Mozak u srcu

[Socrates]

Emocije su druga stvar, i zato ću morati otvoriti drugu temu.

O problemima sa psihologijom, koji su dokazani.

[Iskra]

Nisu emocije druga stvar. One su podražaj , a srce je organ koji reaguje na taj podražaji neovisno o mozgu. Dokaz tome je najobičniju ekg , koji bilježi različite reakcije ovisno od emocije.


Srce nije ni endokrini žlijezda pa ipak njegove pretkomore luce atf( Atrijski natriuretički peptid)

Srce je emocionalno.inteligentan organ, i u time se slažu i neuroloui i kardiolozi.

[Iskra]

Takodjer, mislim da ovu temu, obzirom da je predmet psiholosko neurološke kardiološke opservacije, i tice se funkcije mozga srca, a cije je postojanje dokazano, ne možemo posmatrati kroz filozofsku prizmu.

[Crvena Nit]

Našla sami ovo

Neurokardiologija: Mozak na srcu

Dok su Laceyevi provodili svoja istraživanja u psihofiziologiji, mala skupina kardiologa udružila je snage sa grupom neurofiziologa i neuroanatoma kako bi istražila područja od zajedničkog interesa. To je predstavljalo početak nove discipline koja se danas zove neurokardiologija. Jedno od njihovih ranih otkrića je da srce ima složenu neuronsku mrežu koja je dovoljno opsežna da se može okarakterizirati kao mozak na srcu (slika 1.2). [11, 12] Srce-mozak, kako se obično naziva, ili unutarnji srčani živčani sustav, zamršena je mreža složenih ganglija, neurotransmitera, proteina i potpornih stanica, kao i one u mozgu u glavi. Neuralni sklop srca i mozga omogućuje mu da djeluje neovisno o kranijalnom mozgu da uči, pamti, donosi odluke, pa čak i osjeća i osjeti. Silazna aktivnost iz mozga u glavi preko simpatičkih i parasimpatičkih grana ANS-a integrirana je u unutarnji živčani sustav srca zajedno sa signalima koji proizlaze iz senzornih neurona u srcu koji otkrivaju tlak, broj otkucaja srca, srčani ritam i hormone.

Neurokardiolozi su opsežno istraživali anatomiju i funkcije unutarnjeg srčanog živčanog sustava i njegove veze s mozgom.[13, 14] U smislu komunikacije srce-mozak, općenito je dobro poznato da eferentni (silazni) putevi u autonomni živčani sustav sudjeluje u regulaciji rada srca. Međutim, manje je cijenjeno da je većina vlakana u vagusnim živcima aferentne (uzlazne) prirode. Nadalje, više ovih uzlaznih neuralnih puteva povezano je sa srcem (i kardiovaskularnim sustavom) nego s bilo kojim drugim organom.[15] To znači da srce šalje više informacija mozgu nego što mozak šalje srcu. Novija istraživanja pokazuju da su neuronske interakcije između srca i mozga složenije nego što se mislilo. Osim toga, intrinzični srčani živčani sustav ima funkcije kratkoročnog i dugotrajnog pamćenja i može djelovati neovisno o središnjoj neuronskoj komandi.



Srce je preklasificirano kao dio hormonskog sustava 1983. godine, kada je otkriven novi hormon koji proizvodi i luči atrijumi srca. Ovaj hormon je nazvan s nekoliko različitih imena – atrijalni natriuretski faktor (ANF), atrijalni natriuretski peptid (ANP) i atrijalni peptid. Nazvan hormon ravnoteže, igra važnu ulogu u ravnoteži tekućine i elektrolita te pomaže u regulaciji krvnih žila, bubrega, nadbubrežnih žlijezda i mnogih regulatornih centara u mozgu.[18] Povećani atrijalni peptid inhibira oslobađanje hormona stresa,[19] smanjuje odljev simpatikusa[20] i čini se da je u interakciji s imunološkim sustavom.[21] Još intrigantnije, eksperimenti sugeriraju da atrijalni peptid može utjecati na motivaciju i ponašanje.[22]

Kasnije je otkriveno da srce sadrži stanice koje sintetiziraju i oslobađaju kateholamine (noradrenalin, epinefrin i dopamin), koji su neurotransmiteri za koje se nekad mislilo da ih proizvode samo neuroni u mozgu i ganglijima.[23] Nedavno je otkriveno da srce također proizvodi i luči oksitocin, koji može djelovati kao neurotransmiter i obično se naziva hormon ljubavi ili društvenog povezivanja. Osim svojih dobro poznatih funkcija u porođaju i laktaciji, oksitocin se također pokazao uključivanjem u spoznaju, toleranciju, povjerenje i prijateljstvo te uspostavljanje trajnih parnih veza. Zanimljivo je da su koncentracije oksitocina proizvedenog u srcu u istom rasponu kao i one proizvedene u mozgu.[24]



Članak je engleski, moraju se postavljati izvorni članci:

https://www.heartmath.org/research/scie ... unication/

Kad se priča o oksitocinu, treba se dobro informirati u kojim se sve situacijama luči i gdje. Da, luči se i u srcu, kao što se luči i dužinom čitavog krvotoka. Ima svoju fiziološku funkciju.

Naučnici su potvrdili da lučenje nije vezano samo za prijatne situacije. Kod muškaraca, recimo, luči se kada određuju da li je pred njima neprijatelj ili prijatelj, da li da bježe ili da se bore, luči se tokom bilo kojeg seksualnog odnosa. I onog koji ne uključuje ljubav.

Kod žena, luči se više i kod žena koje su pod stresom, i djeluje tako da usporava rad srca. Dakle, opet, čista fiziološka funkcija. Luči se i kad je pojedinac izdvojen iz grupe za koju osjeća da joj pripada. Luči se kad dijeliš ručak sa nekim, itd.

Dakle, nije samo "ljubavni hormon", i to je još jedan od mitova.

Točno,

Obično se oksitocin proizvodi u području mozga koje se zove hipotalamus. Ponekad se, međutim, hormon proizvodi u "bed nucleus of stria terminalis" (BNST). Ovaj dio mozga igra ključnu ulogu u odgovoru tijela na stres.

https://www.livescience.com/42198-what-is-oxytocin.html

[Crvena Nit]

Takodjer, mislim da ovu temu, obzirom da je predmet psiholosko neurološke kardiološke opservacije, i tice se funkcije mozga srca, a cije je postojanje dokazano, ne možemo posmatrati kroz filozofsku prizmu.

Tijelo je čista kemija.

[Iskra]

Takodjer, mislim da ovu temu, obzirom da je predmet psiholosko neurološke kardiološke opservacije, i tice se funkcije mozga srca, a cije je postojanje dokazano, ne možemo posmatrati kroz filozofsku prizmu.

Tijelo je čista kemija.

I na to utice mozak srca, srce + amigdala= homeostaza

Balans

[lejlamo]

ništa ja to ne bih razdvajala.
ljudski organizam može ispravno funkcionisati jedino kada radi kao cjelina, sve je to povezano i uzajamno zavisno.
zato, samo holistički pristup.

[ROOT]

Kad srce kaže da ti se samo nasmiješi

[Russki]

ne vijeruje srce pametiiiii

[Heidi]

[Crvena Nit]

[Iskra]

Ove slike su vam.mozak vs srca a ne mozak u srcu.

[Heidi]

I to je misljenje na temu

[Crvena Nit]

Ove slike su vam.mozak vs srca a ne mozak u srcu.

Kako bypass utječe na mozak srca?

[Zara]

[Mehaning]

[ina]

srce-i-mozak-povezani.jpg