu bilo je oduvijek pitanje časti, jednako kao i zastupati bilo koju vrijednost u vlastitom životu. Oduvijek je bilo ljudi koji su spremni nositi zastave, kao što je oduvijek bilo ljudi koji su spremni živjeti određene ljudske vrijednosti i primjerom pokazivati zašto vrijedi živjeti. U skladu s time, u europskoj tradiciji nailazimo na epitaf koji prenosi sljedeću poruku: Ako ne možete nositi zastavu časti, zabodite je u zemlju; nosit ćemo je mi – vaši djedovi.
Autor: Marin Božić
Što je to u zastavi što tisućljećima pokreće ljude, dovodi ih u posebno emotivno stanje i čini spremnima dati najbolje od sebe ili čak umrijeti za zajednicu? Je li to samo “komad obojene tkanine” ili u sebi nosi neko dublje, simboličko značenje?
Cijeli život susrećemo brojne zastave, od onih koje predstavljaju jednu zemlju pa sve do onih koje označavaju neki sportski klub, sveučilište, udrugu ili neku drugu zajednicu. Zaista, teško je zamisliti ljudsko društvo bez zastave. Na Olimpijskim igrama i drugim sportskim natjecanjima upravo se zastava često ističe kao glavni motiv natjecatelja, a nošenje zastave vlastite zemlje smatra se jednim od najvećih priznanja za sportaše.
Zavirimo li u povijest, pronaći ćemo je praktički na svakom vrijednom zapisu i svakom značajnom događaju. Tako se na samom početku drevnog indijskog epa Mahabharata pojavljuje narod Sakya kojeg predvodi Hanuman noseći crvenu zastavu na kojoj je zlatnim slovima ispisano: Nema ničeg iznad istine. Egipatski anali govore o zastavama koje su vijorile visoko na stupovima iznad zidina njihovih hramova. Povijesne knjige nam prenose da su ratovi nekad završavali čim bi jedna strana drugoj otela zastavu, tolika je njezina oduvijek prisutna vrijednost.
Zastava često ima praktičnu upotrebu, kao što je slučaj sa signalizacijom na moru ili u prometu. No prvenstvena funkcija zastave jest simbolička. Veksilologija, disciplina koja proučava povijest zastava i njihov simbolizam, govori nam da su zastave duboki izraz zajednice koju predstavljaju.
Da bismo otkrili vrijednost zastave, moramo se dotaknuti pojma simbola. Za C. G. Junga simbol nije običan znak ni amblem, nego slika koja može najprimjerenije označiti nejasno naslućenu prirodu Duha. Jung dalje pojašnjava: Simbol ništa ne skriva ni ne objašnjava, on upućuje s onu stranu sama sebe prema značenju koje je još u onkrajnome, nepojmljivo, nejasno naslućeno, koje ni jedna riječ jezika kojim govorimo ne bi mogla izraziti.
Čovjek je oduvijek pomoću simbola raznim aspektima svog života dodjeljivao značenje kako bi pronašao vezu između onog izvanjskog (materijalnog) i onog što je skriveno duboko u njemu (duhovnog). Tako, simboli oduvijek imaju istu svrhu – potaknuti čovjeka na otkrivanje odgovora na važna pitanja o smislu života, o njegovim najdubljim težnjama i kvaliteti životnog nastojanja. Važna odrednica simbola je to što se svakome otkrivaju s obzirom na njegovu razinu svijesti, te čovjek evolucijom svijesti mijenja i svoj odnos prema njima.
Vrijednost zastave nalazi se upravo u njezinom nevidljivom aspektu – u idejama koje sadrži. Ona simbolizira nešto skriveno, a zajedničko svim pripadnicima i sudionicima.
Materijalna podloga jedne zastave jest tkanina izložena na jarbolu, a njezin simbolizam je upisan u heraldičkim znakovima – grbovima. Sve na zastavi je simbol: njezine boje, oblik, pojedinačni elementi i ona sama kao cjelina. Boje na zastavi govore o određenom aspektu važnom za zajednicu te je potrebno poznavati njihov simbolizam kako bi se mogla odgonetnuti poruka. I moderna i tradicionalna psihologija poučavaju da boje imaju značajan utjecaj na čovjeka i njegove reakcije te utječu i na svakodnevno ponašanje i raspoloženje. One mogu dati na važnosti i dubini određenog elementa s kojim su povezane te pomažu u otkrivanju skrivene poruke. Ponekad je i jedna jedina boja dovoljna da se opiše situacija, bez izgovorene riječi, primjerice, bijela zastava tijekom rata može spasiti nečiji život.
Sljedeći element koji zastavu čini tako posebnom i važnom jest njezino vijorenje. Element zraka pokreće zastavu, čini da se ona vijori i pomiče pred očima promatrača. Ona pleše s vjetrom predstavljajući život koji se neprestano kreće. S istim ponosom s kojim dopušta da je nosi vjetar, zastava prima i kapi kiše te prskanje valova.
Važnost zastave nalazi se upravo u vrijednostima koje predstavlja i ljudima koje zastupa te se zbog toga često u povijesti smatrala svetom. Bez obzira je li jarbol pričvršćen za podložak ili ga drži ljudska ruka, zastava se oslanja na zemlju i uzdiže visoko iznad ljudi, izlažući se i Suncu i kiši, potičući i čovjeka da čini isto te ostane čvrst i postojan. Vijoreći i suprotstavljajući se uvjetima u kojima se nalazi, zastava pokazuje ljudima ideal kojem se može stremiti i životom ga zastupati.
I upravo zato, ona se oduvijek nosi s ponosom i u posebnim prigodama. Zastupati jednu zastavu bilo je oduvijek pitanje časti, jednako kao i zastupati bilo koju vrijednost u vlastitom životu. Oduvijek je bilo ljudi koji su spremni nositi zastave, kao što je oduvijek bilo ljudi koji su spremni živjeti određene ljudske vrijednosti i primjerom pokazivati zašto vrijedi živjeti. U skladu s time, u europskoj tradiciji nailazimo na epitaf koji prenosi sljedeću poruku: Ako ne možete nositi zastavu časti, zabodite je u zemlju; nosit ćemo je mi – vaši djedovi.
Autor: Marin Božić
0
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
-
Heidi
- Lemon Addict
- Reactions: 22582
- Postovi: 15606
- Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
- Lokacija: Kosmicki raspor
Re: Veksilologija
Kakva je i šta sadrži romska zastava?
Na njoj je plavom bojom predstavljeno nebo, kao simbol slobode, bezgraničnog prostranstva I života pod vedrim nebom, bez krova nad glavom.
Zelenom bojom je predstavljena trava, put, drum, kao simbol života koji je obiležen stalnim putovanjem, na putu bez granica koji je uvijek „otvoren“ Romima.
I na kraju, crveni točak predstavlja simbol stalnog kretanja i života na točkovima.
Pod romskom zastavom nikada nije vođen niti jedan rat.
0
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Re: Veksilologija
Nije ni pod zastavom LGBTQ.
0
You can jeer but you don’t understand
Any fragile soul can be a Florida Man
Any fragile soul can be a Florida Man