Genetika (starogrčki: γενετικός – generičkô, γένεσις = porijeklo) biološka je nauka o genima i promjenljivosti živih bića u prostoru i vremenu, o nasljednim osnovama života i njegovog biodiverziteta – od prvih reproducibilnih molekula – do savremenih i budućih oblika života.Osnivač savremene genetike je austrijski botaničar, matematičar i biolog Gregor MenMendel (822-84). Wikipedia
Gen je nositelj genetske informacije koja se nalazi u svakoj ljudskoj stanici. Opisuje odjeljak o DNA (deoksiribonukleinska kiselina, DNS deoksiribonukleinska kiselina) koji sadrzi genetske informacije. Gen je, da tako kazem, specifican kod stanica koje one desifriraju. To im daje informacije koje su im prije svega potrebne za izgradnju proteina (biosinteza proteina)
Proteini se sastoje od aminokiselina. Utvrdjuju strukturu i funkciju svake zive tjelesne stanice i kontroliraju biohemijske procese metabolizma. Slijed aminokiselina odreduje se u DNA -; ona diktira kako su sastavljeni proteini i kakav je ljudski organizam.
S hemijskog stajalista, DNK stanice sastoji se od cetiri razlicite osnovne komponente: takozvani nukleotidi adenin, citozin, gvanin i timin. U stanici ova 4 gradivna bloka (A, C, G, T) - povezana u dugi lanac - tvore sve informacije potrebne stanici da bi stvorila proteine.
Cjelokupne genetske informacije ili DNK stanice nazivaju se i genomom. Genom sadrzi cjelovite informacije potrebne za razvoj zivog bica. Cijela struktura nalik nitima unutar stanice koja sadrzi genetski materijal I proteine naziva se hromosom. Priroda informacija u dijelu DNA ovisi o razlicitom redoslijedu4 gradivna bloka A, C, G i T - takozvanoj sekvenci gena.
Prema informacijama koje gen nosi, stvara se ribonukleinska kiselina (RNS, engl. RNA) RNA ima razlicite funkcije u stanici. Iznad svega, on igra bitnu ulogu u biosintezi proteina. Genetske informacije prenosi u tkz. ribosome u stanicama u obliku glasnicke RNA (messenger RNA, mRNA). Ribosomi su sitnaa tijela unutar stanice koja pomocu genetskih podataka kao predloska okupljaju aminokiseline u lancanu molekulu. Sklopljena lancana molekula tvori protein.
U ljudskom tijelu postoji oko 30 000 do 40 000 gena. Jezgra svake pojedine stanice u tijelu sadrzi ove gene. Medjutim, aktivni su samo oni geni koji odgovarajucoj stanici trebaju za svoju funkciju. Na primjer, u stanici korijena dlake aktivni su samo geni zbog kojih kosa raste.
Uz pomoc genetskog inzenjeringa, sada je moguce transplantirati gene iz jednog organizma u drugi.
To bi bio neki uvod u ovu naucnu diciplinu. Ako vec ima tema mozete spojiti, ili obrisati, inace su vasa misljenja, naucni tekstovi i klipovi dobro dosli.
podjelili se.
