Stranica: 1/1.

Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 18 maj 2021, 18:11
Postao/la Heidi
Što činimo kad nam se slomi nešto jako drago, neka lijepa uspomena? Pokušavamo li popraviti slomljeno ili to bacamo? Ili možda čuvamo slomljeno? Odustajemo li prebrzo, tražimo li odmah nešto novo ili ipak uložimo trud i ustrajemo dok predmet opet ne spojimo?

slika

Japanska tradicija njeguje kintsugi, što doslovno znači “zlatni spojevi”, ili kintsukuroi, “zlatni popravak”, umjetnost popravljanja polomljene keramike spajanjem dijelova na mjestu loma pomoću laka pomiješana s nekim plemenitim metalom u prahu – zlatom, srebrom ili platinom.

slika
Japanski šogun Ashikaga Yoshimasa

Kako je nastao kintsugi?

Iako postoji više teorija o nastanku ovog umijeća blisko povezanog s japanskom čajnom ceremonijom, ipak se najčešće dovodi u vezu s japanskim šogunom koji je živio u XV. stoljeću u Kyotu.

Prema tom izvoru, šogun Ashikaga Yoshimasa je jednom polomio svoju omiljenu šalicu za čaj i poslao je u Kinu da je kineski obrtnici poprave. Danas bi bilo pretjerano slati djeliće slomljene šalice u drugu zemlju na popravak. No, da bismo bolje razumjeli duh tog vremena i ono što je Ashikagi i njegovim suvremenicima bilo važno, moramo prvo razumjeti zašto su čaj, a samim time i jedna polomljena šalica za čaj, imali toliki značaj.

Uz čaj se u Japanu već i u Ashikagino vrijeme vezala izuzetno važna tradicionalna ceremonija (chanoyu). Uključivala je posebne prostorije za pripremu i ispijanje čaja, obredna pravila koja su se morala poštovati da bi ceremonija bila uspješna, te poseban pribor, čajnik i šalice. Bio je to dragocjen trenutak mira, vrijeme posvećeno susretu sa samim sobom, ali i susretu s prijateljima. Pomna se pažnja pridavala svakom detalju pa se iz čajne ceremonije razvila i posebna estetika.

Nezadovoljan što mu se šalica iz Kine vratila s ružnim metalnim spojnicama, potražio je rješenje kod japanskih obrtnika i umjetnika. Znajući koliko šogun uživa u lijepim stvarima, a još više potaknuti njegovom upornošću da spasi šalicu, odlučili su isprobati nešto novo. Pukotine između komada keramike popunili su lakiranom smolom i zlatom u prahu, naglašavajući tako mjesto loma i pretvarajući ga u sastavni dio šalice koji joj daje dodatnu ljepotu i vrijednost.
slika
Šogun Yoshimasa bio je istaknuta ličnost u povijesti Japana. Iako neuspješan u ratovanjima i vojnim akcijama, ostao je upamćen kao šogun izrazitog umjetničkog senzibiliteta. Spominje ga se kao središnju figuru u razvoju umjetničkog pravca Higashiyama, za koji se smatra da predstavlja temelj današnje japanske umjetnosti i koji je oblikovao karakteristični japanski pogled na ljepotu kao nešto otmjeno i suzdržano. Ta je umjetnost pod snažnim utjecajem zen budizma njegovala čajnu ceremoniju (chado), izradu cvjetnih aranžmana (ikebana), klasičnu japansku plesnu dramu (no drama) i slikanje mastilom (sumi-e).

Kintsugi je ubrzo stekao velik broj poštovatelja pa bi imućni ljudi ponekad i namjerno razbijali vrijedne keramičke predmete da bi ih se moglo popraviti zlatnim nitima. Upravo je o tome ostala zabilježena jedna anegdota. Sen no Rikyu, majstor čajne ceremonije i zagovornik filozofije wabi-sabi koja slavi nesavršenosti, prisustvovao je večeri koju je u njegovu čast priredio imućan domaćin. Domaćin se hvalio skupom čajnom zdjelom iz Kine koja je plijenila pažnju svih prisutnih gostiju uživajući u komplimentima na račun svoga istančanog ukusa. Sen no Rikyu je sve to vrijeme kroz prozor promatrao granu koja se njihala na vjetru i razgovarao s ostalim gostima, ne pridajući pažnju hvaljenoj zdjeli za čaj. Kada je Sen no Rikyu napustio gozbu, domaćin je, zbog njegove ravnodušnosti, u bijesu razbio čajnu posudu. Okupljeni gosti su sakupili slomljene fragmente predmeta te ih poslali na lijepljenje tehnikom kintsugi. Kad je sljedeći put Sen no Rikyu posjetio tog istog domaćina, vidio je staru zdjelu za čaj u novom ruhu i oduševio se njome.

Kintsugi filozofija

Kintsugi nije samo umjetnost ili samo tehnika popravljanja predmeta, već iza toga stoji živa filozofija. Kintsugi je izrastao iz osjećaja žaljenja koji nastaje kada se izgubi nešto što nam je drago i do čega nam je stalo, te iz potrebe da se prihvati promjena s kojom smo suočeni (mushin). Zato su i spojevi polomljene keramike oslikani motivima prirode – rijeke, potoci – koji nas trebaju podsjetiti da je promjena ­uvijek prisutna i jedina sigurna, kao što je govorio i Heraklit. Ako se čitavi, naoko stameni planinski lanci trans­formiraju pod utjecajem vremena, što preostaje nama ljudima osim da se hrabro i svjesno suočimo s promjenama koje vrijeme neizbježno donosi.

Japanska estetika cijeni znakove korištenja i dotrajalosti uslijed upotrebe predmeta. Predmeti postaju profinjeniji zahvaljujući svojoj trošnosti. Pukotine i popravci se smatraju jednostavnim i logičnim slijedom događaja u životu predmeta.


Tehnika kintsugi na djelu

Kada su pronađeni svi razbijeni ili otkrhnuti dijelovi, onda se mjesto loma spaja upotrebom laka ili smole s primjesama praha nekog plemenitog metala. Ta smjesa funkcionira kao ljepilo koje popunjava linijske pukotine. Ako se pak ne mogu pronaći svi odlomljeni dijelovi keramike, onda se onaj komadić koji nedostaje u potpunosti izlijeva od ove smjese, te ona više nema samo funkciju ljepila već i gradivnog materijala predmeta kojem se pokušava vratiti život.
slika
Međutim, koliko god to na prvi pogled djelovalo ­jednostavno, kod pravih kintsugi majstora popravak većih i finijih komada keramike može potrajati i do mjesec dana, jer tehnika zahtijeva preciznost u postupku i strpljenje za ­vrijeme sušenja spojeva.

Ne samo da se ne pokušava sakriti šteta, već je popravak doslovno osvijetljen, svojevrsni fizički izraz duha mushina. Mushin se često doslovno prevodi kao “bez uma”, ali nosi konotacije potpuno postojećeg u trenutku, nevezanosti, smirenosti usred promjenjivih uvjeta (…) Promjene u postojanju tijekom vremena, kojima su podložni svi ljudi, ne bi mogle biti jasnije nego u napuknuću, okrhnuću i lomu kojima je podložno i keramičko posuđe. Christy Bartlett, Flickwerk: The Aesthetics of Mended Japanese Ceramics.

Svakoga od nas kroz život nešto udara i lomi. Što činimo sa slomljenim unutar sebe, s napuklim odnosima i vezama? Potrebno je slomljeno prihvatiti kao prilike koje nam nezaustavljivo dolaze sve dok ne izrazimo neku novu kvalitetu sakrivenu u temeljima svog bića.

Filozofija kintsugija nas podsjeća da tragovi bitaka i prolaska vremena ne umanjuju entuzijazam, već ga naprotiv rasplamsavaju ako svoje slabosti pretvorimo u zlatni prah iskustva. Možda zato bore na nečijem licu tako dobro pristaju uz sjaj u očima.

Autor: Anđela Marković

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 18 maj 2021, 18:13
Postao/la Socrates
Ovo je najbolja tema od nastanka foruma. :zbunj

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 18 maj 2021, 19:46
Postao/la Heidi
Ja cu ovo isprobati.

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 18 maj 2021, 20:27
Postao/la Crvena Nit
Heidi je napisao/la: 18 maj 2021, 19:46 Ja cu ovo isprobati.
Kako? :ovaj

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 18 maj 2021, 20:27
Postao/la storm
Samo ne raditi sa onim sekundnim ljepilom :face
Ostavljao sam kožu s jagodica na dragim predmetima :D
A baš... Koja ljepila i tehnike koristiti, bilo bi zanimljivo :ok

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 19 maj 2021, 08:18
Postao/la Heidi
Crvena Nit je napisao/la: 18 maj 2021, 20:27
Heidi je napisao/la: 18 maj 2021, 19:46 Ja cu ovo isprobati.
Kako? :ovaj
Pa prvo cu da razbijem nesto.

Zatim cu se tacnije informisati o saatojcima za ljepilo, metodi uopste, filozofskom pogledu I pocet satavljat.

Ovo je odlicno za oblikovanjw duha. :djed

Razdbijenu zdjelu mogu zamisliti kao svoje srce.

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 19 maj 2021, 09:21
Postao/la Mehaning
storm je napisao/la: 18 maj 2021, 20:27 Samo ne raditi sa onim sekundnim ljepilom :face
Ostavljao sam kožu s jagodica na dragim predmetima :D
A baš... Koja ljepila i tehnike koristiti, bilo bi zanimljivo :ok
Toplo preporučujem upotrebu UV ljepila. Ja ga često koristim... :djed

Naneseš, spojiš i posvijetliš sa UV lampicom. Tek se tada stvrdne... :meha2


IMG_20210519_091634.jpg

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 19 maj 2021, 09:26
Postao/la Mehaning
Heidi je napisao/la: 18 maj 2021, 19:46 Ja cu ovo isprobati.
Dosta skup hobi... :ovaj

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 19 maj 2021, 10:32
Postao/la storm
Mehaning je napisao/la: 19 maj 2021, 09:21
storm je napisao/la: 18 maj 2021, 20:27 Samo ne raditi sa onim sekundnim ljepilom :face
Ostavljao sam kožu s jagodica na dragim predmetima :D
A baš... Koja ljepila i tehnike koristiti, bilo bi zanimljivo :ok
Toplo preporučujem upotrebu UV ljepila. Ja ga često koristim... :djed

Naneseš, spojiš i posvijetliš sa UV lampicom. Tek se tada stvrdne... :meha2



IMG_20210519_091634.jpg
To kao za plombe :D
I meni zubar nešto sa UV svijetli u ustima...
:ok

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 19 maj 2021, 12:31
Postao/la Heidi
Mehaning je napisao/la: 19 maj 2021, 09:26
Heidi je napisao/la: 18 maj 2021, 19:46 Ja cu ovo isprobati.
Dosta skup hobi... :ovaj
Za pocetak moze neki povoljan set:

slika

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 19 maj 2021, 12:33
Postao/la Mehaning
Heidi je napisao/la: 19 maj 2021, 12:31
Mehaning je napisao/la: 19 maj 2021, 09:26

Dosta skup hobi... :ovaj
Za pocetak moze neki povoljan set:

slika
Nešto mi se čini, da to u vrečicama baš i nije zlato... :ovaj

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 19 maj 2021, 12:35
Postao/la Heidi
Pa naravno da nije, to je obicni obojani puder. Ima tih setova sa 20 Eura.

NIje pametno da amater odmah radi sa zlatom.

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 19 maj 2021, 12:42
Postao/la Mehaning
Heidi je napisao/la: 19 maj 2021, 12:35 Pa naravno da nije, to je obicni obojani puder. Ima tih setova sa 20 Eura.

NIje pametno da amater odmah radi sa zlatom.
Kako god, na kraju ljepo i zanimljivo izgleda... :ok

Moram negdje nači komad porculana pa razbiti... :ovaj

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 19 maj 2021, 12:44
Postao/la Heidi
Odlican test za moje strpljenje i koncentraciju. :hm


Sad sam se sjetila da sam postavljala na drugu temu:

slika


To je to.

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 19 maj 2021, 12:50
Postao/la Heidi
slika

Poceti sa malim-velikim posudama. :o :oo

Re: Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva

Postano: 07 sep 2021, 16:57
Postao/la Heidi
Moze i ovdje.



Wabi-Sabi, japanska filozofija odsustva, praznine i prolaznosti


Vabi-sabi je način života koji se fokusira na pronalaženje lepote u nesavršenstvu i prihvatanje prirodnog ciklusa razvijanja i propadanja.
Ova filozofija savršeno predstavlja svestran japanski pogled na svet, a s estetske strane je usmerena na lepotu prolaznosti.
Estetika vabi-sabija se ponekad opisuje kao jedna lepota koja je “nesavršena, prolazna i nepotpuna”.

slika

To je koncept koji je potice iz budističkih ucenja 3 obeležja postojanja koja su:
- neizbežna prolaznost,
- dva bića patnje i
- praznina i odsustvo kontrole nad prirodnim tokovima.

slika

Estetske karakteristike vabi-sabija su asimetričnost, oporost (hrapavost I nepravilnosti), jednostavnost, ekonomičnost, skromnost, intima i uvažavanje prirodnih svojstava objekata i prirodnih procesa.

slika

Reči wabi i sabi se ne prevode tako lako.
Vabi se prvobitno odnosila na usamljenost, tj. otuđenost, na nešto u prirodi daleko od društva, a sabi je znacilo “mršav” ili „osušen“, „oskudan“ ili čak i “jeza”. Oko 14. veka ova značenja se menjaju i poprimaju pozitivnu konotaciju. Wabi sada konotira s nečim rustičnim, jednostavnost, svežinu i tišinu i može se primeniti na nastanak, kako prirodnih, tako i ljudski kreiranih predmeta, a vabi se u nekim kontekstima podrazumeva i kao potencijalna elegancija.

slika

Takođe se može odnositi i na anomalije koje proizilaze iz procesa izgradnje, a ta anomalija pruža jedistvenost i eleganciju tog objekta.

Sabi je lepota ili spokojstvo koje dolazi sa godinama kada su život objekta i njegova prolaznost evidentne. Ovo se može uporediti sa našim konceptom mudrosti koja dolazi godina, samo primenjeno na estetiku.

Posle vekova ukljucivanja budističkih uticaja iz Kine, vabi-sabi je na kraju evoluirao u japanski ideal. Vremenom vabi-sabi je postao vedar i pun nadanja.
Pre oko 700 godina, razumevanje praznine i nesavršenstva, posebno među japanskim plemstvom je poštovan kao prvi korak ka „satori“ju ili prosvetljenju. U današnjem Japanu značenje wabi-sabi se često smatra "mudrost u prirodnoj jednostavnosti". U umetničkim knjigama on se obično definiše kao "nedostatak lepote" ili „praznina“.

Vabi-sabi je stekao svetsko priznanje i po pitanju estetike, a danas se širom sveta priincipi vabi-sabija poštuju otprilike kao i grčke vrednosti lepote u sređnjem veku. Ovo je evidentno u modernom dizajnu, arhitektruri i modi.
Vabi-sabi počiva na ideji - ako objekat ili izraz može doneti u nama osećaj melanholije i spokoja, onda je taj objekat vabi-sabi.

slika

Vabi-sabi ima svrhu sličnu katarzi, samo veoma drugačijom metodom nego neki drugi katartzični principi. On neguje sve ono sto je autetično priznavanjem tri jednostavne realnosti: ništa ne traje, ništa nije gotovo, ništa nije savršeno.


Mnoge japanske umetnosti u proteklih 1000 godina su pod uticajem Zen i Mahajana filozofije posebno što se tiče prihvatanja nesavršenstva, stalnog fluksa i prolaznosti svih stvari. Takve umetnosti mogu poslužiti kao primer vabi-sabi estetike.

Te umetnosti su:
Ikebana (cvetni aranžmani)
- Japanski vrtovi, zen bašte i bonsai
- Japanska poezija – haiku
- Japanska grnčarija – hagi tehnika
- Japanska čajna ceremonija