Naučnici identifikovali novi mišićni sloj u ljudskoj vilici
Ispostavilo se da još uvijek postoje uzbudljiva nova otkrića u oblasti koja je tako dobro proučena kao što je ljudska anatomija: istraživači su potvrdili postojanje sloja mišića u ljudskoj vilici koji je do sada izmicao anatomima.
Ovaj novi mišićni sloj je dublji, i predstavlja treći sloj mišića za žvakanje, odnosno maseterični mišić. To je najistaknutiji mišić vilice: pritisnite ruku na zadnji dio vilice dok žvaćete i osjetit ćete kako se pokreće.
On je predstavljen kao dvoslojan, ali postojale su sumnje, na osnovu studija na životinjama, da ima više slojeva u njegovoj strukturi. Međutim, do sada su pokušaji da se to opiše bili kontradiktorni i zbunjujući, prenosi Science alert.
Analizom više ljudskih glava, uključujući jednu živog subjekta i 12 glava sačuvanih u formaldehidu, ustanovljeno je kroz novu studiju da maseterični mišić zaista ima tri različita sloja, a ne dva.
“Ovaj duboki dio maseteričnog mišića jasno se razlikuje od dva druga sloja u smislu svog pravca prostiranja i funkcije”, kaže Szilvia Mezey, s Odsjeka za biomedicinu na Sveučilištu u Baselu u Švicarskoj.
Istraživači su za novi mišićni sloj predložili naziv “musculus masseter pars coronidea”, ili koronoidni dio mišića za žvakanje, jer se vezuje za koronoidni nastavak donje vilice.
Način na koji su mišićna vlakna u musculus masseter pars coronidea raspoređena ukazuje na to da novootkriveni dio anatomije igra važnu ulogu u održavanju stabilnosti donje vilice.
Iako se o ovom trećem sloju povremeno raspravljalo kao o mogućnosti, ovdje ga je tim posebno tražio i uspio ga je identificirati kao poseban entitet. Prethodne studije su bile nedosljedne u svojim zapažanjima i zaključcima.
“S obzirom na ove kontradiktorne opise, željeli smo da ponovo sveobuhvatno ispitamo strukturu mišića za žvakanje”, kaže Jens Christoph Türp, sa Sveučilišnog centra za stomatološku medicinu Sveučilišta u Baselu.
Sveobuhvatna kombinacija tehnika, uključujući detaljnu disekciju (za glave prepuštene medicinskoj znanosti) i MR skeniranje (za glave koje su još uvijek vezane za živu osobu) korištena je da bi se ocrtao položaj i moguća funkcija mišićnog sloja. U svim proučavanim slučajevima, koronoidni dio maseteričnog mišića je mogao biti identificiran.
Dok drugi sisavci također imaju više od dva sloja ove mišićne grupe, nije jasno jesu li neki ekvivalentni musculus masseter pars coronidea.
Ovo otkriće znači više od samog ažuriranja anatomskih zapisa: nakon daljeg proučavanja, identifikacija ovog mišićnog sloja mogla bi pomoći u svim vrstama kirurških procedura i terapijskih tretmana koji uključuju donju vilicu.
Istraživanje je objavljeno u Annals of Anatomy.
Medicinske vijesti
Re: Medicinske vijesti
Mayo istraživači koriste umjetnu inteligenciju za otkrivanje slabe srčane pumpe putem EKG-a Apple Watcha pacijenata
Snimci EKG-a s jednim odvodom s Apple Watcha interpretirani algoritmom umjetne inteligencije (AI) razvijenim u klinici Mayo učinkovito su identificirali pacijente sa slabom srčanom pumpom. Pacijenti su upisani putem e-pošte u decentraliziranu, prospektivnu studiju. Zatim su preuzeli aplikaciju koja je sigurno prenosila EKG satova u pozadini. Sudjelovanje u istraživanju bilo je veliko, što je pokazalo mogućnost razvoja skalabilnog alata za provjeru i praćenje srčanih bolesnika na ovo stanje gdje god se nalazili. Sažetak studije predstavljen je kao najnovije istraživanje na konferenciji Heart Rhythm Society u nedjelju, 1. svibnja. "Disfunkcija lijeve klijetke - slaba srčana pumpa - pogađa 2% do 3% ljudi u svijetu i do 9% ljudi starijih od 60 godina. Možda nema simptoma ili je povezana s kratkim dahom, oticanjem nogu ili ubrzanim otkucajima srca Ono što je važno je da kada znamo da je prisutna slaba srčana pumpa, postoje mnogi tretmani koji spašavaju živote i sprječavaju simptome. Apsolutno je izvanredno da AI pretvara EKG signal potrošača u detektor ovog stanja, što bi inače zahtijevalo skupi, sofisticirani slikovni test, kao što je ehokardiogram, CT skeniranje ili MRI", kaže Paul Friedman, dr. sc., predsjednik Odjela za kardiovaskularnu medicinu na klinici Mayo u Rochesteru.
Standardni EKG koristi 12 elektroda strateški postavljenih na prsa, ruke i noge osobe kako bi se stvorio trag koji se koristi za procjenu električnih signala srca. Kako bi protumačili EKG signale generirane iz jedne elektrode na Apple Watchu, istraživači su modificirali utvrđeni algoritam s 12 elektroda za nisku ejekcijsku frakciju ventrikula – slabu srčanu pumpu – koji je licenciran Anumana Inc., tvrtki za zdravstvenu tehnologiju koju pokreće AI, nference i klinike Mayo. Prethodno Mayo istraživanje pokazalo je da EKG i AI algoritam s 12 odvoda mogu identificirati slabu srčanu pumpu i da su ove informacije korisne kliničarima u uredskom okruženju. Uprava za hranu i lijekove 2019. godine dodijelila je EKG algoritam s 12 odvoda oznaku revolucionarnog uređaja i odobrenje za hitnu upotrebu za COVID-19 2020. godine. Kako bi prilagodio algoritam s 12 odvoda za rad sa signalom sata s jednom elektrodom, Itzhak Zachi Attia, dr. sc., vodeći AI znanstvenik na Odjelu za kardiovaskularnu medicinu na klinici Mayo, stvorio je tehniku prilagodbe koja je prevela očitanja s jedne elektrode u signale razumljive algoritmu. Dr. Attia je su-direktor Umjetne inteligencije na Odjelu za kardiovaskularnu medicinu. Sudionici su sigurno prenijeli 125.610 EKG-a iz 46 država i 11 zemalja tijekom šestomjesečnog razdoblja istraživanja.
Snimci EKG-a s jednim odvodom s Apple Watcha interpretirani algoritmom umjetne inteligencije (AI) razvijenim u klinici Mayo učinkovito su identificirali pacijente sa slabom srčanom pumpom. Pacijenti su upisani putem e-pošte u decentraliziranu, prospektivnu studiju. Zatim su preuzeli aplikaciju koja je sigurno prenosila EKG satova u pozadini. Sudjelovanje u istraživanju bilo je veliko, što je pokazalo mogućnost razvoja skalabilnog alata za provjeru i praćenje srčanih bolesnika na ovo stanje gdje god se nalazili. Sažetak studije predstavljen je kao najnovije istraživanje na konferenciji Heart Rhythm Society u nedjelju, 1. svibnja. "Disfunkcija lijeve klijetke - slaba srčana pumpa - pogađa 2% do 3% ljudi u svijetu i do 9% ljudi starijih od 60 godina. Možda nema simptoma ili je povezana s kratkim dahom, oticanjem nogu ili ubrzanim otkucajima srca Ono što je važno je da kada znamo da je prisutna slaba srčana pumpa, postoje mnogi tretmani koji spašavaju živote i sprječavaju simptome. Apsolutno je izvanredno da AI pretvara EKG signal potrošača u detektor ovog stanja, što bi inače zahtijevalo skupi, sofisticirani slikovni test, kao što je ehokardiogram, CT skeniranje ili MRI", kaže Paul Friedman, dr. sc., predsjednik Odjela za kardiovaskularnu medicinu na klinici Mayo u Rochesteru.
Standardni EKG koristi 12 elektroda strateški postavljenih na prsa, ruke i noge osobe kako bi se stvorio trag koji se koristi za procjenu električnih signala srca. Kako bi protumačili EKG signale generirane iz jedne elektrode na Apple Watchu, istraživači su modificirali utvrđeni algoritam s 12 elektroda za nisku ejekcijsku frakciju ventrikula – slabu srčanu pumpu – koji je licenciran Anumana Inc., tvrtki za zdravstvenu tehnologiju koju pokreće AI, nference i klinike Mayo. Prethodno Mayo istraživanje pokazalo je da EKG i AI algoritam s 12 odvoda mogu identificirati slabu srčanu pumpu i da su ove informacije korisne kliničarima u uredskom okruženju. Uprava za hranu i lijekove 2019. godine dodijelila je EKG algoritam s 12 odvoda oznaku revolucionarnog uređaja i odobrenje za hitnu upotrebu za COVID-19 2020. godine. Kako bi prilagodio algoritam s 12 odvoda za rad sa signalom sata s jednom elektrodom, Itzhak Zachi Attia, dr. sc., vodeći AI znanstvenik na Odjelu za kardiovaskularnu medicinu na klinici Mayo, stvorio je tehniku prilagodbe koja je prevela očitanja s jedne elektrode u signale razumljive algoritmu. Dr. Attia je su-direktor Umjetne inteligencije na Odjelu za kardiovaskularnu medicinu. Sudionici su sigurno prenijeli 125.610 EKG-a iz 46 država i 11 zemalja tijekom šestomjesečnog razdoblja istraživanja.
0