Depresija kod djece i mladih

[CocoMa]

Depresija je ozbiljan poremećaj koji se može javiti i kod djece i adolescenata te utjecati na cjelokupno funkcioniranje djeteta/adolescenta i njegove obitelji. Iako su opisivana djeca i mladi sa simptomima tuge, poteškoćama sna i apetita, iritabilnosti te sniženog raspoloženja, depresija je kao poremećaj u dječjoj i adolescentskoj dobi priznata tek 1971. godine.


Učestalost depresije kod djece i mladih?
Depresija se javlja kod predškolske djece između 0,3 i 1,4 %, kod preadolescenata od 1 do 3 %, te je do adolescencije podjednako zastupljena kod dječaka i djevojčica. Ulaskom u pubertet 2 do 3 puta je veća učestalost kod djevojčica nego kod dječaka, te se javlja kod 4 do 8 % mladih u adolescentnoj dobi.

Čimbenike koji se povezuju s pojavnošću depresije možemo podijeliti u biološke, čimbenike iz okoline te karakteristike ličnosti.

Biološki čimbenici su genetsko nasljeđe, disregulacija neurotransmitera, utjecaj pubertetskih hormona i drugi.

Karakteristika ličnosti je npr. negativni kognitivni stil, negativno gledanje na sebe, svijet i budućnost.

Čimbenici iz okoline uključuju stresne životne događaje, gubitke, zanemarivanje, zlostavljanje.


Kriteriji za postavljanje dijagnoza depresije
Pri dijagnosticiranju depresije kod djece i adolescenata klasifikacijski sustavi primjenjuju iste kriterije kao i za odrasle, a kriteriji su:

sniženo, depresivno raspoloženje
smanjen interes i uživanje u ranijim ugodnim aktivnostima
promjena u tjelesnoj težini i apetitu (gubitak ili porast)
nesanica ili prekomjerno spavanje
umor ili gubitak energije
psihomotorna ubrzanost ili usporenost
smanjena sposobnost koncentracije, razmišljanja
osjećaj bezvrijednosti ili krivnje te povratne misli o suicidu, suicidalni plan ili suicidalni pokušaj



Simptomi depresije kod djece i mladih
Razlike u manifestaciji kliničke slike depresije odraslih te djece i adolescenata ipak postoje, pa će kod djece i adolescenata često biti prisutno iritabilno/razdražljivo raspoloženje, ljutnja, djeca će često navoditi osjećaj dosade, smanjen interes ili gubitak interesa za igru; depresivna djeca ne postižu razvojno očekivanu tjelesnu težinu, znaju pokazivati promjene u spavanju: rano jutarnje buđenje ili prekomjerno spavanje. Primjećuje se pojačan psihomotorni nemir ili usporenost uz oskudnu spontanost; no ponekad kao i odrasli navode nedostatak energije; samokritičnost, okrivljavanje sebe; iznose suicidalne ideje, planove te pokušaje suicida. Zbog poteškoća usmjeravanja i održavanja pažnje te poteškoća koncentracije nerijetko se javljaju i teškoće usvajanja gradiva te pad akademskog funkcionira





Dječja dob i simptomi
Djeca, posebice manja, često “progovaraju” o depresivnim teškoćama projicirajući ih na somatski plan, stoga u dječjoj dobi govorimo o manifestiranju depresivnih teškoća kroz somatske pritužbe kao što su bolovi u trbuhu, glavobolja, mučnina, pritužbe na bolove u mišićima i sl.

Ovisno o razvojnoj dobi djeteta klinička slika depresije se manifestira na različite načine. Djeca predškolske dobi imaju tužan izraz lica, povlače se iz igre, pokazuju poteškoće u jelu, zaostajanje u rastu u odnosu na vršnjake te promjene u ritmu spavanja. Često se žale ne trbuhobolje, glavobolje, imaju napadaje plača te izljeve bijesa. Nerijetko se javljaju i noćni i separacijski strahovi te noćno mokrenje.

Mlađa školska djeca i preadolescenti djeluju tužno, izoliraju se, imaju poteškoće koncentracije, znaju za sebe govoriti u negativnim terminima “glup, ne vrijedim…”, te imaju poteškoće učenja, no nije rijetkost da budu i razdražljivi, lako planu te ulaze u interpersonalne sukobe.

Simptomi u adolescentnoj dobi
Klinička slika depresije adolescenata sve je sličnija kliničkoj slici kod odraslih, ali su prisutne i određene specifičnosti. Češće su razdražljivi te češće imaju burne emocionalne reakcije. Više su zastupljene poteškoće sna kao što su smetnje prosnivanja, često buđenje noću ili prekomjerno spavanje te apetita, bilo da se radi o gubitku apetita ili prejedanju. Izraženo je sniženo samopouzdanje, doživljaj bezvrijednosti, beznadnosti te suicidalne ideje, ali i suicidalni planovi i pokušaji. Dio depresivnih adolescenta sklon je uzimati sredstva ovisnosti te pokazivati smetnje i na planu ponašanja. Poteškoće s koncentracijom su izražene te interferiraju sa teškoćama u učenju.

Istraživanja pokazuju da oko polovice depresivnih djece/adolescenata ima još neki psihički poremećaj. Najčešće su to anksiozni poremećaji, zlouporaba sredstava ovisnosti, poremećaji ponašanja, poremećaji osobnosti, ADHD (poremećaj karakteriziran nemirom, impulzivnošću i poteškoćama pažnje).





Postavljanje dijagnoze
Simptome depresije, komorbidni poremećaj te eventualni suicidalni rizik važno je pravovremeno prepoznati i dijagnosticirati. Za postavljanje dijagnoze najbitnija je klinička procjena, intervju s djetetom i roditeljima, a od velike važnosti su i informacije o funkcioniranju djeteta u vrtiću, školi, vanškolskoj aktivnosti, te mjerne skale.

Bitno je prikupiti heteroanamnestičke podatke (razvojni tijek kao i odstupanja), poznavati odrednice normalnog razvoja djeteta te odstupajuće odrednice, poznavati kriterije za postavljanje dijagnoze depresije kao i specifičnosti obzirom na razvojnu dob djeteta. Nakon postavljene dijagnoze preporučuje se uključivanje u tretman.

Liječenje depresije
Liječenje depresije je individualno, uključuje psihoedukaciju djeteta/adolescenta i roditelja na razumljiv način o simptomima depresije, tretmanu i prognozi. Liječenje započinje uključivanjem djeteta u psihoterapiju (psihodinamski orijentirana psihoterapija, kognitivno-bihevioralna psihoterapija, obiteljska terapija). Kod djece i adolescenata sa simptomima blage i srednje teške depresije tretman se provodi kroz psihoterapiju. U slučaju teških depresivnih simptoma primjenjuju se psihofarmaci, lijekovi antidepresivi iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (fluoksetin, escitalopram, citalopram, sertralin). Pri uvođenju farmakoterapije liječnik subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije uzima u obzir razvojnu dob djeteta, fiziologiju, kao i psihološke karakteristike djeteta/adolescenta, razmatra moguće nuspojave, te o svemu informira dijete/adolescenta i roditelja/skrbnika.

Podizanje, pohrana i uzimanje lijeka su isključivo pod nazorom roditelja/skrbnika. U slučaju suicidalnog rizika, suicidalnih planova i pokušaja liječnik specijalist dječje i adolescentne psihijatrije procjenjuje i indicira hospitalizaciju.

Cilj liječenja
Depresivni poremećaj se javlja i kod djece i adolescenata, a od najveće važnosti je rano prepoznavanje simptoma, pravovremena dijagnostika, procjena komorbiditeta i suicidalnog rizika i uključivanje u tretman.

Cilj liječenja je ukloniti simptome, osigurati sigurnost za dijete u slučaju suicidalnog rizika, spriječiti ponavljajuće depresivne epizode, omogućiti primjereno funkcioniranje djeteta u školi, obitelji i podići sveukupnu kvalitetu života.

Klinička iskustva pokazuju da djeca/adolescenti koji imaju podršku u obiteljskom, vršnjačkom i školskom okruženju pokazuju bolji terapijski napredak te bolju prognozu, stoga je navedeno ključno u optimalnom pristupu oboljeloj mladoj osobi.

ikremagazin.ba

[Iskra]

Kako prepoznati depresivno dijete?

Depresivna djeca izgledaju žalosno, govore monotonim glasom, usporenih su pokreta, usamljena. Depresivna djeca često izražavaju razdražljivost, simptome tjeskobe, straha i nelagode (kao što su separacijska anksioznost ili fobije), dosadu (anhedonija) i probleme ponašanja. Često se djeca žale na lošu koncentraciju i pažnju, lošije školsko postignuće. Depresija kod djece je često prikrivena tjelesnim smetnjama kao što su bol u trbuhu, glavobolje za koje ne postoje tjelesni uzroci. Raspoloženje djece se katkada može privremeno poboljšati sudjelovanjem u zabavnim aktivnostima, premda se u njih upuštaju rjeđe od djece koja nisu depresivna. Depresivna djeca i adolescenti skloni su pretjeranoj samokritici i lako se uplaše da će i druge osobe prema njima pokazati jednak stupanj strogosti i kritičnosti. Mada je suicid u ovoj dobnoj grupi vrlo rijetka pojava, čak su rijetki i pokušaji suicida, depresivna deca često imaju želju za smrću i to i kažu kada ih pitate.

[Iskra]

Kako.prepoznati depresivnog adolescenta?

Tuga, beznadnost, plačljivost
– uočljive promjene navika jedenja i spavanja
– neobjašnjivo ili neuobičajeno žestoko, nasilno ili buntovno ponašanje
– povlačenje od obitelji i prijatelja
– Gubitak interesa za aktivnosti, ustrajna dosada i/ili teškoće koncentracije
– Osjećaj bezvrijednosti i krivnje
– Gubitak entuzijazma i motivacije
– Umor ili gubitak energije
– neobjašnjiv pad u kvaliteti školskog rada
– neuobičajeno zanemarivanje vanjskog izgleda
– tjelesne tegobe koje nisu stvarne
– Razdražljivost, ljutnja ili neprijateljstvo
– Nemir ili uznemirenost
– bježanje od kuće
– zloupotreba droga i/ili alkohola
– drastične promjene ličnosti
– usredotočenost na temu smrti
– poklanjanje vrijednih stvari
– razgovori o samoubojstvu ili planiranje samoubojstva, čak i u šali
– prijetnje ili pokušaj samoubojstva

[Iskra]

Depresija kod mladih – uzroci

Uzroci depresije kod mladih mogu biti različiti. Ponekad su u pitanju teške životne okolnosti (npr. gubitak voljene osobe, siromaštvo, dugotrajna bolest, preseljenje), a ponekad je u pitanju i sama genetika. Čini se da su djeca i mladi čiji roditelji pate od depresije upravo rizična skupina za nastanak iste. 

Također, depresija kod mladih može biti uzrokovana nedostatkom neurotransmitera serotonina ili dopamina, hormona koji utječu na poboljšanje i stabilizaciju raspoloženja te osjećaj sreće. Nadalje, depresija kod mladih često može biti povezana i sa zloupotrebom droga i alkohola.

Djeca i mladi su ponekad previše zaokupljeni ostvarivanjem vlastitih životnih ciljeva koji nerijetko uključuju materijalne dobitke i financijsku sigurnost koja je danas teško ostvariva bez dugogodišnjeg truda, rada i odricanja. Zbog toga se često javlja depresija zbog trenutnog neuspjeha u osamostaljenju i ostvarivanju željenih postignuća.

[Polaris]

Imala sam kao tinejdzer nazalost...

[Polaris]

Ja sam u tom periodu drasticno ocjene pokvarila. Inace bila odlican djak, dobivala sve petice i cetvorke. To polugodiste padnem 2 predmeta, prodjem nedovoljnim..