Umjetna Inteligencija

[pink floydd]

Jedino što znam da je kod nas na Balkanu Rise of the Planet of the Apes već počeo....čovjekoliki majmuni upravljaju nama od devedesetih na ovamo. Raširenih ruku bi mi dočekali nekog robota - diktatora

[R4IN]

Najbolji dokaz umjetne inteligencije da fercera je cim se zeli rijesiti ljudi

[Socrates]

Malo vjere u covjeka.

Jos se borimo sa razumijevanjem. Jeste, nekad smo slijepi I pored ociju. I bezobrazni sa svime cega se dohvatimo.

Ali ne poznamo ni sebe jos dovoljno da bi iskoristili nas potencijal. I nauka je, recimo, uglavnom, samo bijeg.

Potreban, ali bijeg.

Vjere u covjeka.

[R4IN]

Malo vjere u covjeka.

Jos se borimo sa razumijevanjem. Jeste, nekad smo slijepi I pored ociju. I bezobrazni sa svime cega se dohvatimo.

Ali ne poznamo ni sebe jos dovoljno da bi iskoristili nas potencijal. I nauka je, recimo, uglavnom, samo bijeg.

Potreban, ali bijeg.

Vjere u covjeka.

Sve zivo unistismo bar sto se tice planete

[Socrates]

Malo vjere u covjeka.

Jos se borimo sa razumijevanjem. Jeste, nekad smo slijepi I pored ociju. I bezobrazni sa svime cega se dohvatimo.

Ali ne poznamo ni sebe jos dovoljno da bi iskoristili nas potencijal. I nauka je, recimo, uglavnom, samo bijeg.

Potreban, ali bijeg.

Vjere u covjeka.

Sve zivo unistismo bar sto se tice planete

To je bolan sve logistika. Cak I nase istrazivanje Svemira je obicna logistika, koja je vazna samo jer jos ne znamo dovoljno sami sebe.

Ta logistika je vazna, ne kazem. Ali samo zato sto smo jos na prilicno niskom nivou razumijevanja svoje prave prirode I prirode Svega.

Doci cemo tobe.

A onda jedna planeta ne predstavlja nista. Moras razbiti nekoliko jaja da napravis omlet.

[R4IN]

Sve zivo unistismo bar sto se tice planete

To je bolan sve logistika. Cak I nase istrazivanje Svemira je obicna logistika, koja je vazna samo jer jos ne znamo dovoljno sami sebe.

Ta logistika je vazna, ne kazem. Ali samo zato sto smo jos na prilicno niskom nivou razumijevanja svoje prave prirode I prirode Svega.

Doci cemo tobe.

A onda jedna planeta ne predstavlja nista. Moras razbiti nekoliko jaja da napravis omlet.

Ja koliko vidim sve na gore ide

[Ramzess]

Namazan robot, ko fol sve lijepo necu ja vama nista, samo se vi opustite i planira masovnu proizvodnju po jedan robot za svako domacinstvo a onda kukala nam majka ... nagled'o sam se ja tih filmova.
Za sljedecu apokalipsu bolje da imamo dobar set gedora.

[Fatih]

Namazan robot, ko fol sve lijepo necu ja vama nista, samo se vi opustite i planira masovnu proizvodnju po jedan robot za svako domacinstvo a onda kukala nam majka ... nagled'o sam se ja tih filmova.
Za sljedecu apokalipsu bolje da imamo dobar set gedora.

Prodajem DeWalt accu 20V, bez cetkica.

[Ramzess]

Namazan robot, ko fol sve lijepo necu ja vama nista, samo se vi opustite i planira masovnu proizvodnju po jedan robot za svako domacinstvo a onda kukala nam majka ... nagled'o sam se ja tih filmova.
Za sljedecu apokalipsu bolje da imamo dobar set gedora.

Prodajem DeWalt accu 20V, bez cetkica.

Joj ja se jednom zaj...v'o na jednom forumu i na temi nesta rat ovoono napisem kako su tenkovi usli na Dobrinju a nas nekoliko sa gedorama se podvukli ispod i izvrtali dijelove dok ih nismo onesposobili, lik se nanervozio pjeni na forumu nemoj lagat, ja bih znao za to, nije to bilo ... :hohoho :hohoho :hohoho

[Heidi]

Posle 7,5 miliona godina razmišljanja


Peshkova_iStock_Thinkstock_Getty


Dru Mekdermot (Drew McDermott), istraživač na Masačusetskom institutu za tehnologiju, publikovao je 1976. rad u kojem je opisao i kritikovao jednu slabost kojoj su naučnici u oblasti veštačke inteligencije podložni. Dodeljivanje zvučnog naziva nekoj funkcionalnosti softvera stvara iluziju - čak i kod samog autora softvera, ili pogotovo kod njega - da posmatrana funkcionalnost zaista predstavlja ono što njeno ime nagoveštava. Mekdermot je ispravno uočio da je ovakvo „neuredno razmišljanje” pogubno za naučnu disciplinu. Naziv publikacije bio je indikativan: “Veštačka inteligencija sreće prirodnu glupost”. Vreme je pokazalo da se oblast razvila upravo u smeru na koji je Mekdermot upozoravao.


Jezička kontrarevolucija

Veštačka inteligencija je preuzela koncepte i metode iz statistike, od kojih se neki koriste već decenijama, dodelila im nove, zvučnije nazive, a potom počela da ih prikazuje kao sopstvene rezultate. Na novojeziku veštačke inteligencije, „promenljive” su postale „obeležja”, „procenjivanje” je postalo „učenje”, „opservacije” su postale „šabloni”, „parametri” su postali „težine”, „regresiona analiza” je postala „nadzirano učenje”, itd. Intenzivna i sasvim nekritička upotreba novih termina, širokog značenja i bez precizne definicije, vremenom je kod naučnika koji ne vladaju znanjima iz statistike stvorila iluziju da se radi o fundamentalnim kognitivnim procesima, a ne primenjenim statističkim metodama. Jer, dok izraz „nelinearni regresioni model” može da zvuči suvoparno matematički, a „fleksibilni nelinearni dinamički sistem” previše inženjerski, prijemčljiva sintagma „neuralna mreža” deluje intuitivno i nedvosmisleno asocira na mozak i ljudsku inteligenciju. Sasvim dosledno pravilima uspostavljenog novojezika, skup tehnika baziranih na tzv. neuralnim mrežama naziva se „dubokim učenjem“.
Osvajanje jezika je omogućilo korenite promene u naučnoj praksi. Komuniciranje naučnih koncepata je prebačeno na nivo metafora, što je bio osnovni preduslov za obnavljanje naučnog verovanja u proklamovane ciljeve veštačke inteligencije. Danas je intenzitet upotrebe (i zloupotrebe) tzv. neuralnih mreža dostigao nivo dosade. One se smatraju univerzalnim alatom veštačke inteligencije, a stepen poverenja koji im se poklanja je skoro dogmatski. Studenti informatike se već po inerciji uče da tzv. neuralne mreže predstavljaju model biološkog nervnog sistema i inteligencije.



Teško je reći šta više zabrinjava: oni koji tvrde da se ljudska inteligencija može statistički modelovati, ili oni koji takve tvrdnje nekritički prihvataju. Ali činjenica je da softvere zasnovane na tzv. neuralnim mrežama primenjuje heterogena grupa istraživača, koja pored informatičara uključuje i inženjere, biologe, psihologe, medicinare i mnoge druge. I da većina njih ne razume statističke modele koji se nalaze u osnovi softvera - a da neki nisu ni svesni da se radi o statističkim modelima, već im pripisuju mistične osobine inteligencije.

Opisivanje slona

Postoji i široko rasprostranjena naučna racionalizacija za ovu praksu. Tzv. neuralne mreže mogu da modeluju proizvoljnu matematičku funkciju, što se neprimereno, ali sasvim u skladu s opštim trendom, naziva „teoremom univerzalne aproksimacije“. Njihova „univerzalnost“ se zasniva na velikom broju međusobno nezavisnih parametara čije se vrednosti podešavaju tako da izlaz iz sistema odgovara što približnije očekivanim rezultatima. Iz toga se dalje izvodi zaključak da su tzv. neuralne mreže univerzalni alat, primenljiv za predstavljanje širokog opsega fenomena, uključujući i inteligenciju. Iako naizgled intuitivan, ovaj praktični pristup za procenjivanje validnosti računarskih sistema nije opravdan. Da bismo to ilustrovali, korisno je osvrnuti se na jednu anegdotu. Friman Dajson (Freeman Dyson), mladi profesor teorijske fizike na Univerzitetu Kornel, posetio je 1953. Enrika Fermija (Enrico Fermi), jednog od vodećih fizičara svog vremena. Dajson je već nekoliko godina sa svojom istraživačkom grupom radio na teorijskom modelu raspadanja mezona. Rezultati koje je generisao njihov model slagali su se sa eksperimentalnim merenjima koje je sproveo Fermi, i Dajson je ponosno zakazao sastanak da bi predočio ovo poklapanje. Međutim, Fermi nije bio impresioniran. „Koliko proizvoljnih parametara ste koristili u svom izračunavanju?“, pitao je. „Četiri“, odgovorio je Dajson. „Sećam se da je moj prijatelj Džoni fon Nojman imao običaj da kaže da sa četiri parametra može da opiše slona, a sa pet može da ga natera da vrti surlu“, bio je Fermijev komentar.



Poruka je bila jasna. Korišćenjem dovoljno međusobno nezavisnih parametara može se naizgled opisati proizvoljni fenomen. Ali to što model generiše očekivane rezultate ne znači obavezno da je ispravan. Bila je to važna lekcija za Dajsona. Svesni metodološkog propusta koji su učinili, on i članovi njegove grupe su publikovali rezultate svog istraživanja, da višegodišnji trud ne bi bio sasvim uzaludan, a potom su se razišli, sledeći nove smerove istraživanja. Pedeset godina kasnije, Dajson je opisao ovu anegdotu, napisavši da je zahvalan Fermiju što ga je spasio od daljeg besplodnog istraživanja.
Pa ipak, oblast veštačke inteligencije propustila je ovu metodološku lekciju. Tzv. neuralne mreže sadrže od nekoliko desetina do nekoliko desetina hiljada međusobno nezavisnih parametara. I to (skoro) nikom ne smeta.

„Duboka misao“

Ovde se nameće jedna referenca na „Autostoperski vodič kroz galaksiju“. U ovoj naučnofantastičnoj komediji, superiorna vrsta kreira superračunar, koji naziva „dubokom misli“, i traži mu odgovor na konačno pitanje o „životu, Univerzumu i svemu“. Nakon sedam i po miliona godina „razmišljanja“, računar daje odgovor - broj 42. Nakon očiglednog razočaranja ovim odgovorom, „duboka misao“ dodaje: „Mislim da je problem, da budem potpuno iskrena sa vama, to što nikad niste stvarno znali šta je pitanje“.

planeta

[SmokingMan]

Čim završim sa čitanjem knjige vezano za ovu temu, priključim se. Mada bi je ja naslovio nešto kao "Umjetna inteligencija i internet stvari.", budući da su to dva srodna polja na kojima će se graditi svijet u bliskoj budućnosti.

[Heidi]

Legalizacija ubijanja robota

Umjetnu inteligenciju prisilno i sigurno zaustaviti u slučaju opasnosti




Računala, roboti, umjetna inteligencija danas su toliko snažno prisutni u našoj svakodnevnici a biti će još i više. Umjetna inteligencija u ovom ili onom "izdanju" upravlja našim životima na posredan ili neposredan način. Funkcioniranje vitalnih instalacija povjereno je "elektroničkom krvotoku". Za dvije do tri godine na cestama će se nalaziti operativna vozila kojima neće upravljati čovjek. Roboti kao seksualni partneri samaca više nisu stvar budućnosti. Sudovi diljem svijeta suočeni su i sa zahtjevima za legalizaciju braka čovjeka i robota.. Okrenemo li se oko sebe već danas naš život umnogome ovisi o nečem što čovjek više nije u mogućnosti direktno kontrolirati. A prošlo je tako malo vremena otkako je Isaac Asimov u svojim znanstveno-fantastičnim romanima uspostavio famozna tri zakona robotike. Što ako robot pogriješi i našteti čovjeku? Tko će odgovarati ako se robot koji upravlja vozilom na cesti ili atomskom elektranom ili smrtonosnim oružjem ili u konačnici sustavima u našoj kući, otme kontroli i zaprijeti zdravlju i opstanku čovjeka!? Predaleko smo otišli u suživotu ljudske i umjetne inteligencije a da to nismo popratili zakonskim i sigurnosnim mehanizmima.

U Europskom parlamentu svijesni su pravnog i sigurnosnog vakuma, pravog jaza koji se stvorio u tehnološkom svijetu današnjice. Hitno je potrebno uspostaviti zakonsku regulativu o pravima i obvezama robota odnosno odgovornosti za njihov rad i djelovanje. Nužno je brzo djelovati i u implementaciji "prekidača za trenutno ubijanje (zaustavljanje) robota" ukoliko bi njihova aktivnost mogla ugroziti ili ugrožava čovjeka.



Ljudi se emocionalno povezuju sa robotima. Naši automobili su možda najlakše razumljiv upliv umjetne inteligencije u ljudsku svakodnevnicu. Današnji novi automobil pravi je, tehnološki gledano, svemirski brod za kojeg MI MISLIMO DA NJIME UPRAVLJAMO, no to nije tako. Istina volan je u našim rukama no što kad računala zaključe da neće zakočit ili da treba dodati pun gas - čovjek tada nemože ništa napraviti. Živimo u svijetu znanstvene fantastike kakvom su ju romanopisci opisivali prije tek koje desetljeće. Roboti su svuda oko nas ma koliko se to nama činilo da nije tako. Vrijeme je da u robote ugradimo Asimovljeva tri zakona robotike i prekidač za trenutno ubijanje stroja (prisilno zaustavljanje, ako baš hoćete) ako za to bude potrebe. Što mislite, mogu li strojevi "osijećati", može li "elektronička krv" odlučiti i djelovati po svojoj svijesti i savjesti? Slijedi nam prava revolucija u društvenom suživotu sa umjetnom inteligencijom.

Mislite li da je autor pretjerao sa tekstom? Sjetite se novog fiće ili stojadina prije samo tridesetak godina. Jeste li onda mislili da ćemo danas u vlastitom dvorištu imati parkirane metalne ljubimce na kotačima sa umjetnom inteligencijom daleko potentnijom od svemirskih brodova iz znanstveno fantastičnih romana ne tako davne prošlosti. Prekidač za ubijanje robota moramo instalirati prije nego uživo budemo sudionici u Terminatorskom okružju.

https://www.astronomija.org

[Ramzess]

...
Današnji novi automobil pravi je, tehnološki gledano, svemirski brod za kojeg MI MISLIMO DA NJIME UPRAVLJAMO, no to nije tako.
...

Taj sto je ovo napisao nije vozio moju neprezaljenu Alfu.

[Skin]

Čim završim sa čitanjem knjige vezano za ovu temu, priključim se. Mada bi je ja naslovio nešto kao "Umjetna inteligencija i internet stvari.", budući da su to dva srodna polja na kojima će se graditi svijet u bliskoj budućnosti.

nah...po mom misljenju, termin koji jasno obuhvata viziju je industry 5.0.
IoT ima svoje temelje odavno u telekomunikacijama i mrezama, a AI, ML, DL su alati koji se razvijaju neovisno i od pocetka ih prati multidisciplinarna primjena (fin, pitak tekstic je i ovaj koji je postavila heidi, super osvrt na terminologiju i statistiku)

5.0 vrlo uzbudljivo novo podrucje istrazivanja, revolucija...ne samo po pitanju tehnoloskih dostignuca i limita, nego podjednako i regulative, sto je ogroman problem kad se radi o masinama koje sa nama zive i rade. mislim, dobro su postavljena paralelno ta dva izazova, neodvojivo je. uvijek smo dosad imali problem jer regulativa previse sporo prati tehnologiju