All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

[SmokingMan]

Nećemo mi nigdje, van našeg sustava planeta... Temperature i radijacije, sprzile bi naša primitivna tijela...

Smatram da i ne trebamo napuštati ne samo planetu, već i Solarni sistem. M irazvijao visokotehnološke iovacije, to nam omogućava da razivajmo i unapređujemo umjetnu inteligenciju. Možda ćemo za 30 godina biti u stanju da na Mars poašaljemo prvi kontigent sintetičkih organizama nalik ljudima, da za nas urade posao koje zbog nepriodnih i otežanih uslova ljudi ne bi mogli obavljati.

[SmokingMan]

Beskrajno stvaranje iz ničega




- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -


Stvarnost je takva da Svermir zapravo nije ni prazan niti je u potpunosti taman. Čik I izvan galaksija jedan astronom može pronaći najmanje jedan proton na svaki kubni metar prostora, kao i elektron, pola milijarde fotona i neutrina, preostalih iz perioda Velikog praska. Ipak, molgo bi se naivno zamisliti kako je prostor između tih čestica prazan. Štaviše, raniji atomisti u staroj Grčkoj su smtrali da ono što mi danas nazivamo vakumom ne predstavlja doslovno ništa.

Mada u suštini to i nije baš slučaj. Dominantan dio kosmičke mase – približno 2/3 – je trenutno povezana sa onim što mi zovemo Tamnom energijom, koja prožima vakum, vršeći odbrojni gravitacioni potisak na materiju i ubrzavajući širenje Univerzuma. Posljednja mjerenja ukazuju kako se vakum ponaša kao kosmološka konstanta, koju je prije jednog stoljeća Albert Einstein dodao svojoj jednadžbi, kad je razmatrao hipotetsku mogućnost statičnog Univerzuma, u kojem je privlačna gravitacija materije uravnotežena odbijanjem od utjecaja vakuma.

Naš trenutni Univerzum ne samo da se širi, već to radi uniformno unutar omjera od 1:100 000, čak i za regije na surprotnim stranama našeg kosmičkog horizonta. Popularno riješenje ovoj očitoj zagonetci je Kosmička inflacija, jedan rani period Univerzuma, gdje je vakum potakao ubrzanu ekspanziju na ograničeno vrijeme, tako da su se regije, koje su u početku bile bliske i u uzročnom kontaktu, na kraju odvojile toliko da se sada nalaze na suprotnim stranama našeg nebeskog svoda. Ukoliko je to tako, može se reći kako je vakuum dominiro širenjem i na početku i na kraju naše kosmičke istorije.

Slično tome, interakcije između fluktuacije vakuma i elektrona unutar atoma vodika stvara energetsku razliku između stanja 2S1/2 i 2P1/2 stanja elektrona, te daje Lambov pomak između njihovih energetskih nivoa. Isto tako, dovoljno jako električno polje može ubrzati virtualne elektrone i pozitrone iz vakuma, tako da se oni materijaliziraju u stvarne čestice. Analogno tome, jaka gravitacija horizonta događaja Crne rupe generiše termalno zračenje iz vakuuma te uzrokuje Hokingovo ispravanje ove čiste prostorno-vremenske strukture.

Zapravo, termalna radijacija izbija iz vakuuma ne samo u Crnih rupama, već svim sistemima koji imaju uzročno-posljedične horizonte. Na primjer, sonda koja ubrzava ima Rindlerov horizont iz kojeg emituje termalnu kupku zračenja. Slično tome, Horizont eksponecinalnog ubrzanog Univerzuma pokazuje De siterovu temeraturu. Tokom ubrzane kosmičke inflacije, nastale su povezane fluktuacije vakuuma, koje su posijale današnje strukture galaksija kao i njigove masivnije nakupine. Ako se to zaista i dogovdilo onda svoje postojanje dugujemo ranim kvantnim fluktuacijama.

U obzir možemo uzeti još temeljnih pitanja. Budući da atomisti nisu bili u pravu, i da nije pronađena nikakva praznina, šta je onda postojalo prije Velikog praska? Da li je naš Univerzum nastao iz fluktuacije vakuuma? Ova pitanja jedino mogu biti odgovorena unutar okvira predvidljive teorije kvatne gravitacije koja objedinjuje kvatnu mehaniku i gravitaciju, koju do sada nismo otkrili. Sve dok se ona ne unaprijedi mi i dalje nećemo uspjevati saznati naše kosmičke korijene.

Kao što je to navedeno kod Švingerovog efekta, moguće je da bi nasilna iritacija vakuma potencijalno mogla stvoriti “bebu svemir”. Hoće li to uopšte biti moguće testirati, ovisi o suptilnim detaljima, koji su predmet detaljnog istraživnja, koja smo nedavno proučavali kao fenomen vremenskog preokreta kolapsa u Crnu rupu.

Kao primjer, potencijalno bi jedan umjetni kanal stvaranja mogao nositi zanimljivie implikacije o našem kosmičkom porijeklu. Ukoliko je naš Univerzum nastao u laboratoriju druge civilizacije, onda bi se on mogao zamisliti kao beskonačan slijed “Beba Univerzuma” koje su od jednog do drugog stvorile civilizacije koje su razvile tehnološku materinicu, sposobnu za rađanje novih Univerzuma. U takvom scenariju “pupčana vrpca” našeg Velikog praska vodi porijeklo iz jednog takvog zamišljenog laboratorija.

Univerzum je jedan veliki dar za kojeg se nepoznati eksperimentalist mogao nadati da bi on jednog dana mogao nastati iz vakuuma. Unutar takvog jednog Univerzuma su mogli postajati atomisti koji su smatrali kako je vakuum zapravo prazan, poslije kojih su došli novi naučnici koji su na kraju od njega stvorili novi Univerzum.

Izvor: Scientific American


https://www.scientificamerican.com/

[storm]

Ne znam, može li u ovu temu...
Danas će na nebu biti neuobicajena pojava konjunkcija Jupitera i Saturna... Zadnja je bila prije stotinjak godina, a posljednja tako snažna, kad se potpuno podudaraju, bila je 1625 godine...
Sljedeća će biti tek oko 2080 godine.
Zbog neobičnog sjaja, nazvana je ta pojava, betlehemska zvijezda.
Najbolje će biti vidljivo, 45 minuta nakon zalaska sunca... Znači oko 17h
Nadam se da neće biti oblačno, a sve tako izgleda

[SmokingMan]

@storm 30.to Decembra će biti puni "Hrastov Mjesec".

[SmokingMan]

[storm]

Ovako je izgledala konjunkcija neki dan

FB_IMG_1608816282622.jpg

FB_IMG_1608816274421.jpg

[SmokingMan]

Džaba kada je većina ljudi morala vratit opremu u garaže, ono čega su se svi prethodno bojali su vemenske neprilike koje bi se mogle desiti u tom periodu, i to se dogodilo bukvalno 2 dana prije poravanja. Ovde je u Sa vrijeme u dobrom dijelu bilo idealno, sem to je magla u par uzastopnih dana ispunajvala kotlinu.

[bagra]

Ovako je izgledala konjunkcija neki dan
FB_IMG_1608816282622.jpg
FB_IMG_1608816274421.jpg

awwww
a vid Jupiterova 4 glavna Galielejska satelita.
cekaj malo jen, dva, tri... jedan nam fali
I wonder which one
garant Europa, ona je ipak najmanja od cetri.
a za drugu sliku neko je mozda trebo napisat
da je to postavljeno razmjene samo radi, jer,
kolko po internetu ima ovih ljubitelja zavjera
odma ce napisat "eto vdite vi da oni nama
stalno neke fotografije retusiraju, cuj planete
unutar Mjeseca !?"

[SmokingMan]

[Heidi]

Last full moon of the decade, again

To many, the last full moon of the decade came last year, on December 12, 2019. But purists will call the December 2020 full moon the last full moon of the decade. It happens on December 29 or 30, depending on your time zone (more full for the Americas on the night of December 29; round and full on December 30, too, for everywhere worldwide). Like every full moon, December’s full moon has its own special characteristics. And like every full moon, it carries a name. At northerly latitudes, we call the December full moon the Cold Moon or Long Night Moon. It shines in the sky from dusk to dawn, like a wonderful nocturnal sun, giving us a much-appreciated reprieve in the season of diminished daylight.

The moon reaches the crest of its full phase on December 30, 2020, at 03:28 UTC (translate UTC to your time). Yet, for the United States, the moon turns precisely full on December 29, at 10:28 p.m. EST, 9:28 p.m. CST, 8:28 p.m. MST, 7:28 p.m. PST, 6:28 p.m. Alaskan Time and 5:28 p.m. Hawaiian Time.


https://earthsky.org/?p=343470

[SmokingMan]

To je "Hrastov mjesec", jedva čekam, još da vrijeme bude naklonjeno ljubiteljima fotografije. Obavijestit ću prijatelja.

[Heidi]

Kod nas je sinoc nebo bilo tako cisto, puno zvijezda I lopturina, lola stara. Steta sto nismo imali teleskop sa sobom.

@Sleepy Joe Koji teleskop imate?

[Heidi]

One of the Largest, Most Complete Einstein Rings Ever Seen. Astronomers Call it the “Molten Ring”




https://www.universetoday.com/149408/on ... -ring/amp/

[SmokingMan]

Kod nas je sinoc nebo bilo tako cisto, puno zvijezda I lopturina, lola stara. Steta sto nismo imali teleskop sa sobom.

@Sleepy Joe Koji teleskop imate?

Hedi, čim se smoge prilika kupite, nije bog zna šta skup, ovisi opet gdje živiš, i koliko ta oprema tamo košta. Ako si vani zastalno, onda ti ne bi trebalo predstavljati 300 Dolara da izvojiš za neki pristojaj Dobsonov teleskop.


Recimo ovaj.



Koristit ćemo prijateljevu prinovu... +Olympus M.Zuiko Digital ED 300mm f/4 IS PRO Lens+ adapter da nam izađe na 1.000 dužine.





+ Moj D80 + Samyang mirror lense 500.mm.

[Heidi]

Kod vas je to mocno.

Ja Imam samo Zoomion Voyager, moze do Mjeseca I to je to. Zbog kratke zarisnne udaljenosti 500, tesko da se moze fokusirati, a nosac takodjer previse vibrira. Dok se smiri, planeta opet nestane.

Sta mislis o StarSense Explorer?

[SmokingMan]

Kod vas je to mocno.

Ja Imam samo Zoomion Voyager, moze do Mjeseca I to je to. Zbog kratke zarisnne udaljenosti 500, tesko da se moze fokusirati, a nosac takodjer previse vibrira. Dok se smiri, planeta opet nestane.

Sta mislis o StarSense Explorer?

Boga mi je uzeo ispod cijene sve to, inače mu je djevojka jedna iz Goražda tražila preko 5.000 za isti aparat i objektive, ovaj je dobio za trampu, i tu je založio D600 D600 i sve obkjektive. A kako perfektno čuva opremu, nikada ne bi rekao da je tijelo aparate ikada uzeto u ruku.

Meni se ovaj čini extra, ako na ovoj poznatoj stranici vidiš dobre utiske o opremi, nikada se ne premišljaj da li bi to uzeti ili ne bi...

Ja bi hlično volio uzeti ovaj i neki koji je gotovo isti po specifikacijama, a ako bude prilike hoču sigurno.


https://www.bhphotovideo.com/c/product/ ... ml/reviews

[SmokingMan]