Da li je ovo sve bila samo generalka?
-
hani_jong_un
- Pjur seks
- Reactions: 31133
- Postovi: 21819
- Pridružen/a: 28 jul 2020, 15:58
- Lokacija: s2p
Re: Da li je ovo sve bila samo generalka?
a ta antitijela brt ne traju dovijeka, to danas jes sutra nije ☹
0
1811
Re: Da li je ovo sve bila samo generalka?
Pa kao i vakcine ne djeluju na sve isto nit je garancija neka..
1
1
ALPHA ET OMEGA
Re: Da li je ovo sve bila samo generalka?
Negdje sam citao kako nase tjelo ima isto kao zdravstevni katon istoju bolesti tako da zna kako da reaguje na koju, plus sto se prilagodjava svakoj..
0
ALPHA ET OMEGA
Re: Da li je ovo sve bila samo generalka?
Imuni sistem metodom memoriranja bolesti s kojom.se ranije susreo bira adekvatan odgovor pri ponovnom "susretu" sa istom.
1
1
Re: Da li je ovo sve bila samo generalka?
Tako nesto odprilike.. zato smo i imuni na iste bolesti koje se ponavljaju..
Isto tako i u tjelu imamo dosta toga koje sprecava nas imunitet da se razvijaju, sve dok nam ne padne pa bolest ispliva..
0
ALPHA ET OMEGA
Re: Da li je ovo sve bila samo generalka?
Ne plašim, ne stvaram psihozu...ali ako nešto ignoriramo, to neće nestati...
Napisao sam par puta, da imamo relativnu sreću, jer je tako visoko zarazan virus, ipak niske smrtnosti.
Treba biti uvijek svjestan, da i ovakvi, o kojima piše članak, mogu preko noći mutirati...i tek bi oni posijali haos diljem svijeta, sa jako visokom smrtnošću. To bi bio i odgovor teoretičarima zavjere, koji tvrde, kako nas se želi depopularizirati...eto sa jednom ovakvom "bajom" to bi išlo mnogo brže i efikasnije, ne bi se zezali sa nekim tamo covidom i gubili novac...
Odgovor na to bi bio težnja, koja se sad već dugo provlači--- dosta izdašnije financirati prevenciju, istraživački rad na tom polju.
Nema članka, koje sam čitao na tu temu, uključujući i ovaj, da se ne spominje obustava nekih projekata zbog nedostatka novca...procjena vlada, i institucija, kako to i nije "previše bitno"
Za rod koronavirusa se znalo desecima godina, a tek se sad temeljito prionulo na istraživanje, bjesomučno traženje lijekova i cjepiva...
Šišmiši su domaćini virusa nipah. Rijetko prelazi na ljude, ali smrtnost je i do 75%
Index Vijesti
Foto: EPA
BIO je 3. siječnja 2020. godine i Supaporn Wacharapluesadee je čekala dostavu. Pronijela se vijest da u Wuhanu u Kini ljude pogađa neka respiratorna bolest, a kako se približavala lunarna nova godina, mnogi kineski turisti dolazili su je proslaviti u susjedni Tajland. Tajlandska vlada počela je u zračnim lukama oprezno provjeravati putnike koji dolaze iz Wuhana, a nekoliko je laboratorija, među njima i Wacharapluesadeein, odabrano za obradu uzoraka i detektiranje problema, piše BBC.
Wacharapluesadee je stručnjakinja za lov na viruse. Ona vodi Znanstveni centar tajlandskog Crvenog križa za infektivne bolesti u Bangkoku. U posljednjih 10 godina sudjelovala je u Predictu, globalnom programu za otkrivanje i zaustavljanje bolesti koje se mogu širiti sa životinja na ljude. Zajedno sa suradnicima prikupila je uzorke mnogih vrsta, ali njihov je glavni fokus bio na šišmišima, za koje se zna da nose mnoge koronaviruse. Uspjeli su otkriti bolest u samo nekoliko dana, otkrivši prvi slučaj covida-19 izvan Kine. Otkrili su da novi virus ne samo da ne potječe od ljudi, nego je usko povezan s koronavirusima koje su pronašli kod šišmiša. Zahvaljujućim pravovremenim informacijama, vlada je mogla brzo reagirati, odrediti karantenu za pacijente i savjetovati građane. Unatoč tome što ima gotovo 70 milijuna stanovnika, Tajland je do 3. siječnja 2021. godine zabilježio 8955 zaraženih i 65 smrtnih slučajeva.
Dok se svijet nosi s problemom covida-19, Wacharapluesadee se već bavi sljedećom pandemijom. Najveći broj zaraznih bolesti pojavljuje se u Aziji. Tropske regije imaju bogatu lepetu bioraznolikosti, što znači da su stanište mnoštva patogena, što povećava šanse za pojavu novog virusa. Rastuća ljudska populacija i sve veći kontakt između ljudi i divljih životinja u tim regijama također povećava faktor rizika. Tijekom uzorkovanja tisuća šišmiša, Wacharapluesadee i njeni suradnici otkrili su mnoge nove viruse. Uglavnom su pronalazili koronaviruse, ali i druge smrtonosne bolesti koje se mogu prenijeti na ljude.
Virus nipah
Tu spada virus nipah. Voćni šišmiši su njihov prirodni domaćin. "Radi se o velikoj prijetnji jer za njega nema lijeka, a smrtnost je visoka", kaže Wacharapluesadee. Stopa smrtnosti virusa nipah je od 40 do 75 posto, ovisno o mjestu izbijanja epidemije.
Tajlandska znanstvenica nije usamljena u svojoj zabrinutosti. Svake godine Svjetska zdravstveno organizacija (WHO) ažurira veliki popis patogena koji bi mogli izazvati javnozdravstvenu hitnu situaciju i prema tome odlučuje o prioritetima u financiranju istraživanja i razvoja. WHO je usredotočen na patogene koji predstavljaju najveći rizik po ljudsko zdravlje, one koji imaju epidemijski potencijal i one protiv kojih nema cjepiva.
Virus nipah je među prvih 10. A s obzirom na broj epidemija koje se već događaju u Aziji, vjerojatno tu nije kraj. Postoji više razloga zbog kojih je nipah tako zlokoban. Dugo razdoblje inkubacije (u jednom slučaju navodno i do 45 dana) znači da zaraženi domaćin može širiti virus nesvjestan svoje bolesti. Virus može zaraziti brojne životinjske vrste, što može poboljšati njegovo širenje. A zaraza je moguća izravnim kontaktom ili konzumacijom kontaminirane hrane.
Nositelj virusa nipah može osjećati respiratorne simptome, kašalj, grlobolju, bolove i umor te encefalitis, odnosno upalu mozga koja može prouzročiti smrt. Može se reći da je to bolest čije širenje WHO svakako želi spriječiti.
Voćni šišmiši
Zora je u Battambangu, gradu na rijeci Sangkae na sjeverozapadu Kambodže. Na jutarnjoj tržnici, koja započinje u 5 sati, motocikli prolaze pored kupaca, ostavljajući za sobom prašinu. Kolica natrpana robom i pokrivena šarenim tkaninama smještena su uz improvizirane štandove na kojima se prodaje neugledno voće. Mještani lutaju oko štandova s vrećicama kupljene robe. Starije dame sa šeširima širokog oboda čuče nad dekama na kojima je povrće za prodaju. Drugim riječima, radi se o uobičajenoj jutarnjoj tržnici. Sve dok se ne podigne pogled.
Na drveću tiho vise tisuće voćnih šišmiša, koji vrše nuždu i mokre na sve što se kreće ispod njih. Kad se pomnije pogleda, nadstrešnice štandova prekrivene su izmetom šišmiša. "Ljudi i psi lutalice svakodnevno se kreću ispod štandova izloženih mokraći šišmiša", kaže Veasna Duong, voditelj odjela virologije u znanstveno-istraživačkom laboratoriju Instituta Pasteur u Phnom Penhu, kolega i suradnik Supaporn Wacharapluesadee.
Tržnica Battambang jedna je od mnogih lokacija u Kambodži na kojima je Duong ustanovio da voćni šišmiši i druge životinje svakodnevno dolaze u kontakt s ljudima. Bilo koju priliku da se voćni šišmiši i ljudi nađu u bliskom kontaktu njegov istraživački tim smatra odnosom visokog rizika, što znači da je prijenos virusa vrlo moguć. "Ovakva izloženost može virusu omogućiti mutaciju, što može prouzročiti pandemiju", kaže Duong.
Unatoč opasnostima, primjera neposredne blizine ima bezbroj. "Promatramo voćne šišmiše ovdje i u Tajlandu, na tržnicama, bogomoljama, u školama i turističkim lokacijama kao što to je Angkor Wat, gdje postoji veliko stanište šišmiša", objašnjava Duong. Angkor Wat godišnje posjeti 2,6 milijuna turista, što je 2,6 milijuna prilika da virus nipah prijeđe sa šišmiša na ljude samo na jednoj lokaciji.
U Bangladešu 196 zaraženih, od njih je 150 umrlo
Od 2013. do 2016. godine, Duong i njegovi suradnici vodili su program GPS praćenja kako bi bolje upoznali voćne šišmiše i virus nipah te kako bi usporedili aktivnosti kambodžanskih šišmiša sa šišmišima u drugim žarišnim regijama. Dvije od njih su Bangladeš i Indija. Obje zemlje imale su proboje nipaha u prošlosti, vjerojatno povezane s konzumacijom datuljina soka.
Noću bi zaraženi šišmiši letjeti do plantaža datulja i srkali sok koji stabla ispuštaju. Dok su se častili, mokrili bi u posude za prikupljanje soka. Nesvjesni onoga što se događalo noću, mještani bi sutradan nosili sok do uličnih prodavača, liznuli malo soka i zarazili se bolešću. U 11 epidemija nipaha u Bangladešu od 2001. do 2011. godine, otkriveno je 196 zaraženih osoba, od kojih je 150 umrlo.
Datuljin sok popularan je i u Kambodži, gdje su Duong i njegovi suradnici otkrili da voćni šišmiši lete i po 100 kilometara svake noći kako bi pronašli voće. To znači da ljudi u tim područjima trebaju biti zabrinuti ne samo zbog prevelike blizine šišmiša, nego i zbog konzumiranja proizvoda koje šišmiši mogu kontaminirati. Duong je otkrio i druge visokorizične situacije. Izmet šišmiša (guano) popularno je gnojivo u Kambodži i Tajlandu, a u ruralnim područjima, gdje je malo mogućnosti zapošljavanja, prodaja guana može biti presudna za život. Duong je identificirao mnoga mjesta na kojima mještani potiču voćne šišmiše da stvaraju staništa blizu svojih kuća, kako bi lakše prikupljali i prodavali njihov guano.
No mnogi sakupljači guana nisu svjesni rizika s kojim se suočavaju. "Šezdeset posto ljudi s kojima smo razgovarali nisu znali da šišmiši prenose bolest. O tome i dalje nedostaje spoznaje", kaže Duong.
Na tržnici u Battambangu, Sophorn Deun prodaje pačja jaja. Na pitanje je li čula za virus nipah, ona odgovara: "Nikad. Seljacima ne smetaju voćni šišmiši, nikad se nisam razboljela zbog njih". Duong smatra da se mora pokrenuti inicijativa edukacije mještana o prijetnjama koje šišmiši nose.
Izbjegavanje šišmiša možda je bilo jednostavno u jednom trenutku ljudske povijesti, ali kako se naša populacija širi, ljudi mijenjaju planet i uništavaju staništa divljih životinja kako bi zadovoljili sve veću potražnju za resursima. Tako ubrzavaju prijenos bolesti.
"Širenje ovih zoonotskih patogena i rizik prijenosa ubrzavaju se promjenama u namjeni zemljišta, kao što je krčenje šuma, urbanizacija i intenziviranje poljoprivrede", napisali su Rebekah J. White i Orly Razgour sa Sveučilišta Exeter u svome radu iz 2020. godine o novonastalim zoonotskim bolestima.
Azija je dom gotovo 15 posto svjetskih tropskih šuma
Šezdeset posto svjetske populacije već živi u Aziji i pacifičkim regijama, a rapidna urbanizacija i dalje traje. Prema Svjetskoj banci, gotovo 200 milijuna ljudi preselilo se u urbana područja u istočnoj Aziji od 2000. do 2010. godine. Infekcije nipahom u prošlosti je uzrokovalo uništavanje staništa šišmiša. Epidemija nipaha u Maleziji 1998. godine usmrtila je više od 100 ljudi. Istraživači su zaključili da šumski požari i lokalne suše tjeraju šišmiše iz njihovih prirodnih staništa i usmjeravaju prema voćkama, stablima koja se uzgajaju na istim farmama kao i svinje. Pod stresom šišmiši ispuštaju još više virusa. Kombinacija prisilne selidbe i kontakta s vrstom s kojom obično ne komuniciraju omogućila je virusu da sa šišmiša prijeđe na svinje i potom na farmere.
Azija je dom gotovo 15 posto svjetskih tropskih šuma, ali istodobno i žarište krčenja šuma. Kontinent je među najgorima po gubitku bio raznolikosti. Za mnogo toga zaslužno je krčenje šuma kako bi se napravilo mjesta za plantaže za proizvodnju palminog ulja, ali i za stambena područja i pašnjake.
Voćni šišmiši obično žive u gustim šumskim područjima s mnogo voćaka s kojima se mogu hraniti. Kad se njihova staništa unište ili oštete, pronalaze nova rješenja, poput krovova kuća i pukotina u tornjevima Angkor Wata. "Uništavanje staništa šišmiša i uplitanje ljudi tijekom lova na životinje, tjeraju voćne šišmiše na potragu za alternativnim skloništima", kaže Duong. Vjerojatno su to radili i šišmiši koje je Duong pratio na putovanju od 100 kilometara do voća jer njihova prirodna staništa više ne postoje. No sada znamo da šišmiši kriju brojne gadne bolesti - nipah, covid-19, ebolu i SARS.
"Šišmiši imaju izuzetno važnu ekološku ulogu"
Trebamo li iskorijeniti šišmiše? Samo ako želimo još više pogoršati situaciju, smatra Tracey Goldstein, ravnateljica Laboratorija One Health instituta i voditeljica laboratorija Predict Projecta.
"Šišmiši imaju izuzetno važnu ekološku ulogu", kaže Goldstein. Oni oprašuju više od 500 biljnih vrsta. Također pomažu u održavanju kontrole insekata, pa imaju i izuzetno važnu ulogu u kontroli ljudskih bolesti. Na primjer, reduciraju malariju tako što se hrane komarcima, ističe Goldstein.
Ukazuje također da se desetkovanje šišmiša pokazalo štetno. "Ono što populacija čini kad se njen broj smanjuje je rast podmlatka, što bi čovjeka učinilo osjetljivijim. Ubijanjem životinja povećali bismo rizik zato što bi se povećao broj životinja koje ispuštaju virus", kaže Goldstein.
Bez obzira na to što Duong i njegovi suradnici pronalaze mnoge odgovore, stalno se pojavljuju nova pitanja. Zašto s obzirom na rizične faktore u Kambodži još nije bilo epidemije nipaha? Je li to pitanje vremena ili su kambodžanski voćni šišmiši malo drukčiji od malezijskih? Je li virus u Kambodži drukčiji od virusa u Maleziji? Je li način na koji ljudi imaju interakciju sa šišmišima različit u svakoj zemlji?
Duong i njegovi kolege traže odgovore na ova pitanja, ali još ih nisu pronašli. Naravno, nisu oni jedini koji se time bave. Lov na viruse golem je globalni zajednički napor, u kojem znanstvenici, veterinari, ekolozi, pa čak i obični građani surađuju kako bi shvatili s kojim se bolestima suočavaju i kako izbjeći epidemije. Kad Duong uzorkuje šišmiša i pronađe virus nipah, šalje ga Davidu Williamsu, voditelju Laboratorijsko-dijagnostičke grupe za hitne bolesti pri Australskom centru za pripravnost na bolesti.
Nipah se čuva u samo nekoliko laboratorija u svijetu
Budući da je nipah opasan, vlade diljem svijeta smatraju da ima bioteroristički potencijal, pa je samo nekoliko laboratorija na svijetu ovlašteno za uzgoj i čuvanje. Williamsov laboratorij jedan je od njih. Njegovi suradnici među vodećima su na svijetu za istraživanje nipaha i imaju pristup širokom rasponu dijagnostičkih alata koji nisu dostupni većini laboratorija. Noseći hermetička odijela, oni mogu uzgojiti više vrlo opasnog virusa iz malog uzorka te potom, radeći pod velikim opterećenjem, obaviti testove kako bi se spoznalo na koji se način replicira, prenosi i kako izaziva bolest.
Prava je operacija doći do ove točke. Prvo Duong prikuplja mokraću šišmiša tako što ispod njihovih legla u Kambodži razvlači foliju. Tako se izbjegava hvatanje šišmiša, što bi za njih moglo biti traumatično. Potom odnosi uzorke u laboratorij, cijedi ih u epruvete, označava i sigurnosno pakira u hladne kutije. Onda posebna dostavna služba odobrava slanje opasne robe i prati kutiju do Australije, gdje uzorci virusa prolaze kroz carinu kako bi dobili dozvolu za uvoz.
Na kraju uzorci stižu u Williamsov laboratorij. Nakon testiranja, on će poslati rezultate Duongu u Kambodžu. Na pitanje može li se otvaranjem više ovakvih laboratorija širom svijeta ubrzati otkrivanje štetnih bolesti, Williams kaže: "Potencijalno bi otvaranje biosigurnosnih laboratorija na mjestima kao što je Kambodža moglo ubrzati dijagnostiku ovakvih virusa, ali skupo ih je opremati i održavati. To je često ograničavajući faktor".
Financiranje posla koji obavljaju Duong i Wacharapluesadee u prošlosti nije baš bilo izdašno i redovito. Trumpova administracija dopustila je da 10-godišnji program Predict istekne, ali ga je novoizabrani američki predsjednik Joe Biden obećao obnoviti. U međuvremenu, Wacharapluesadee je dobila sredstva za novu inicijativu pod nazivom Thai Virome Project, odnosno suradnju njenog tima s vladinim Odjelom za nacionalne parkove, te zaštitu divljih životinja i biljaka u Tajlandu. To će joj omogućiti da uzorkuje više šišmiša i širi spektar istraživanja divljih životinja kako bi spoznala koje bolesti prenose i kriju li prijetnju po ljudsko zdravlje.
Duong i njegovi suradnici traže sredstva za sljedeće putovanje za otkrivanje patogena koje bi omogućilo kontinuirani nadzor šišmiša u Kambodži i poboljšalo spoznaju o tome postoje li dosad neprijavljene infekcije kod ljudi. Još nisu uspjeli osigurati novac za nastavak istraživanja virusa nipah. Bez toga će potencijalno katastrofalna epidemija biti vjerojatnija.
Rad na cjepivu
"Dugotrajni nadzor pomaže nam obavijestiti vlasti kako bi donijele preventivne mjere i spriječile neotkriveni prijenos virusa koji može izazvati veću epidemiju", kaže Duong. A bez stalnog usavršavanja, znanstvenici možda neće moći brzo identificirati nove viruse, kao što je Wacharapluesadee učinila s covidom-19 u Tajlandu. Ova informacija potrebna je da bi se započeo rad na cjepivu.
BBC je u lipnju 2020. godine pitao Wacharapluesadee je li ponosna na izvanredno postignuće svoga znanstvenog tima.
"Ponosna? Naravno da sam ponosna. Ali projekt Predict bio je samo vježba o tome kako dijagnosticirati nove viruse kod divljih životinja. Kad smo otkrili genom patogena koronavirusa, nije to bilo posebno iznenađenje. To nam je pružilo dosta iskustva i osnažilo naše sposobnosti", rekla je Wacharapluesadee.
Duong i Wacharapluesadee nadaju se nastaviti suradnju u borbi protiv nipaha u jugoistočnoj Aziji pa su već izradili zajednički prijedlog nadzora nipaha u regiji. Planiraju ga predati Agenciji za redukciju obrambene prijetnje, američkoj vladinoj organizaciji koja financira rad usmjeren na reduciranje prijetnje koju predstavljaju zarazne bolesti, jednom kad se covid-19 povuče.
U rujnu 2020. godine BBC je pitao Wacharapluesadee smatra li da može zaustaviti sljedeću pandemiju. Sjedila je u svome uredu u bijeloj laboratorijskoj kuti, obrađujući stotine tisuća uzoraka covida-19, što je daleko više od kapaciteta njenog laboratorija u normalnoj godini.
"Unatoč svemu, pokušat ću", zaključila je Wacharapluesadee s osmijehom.
Napisao sam par puta, da imamo relativnu sreću, jer je tako visoko zarazan virus, ipak niske smrtnosti.
Treba biti uvijek svjestan, da i ovakvi, o kojima piše članak, mogu preko noći mutirati...i tek bi oni posijali haos diljem svijeta, sa jako visokom smrtnošću. To bi bio i odgovor teoretičarima zavjere, koji tvrde, kako nas se želi depopularizirati...eto sa jednom ovakvom "bajom" to bi išlo mnogo brže i efikasnije, ne bi se zezali sa nekim tamo covidom i gubili novac...
Odgovor na to bi bio težnja, koja se sad već dugo provlači--- dosta izdašnije financirati prevenciju, istraživački rad na tom polju.
Nema članka, koje sam čitao na tu temu, uključujući i ovaj, da se ne spominje obustava nekih projekata zbog nedostatka novca...procjena vlada, i institucija, kako to i nije "previše bitno"
Za rod koronavirusa se znalo desecima godina, a tek se sad temeljito prionulo na istraživanje, bjesomučno traženje lijekova i cjepiva...
Šišmiši su domaćini virusa nipah. Rijetko prelazi na ljude, ali smrtnost je i do 75%
Index Vijesti
Foto: EPA
BIO je 3. siječnja 2020. godine i Supaporn Wacharapluesadee je čekala dostavu. Pronijela se vijest da u Wuhanu u Kini ljude pogađa neka respiratorna bolest, a kako se približavala lunarna nova godina, mnogi kineski turisti dolazili su je proslaviti u susjedni Tajland. Tajlandska vlada počela je u zračnim lukama oprezno provjeravati putnike koji dolaze iz Wuhana, a nekoliko je laboratorija, među njima i Wacharapluesadeein, odabrano za obradu uzoraka i detektiranje problema, piše BBC.
Wacharapluesadee je stručnjakinja za lov na viruse. Ona vodi Znanstveni centar tajlandskog Crvenog križa za infektivne bolesti u Bangkoku. U posljednjih 10 godina sudjelovala je u Predictu, globalnom programu za otkrivanje i zaustavljanje bolesti koje se mogu širiti sa životinja na ljude. Zajedno sa suradnicima prikupila je uzorke mnogih vrsta, ali njihov je glavni fokus bio na šišmišima, za koje se zna da nose mnoge koronaviruse. Uspjeli su otkriti bolest u samo nekoliko dana, otkrivši prvi slučaj covida-19 izvan Kine. Otkrili su da novi virus ne samo da ne potječe od ljudi, nego je usko povezan s koronavirusima koje su pronašli kod šišmiša. Zahvaljujućim pravovremenim informacijama, vlada je mogla brzo reagirati, odrediti karantenu za pacijente i savjetovati građane. Unatoč tome što ima gotovo 70 milijuna stanovnika, Tajland je do 3. siječnja 2021. godine zabilježio 8955 zaraženih i 65 smrtnih slučajeva.
Dok se svijet nosi s problemom covida-19, Wacharapluesadee se već bavi sljedećom pandemijom. Najveći broj zaraznih bolesti pojavljuje se u Aziji. Tropske regije imaju bogatu lepetu bioraznolikosti, što znači da su stanište mnoštva patogena, što povećava šanse za pojavu novog virusa. Rastuća ljudska populacija i sve veći kontakt između ljudi i divljih životinja u tim regijama također povećava faktor rizika. Tijekom uzorkovanja tisuća šišmiša, Wacharapluesadee i njeni suradnici otkrili su mnoge nove viruse. Uglavnom su pronalazili koronaviruse, ali i druge smrtonosne bolesti koje se mogu prenijeti na ljude.
Virus nipah
Tu spada virus nipah. Voćni šišmiši su njihov prirodni domaćin. "Radi se o velikoj prijetnji jer za njega nema lijeka, a smrtnost je visoka", kaže Wacharapluesadee. Stopa smrtnosti virusa nipah je od 40 do 75 posto, ovisno o mjestu izbijanja epidemije.
Tajlandska znanstvenica nije usamljena u svojoj zabrinutosti. Svake godine Svjetska zdravstveno organizacija (WHO) ažurira veliki popis patogena koji bi mogli izazvati javnozdravstvenu hitnu situaciju i prema tome odlučuje o prioritetima u financiranju istraživanja i razvoja. WHO je usredotočen na patogene koji predstavljaju najveći rizik po ljudsko zdravlje, one koji imaju epidemijski potencijal i one protiv kojih nema cjepiva.
Virus nipah je među prvih 10. A s obzirom na broj epidemija koje se već događaju u Aziji, vjerojatno tu nije kraj. Postoji više razloga zbog kojih je nipah tako zlokoban. Dugo razdoblje inkubacije (u jednom slučaju navodno i do 45 dana) znači da zaraženi domaćin može širiti virus nesvjestan svoje bolesti. Virus može zaraziti brojne životinjske vrste, što može poboljšati njegovo širenje. A zaraza je moguća izravnim kontaktom ili konzumacijom kontaminirane hrane.
Nositelj virusa nipah može osjećati respiratorne simptome, kašalj, grlobolju, bolove i umor te encefalitis, odnosno upalu mozga koja može prouzročiti smrt. Može se reći da je to bolest čije širenje WHO svakako želi spriječiti.
Voćni šišmiši
Zora je u Battambangu, gradu na rijeci Sangkae na sjeverozapadu Kambodže. Na jutarnjoj tržnici, koja započinje u 5 sati, motocikli prolaze pored kupaca, ostavljajući za sobom prašinu. Kolica natrpana robom i pokrivena šarenim tkaninama smještena su uz improvizirane štandove na kojima se prodaje neugledno voće. Mještani lutaju oko štandova s vrećicama kupljene robe. Starije dame sa šeširima širokog oboda čuče nad dekama na kojima je povrće za prodaju. Drugim riječima, radi se o uobičajenoj jutarnjoj tržnici. Sve dok se ne podigne pogled.
Na drveću tiho vise tisuće voćnih šišmiša, koji vrše nuždu i mokre na sve što se kreće ispod njih. Kad se pomnije pogleda, nadstrešnice štandova prekrivene su izmetom šišmiša. "Ljudi i psi lutalice svakodnevno se kreću ispod štandova izloženih mokraći šišmiša", kaže Veasna Duong, voditelj odjela virologije u znanstveno-istraživačkom laboratoriju Instituta Pasteur u Phnom Penhu, kolega i suradnik Supaporn Wacharapluesadee.
Tržnica Battambang jedna je od mnogih lokacija u Kambodži na kojima je Duong ustanovio da voćni šišmiši i druge životinje svakodnevno dolaze u kontakt s ljudima. Bilo koju priliku da se voćni šišmiši i ljudi nađu u bliskom kontaktu njegov istraživački tim smatra odnosom visokog rizika, što znači da je prijenos virusa vrlo moguć. "Ovakva izloženost može virusu omogućiti mutaciju, što može prouzročiti pandemiju", kaže Duong.
Unatoč opasnostima, primjera neposredne blizine ima bezbroj. "Promatramo voćne šišmiše ovdje i u Tajlandu, na tržnicama, bogomoljama, u školama i turističkim lokacijama kao što to je Angkor Wat, gdje postoji veliko stanište šišmiša", objašnjava Duong. Angkor Wat godišnje posjeti 2,6 milijuna turista, što je 2,6 milijuna prilika da virus nipah prijeđe sa šišmiša na ljude samo na jednoj lokaciji.
U Bangladešu 196 zaraženih, od njih je 150 umrlo
Od 2013. do 2016. godine, Duong i njegovi suradnici vodili su program GPS praćenja kako bi bolje upoznali voćne šišmiše i virus nipah te kako bi usporedili aktivnosti kambodžanskih šišmiša sa šišmišima u drugim žarišnim regijama. Dvije od njih su Bangladeš i Indija. Obje zemlje imale su proboje nipaha u prošlosti, vjerojatno povezane s konzumacijom datuljina soka.
Noću bi zaraženi šišmiši letjeti do plantaža datulja i srkali sok koji stabla ispuštaju. Dok su se častili, mokrili bi u posude za prikupljanje soka. Nesvjesni onoga što se događalo noću, mještani bi sutradan nosili sok do uličnih prodavača, liznuli malo soka i zarazili se bolešću. U 11 epidemija nipaha u Bangladešu od 2001. do 2011. godine, otkriveno je 196 zaraženih osoba, od kojih je 150 umrlo.
Datuljin sok popularan je i u Kambodži, gdje su Duong i njegovi suradnici otkrili da voćni šišmiši lete i po 100 kilometara svake noći kako bi pronašli voće. To znači da ljudi u tim područjima trebaju biti zabrinuti ne samo zbog prevelike blizine šišmiša, nego i zbog konzumiranja proizvoda koje šišmiši mogu kontaminirati. Duong je otkrio i druge visokorizične situacije. Izmet šišmiša (guano) popularno je gnojivo u Kambodži i Tajlandu, a u ruralnim područjima, gdje je malo mogućnosti zapošljavanja, prodaja guana može biti presudna za život. Duong je identificirao mnoga mjesta na kojima mještani potiču voćne šišmiše da stvaraju staništa blizu svojih kuća, kako bi lakše prikupljali i prodavali njihov guano.
No mnogi sakupljači guana nisu svjesni rizika s kojim se suočavaju. "Šezdeset posto ljudi s kojima smo razgovarali nisu znali da šišmiši prenose bolest. O tome i dalje nedostaje spoznaje", kaže Duong.
Na tržnici u Battambangu, Sophorn Deun prodaje pačja jaja. Na pitanje je li čula za virus nipah, ona odgovara: "Nikad. Seljacima ne smetaju voćni šišmiši, nikad se nisam razboljela zbog njih". Duong smatra da se mora pokrenuti inicijativa edukacije mještana o prijetnjama koje šišmiši nose.
Izbjegavanje šišmiša možda je bilo jednostavno u jednom trenutku ljudske povijesti, ali kako se naša populacija širi, ljudi mijenjaju planet i uništavaju staništa divljih životinja kako bi zadovoljili sve veću potražnju za resursima. Tako ubrzavaju prijenos bolesti.
"Širenje ovih zoonotskih patogena i rizik prijenosa ubrzavaju se promjenama u namjeni zemljišta, kao što je krčenje šuma, urbanizacija i intenziviranje poljoprivrede", napisali su Rebekah J. White i Orly Razgour sa Sveučilišta Exeter u svome radu iz 2020. godine o novonastalim zoonotskim bolestima.
Azija je dom gotovo 15 posto svjetskih tropskih šuma
Šezdeset posto svjetske populacije već živi u Aziji i pacifičkim regijama, a rapidna urbanizacija i dalje traje. Prema Svjetskoj banci, gotovo 200 milijuna ljudi preselilo se u urbana područja u istočnoj Aziji od 2000. do 2010. godine. Infekcije nipahom u prošlosti je uzrokovalo uništavanje staništa šišmiša. Epidemija nipaha u Maleziji 1998. godine usmrtila je više od 100 ljudi. Istraživači su zaključili da šumski požari i lokalne suše tjeraju šišmiše iz njihovih prirodnih staništa i usmjeravaju prema voćkama, stablima koja se uzgajaju na istim farmama kao i svinje. Pod stresom šišmiši ispuštaju još više virusa. Kombinacija prisilne selidbe i kontakta s vrstom s kojom obično ne komuniciraju omogućila je virusu da sa šišmiša prijeđe na svinje i potom na farmere.
Azija je dom gotovo 15 posto svjetskih tropskih šuma, ali istodobno i žarište krčenja šuma. Kontinent je među najgorima po gubitku bio raznolikosti. Za mnogo toga zaslužno je krčenje šuma kako bi se napravilo mjesta za plantaže za proizvodnju palminog ulja, ali i za stambena područja i pašnjake.
Voćni šišmiši obično žive u gustim šumskim područjima s mnogo voćaka s kojima se mogu hraniti. Kad se njihova staništa unište ili oštete, pronalaze nova rješenja, poput krovova kuća i pukotina u tornjevima Angkor Wata. "Uništavanje staništa šišmiša i uplitanje ljudi tijekom lova na životinje, tjeraju voćne šišmiše na potragu za alternativnim skloništima", kaže Duong. Vjerojatno su to radili i šišmiši koje je Duong pratio na putovanju od 100 kilometara do voća jer njihova prirodna staništa više ne postoje. No sada znamo da šišmiši kriju brojne gadne bolesti - nipah, covid-19, ebolu i SARS.
"Šišmiši imaju izuzetno važnu ekološku ulogu"
Trebamo li iskorijeniti šišmiše? Samo ako želimo još više pogoršati situaciju, smatra Tracey Goldstein, ravnateljica Laboratorija One Health instituta i voditeljica laboratorija Predict Projecta.
"Šišmiši imaju izuzetno važnu ekološku ulogu", kaže Goldstein. Oni oprašuju više od 500 biljnih vrsta. Također pomažu u održavanju kontrole insekata, pa imaju i izuzetno važnu ulogu u kontroli ljudskih bolesti. Na primjer, reduciraju malariju tako što se hrane komarcima, ističe Goldstein.
Ukazuje također da se desetkovanje šišmiša pokazalo štetno. "Ono što populacija čini kad se njen broj smanjuje je rast podmlatka, što bi čovjeka učinilo osjetljivijim. Ubijanjem životinja povećali bismo rizik zato što bi se povećao broj životinja koje ispuštaju virus", kaže Goldstein.
Bez obzira na to što Duong i njegovi suradnici pronalaze mnoge odgovore, stalno se pojavljuju nova pitanja. Zašto s obzirom na rizične faktore u Kambodži još nije bilo epidemije nipaha? Je li to pitanje vremena ili su kambodžanski voćni šišmiši malo drukčiji od malezijskih? Je li virus u Kambodži drukčiji od virusa u Maleziji? Je li način na koji ljudi imaju interakciju sa šišmišima različit u svakoj zemlji?
Duong i njegovi kolege traže odgovore na ova pitanja, ali još ih nisu pronašli. Naravno, nisu oni jedini koji se time bave. Lov na viruse golem je globalni zajednički napor, u kojem znanstvenici, veterinari, ekolozi, pa čak i obični građani surađuju kako bi shvatili s kojim se bolestima suočavaju i kako izbjeći epidemije. Kad Duong uzorkuje šišmiša i pronađe virus nipah, šalje ga Davidu Williamsu, voditelju Laboratorijsko-dijagnostičke grupe za hitne bolesti pri Australskom centru za pripravnost na bolesti.
Nipah se čuva u samo nekoliko laboratorija u svijetu
Budući da je nipah opasan, vlade diljem svijeta smatraju da ima bioteroristički potencijal, pa je samo nekoliko laboratorija na svijetu ovlašteno za uzgoj i čuvanje. Williamsov laboratorij jedan je od njih. Njegovi suradnici među vodećima su na svijetu za istraživanje nipaha i imaju pristup širokom rasponu dijagnostičkih alata koji nisu dostupni većini laboratorija. Noseći hermetička odijela, oni mogu uzgojiti više vrlo opasnog virusa iz malog uzorka te potom, radeći pod velikim opterećenjem, obaviti testove kako bi se spoznalo na koji se način replicira, prenosi i kako izaziva bolest.
Prava je operacija doći do ove točke. Prvo Duong prikuplja mokraću šišmiša tako što ispod njihovih legla u Kambodži razvlači foliju. Tako se izbjegava hvatanje šišmiša, što bi za njih moglo biti traumatično. Potom odnosi uzorke u laboratorij, cijedi ih u epruvete, označava i sigurnosno pakira u hladne kutije. Onda posebna dostavna služba odobrava slanje opasne robe i prati kutiju do Australije, gdje uzorci virusa prolaze kroz carinu kako bi dobili dozvolu za uvoz.
Na kraju uzorci stižu u Williamsov laboratorij. Nakon testiranja, on će poslati rezultate Duongu u Kambodžu. Na pitanje može li se otvaranjem više ovakvih laboratorija širom svijeta ubrzati otkrivanje štetnih bolesti, Williams kaže: "Potencijalno bi otvaranje biosigurnosnih laboratorija na mjestima kao što je Kambodža moglo ubrzati dijagnostiku ovakvih virusa, ali skupo ih je opremati i održavati. To je često ograničavajući faktor".
Financiranje posla koji obavljaju Duong i Wacharapluesadee u prošlosti nije baš bilo izdašno i redovito. Trumpova administracija dopustila je da 10-godišnji program Predict istekne, ali ga je novoizabrani američki predsjednik Joe Biden obećao obnoviti. U međuvremenu, Wacharapluesadee je dobila sredstva za novu inicijativu pod nazivom Thai Virome Project, odnosno suradnju njenog tima s vladinim Odjelom za nacionalne parkove, te zaštitu divljih životinja i biljaka u Tajlandu. To će joj omogućiti da uzorkuje više šišmiša i širi spektar istraživanja divljih životinja kako bi spoznala koje bolesti prenose i kriju li prijetnju po ljudsko zdravlje.
Duong i njegovi suradnici traže sredstva za sljedeće putovanje za otkrivanje patogena koje bi omogućilo kontinuirani nadzor šišmiša u Kambodži i poboljšalo spoznaju o tome postoje li dosad neprijavljene infekcije kod ljudi. Još nisu uspjeli osigurati novac za nastavak istraživanja virusa nipah. Bez toga će potencijalno katastrofalna epidemija biti vjerojatnija.
Rad na cjepivu
"Dugotrajni nadzor pomaže nam obavijestiti vlasti kako bi donijele preventivne mjere i spriječile neotkriveni prijenos virusa koji može izazvati veću epidemiju", kaže Duong. A bez stalnog usavršavanja, znanstvenici možda neće moći brzo identificirati nove viruse, kao što je Wacharapluesadee učinila s covidom-19 u Tajlandu. Ova informacija potrebna je da bi se započeo rad na cjepivu.
BBC je u lipnju 2020. godine pitao Wacharapluesadee je li ponosna na izvanredno postignuće svoga znanstvenog tima.
"Ponosna? Naravno da sam ponosna. Ali projekt Predict bio je samo vježba o tome kako dijagnosticirati nove viruse kod divljih životinja. Kad smo otkrili genom patogena koronavirusa, nije to bilo posebno iznenađenje. To nam je pružilo dosta iskustva i osnažilo naše sposobnosti", rekla je Wacharapluesadee.
Duong i Wacharapluesadee nadaju se nastaviti suradnju u borbi protiv nipaha u jugoistočnoj Aziji pa su već izradili zajednički prijedlog nadzora nipaha u regiji. Planiraju ga predati Agenciji za redukciju obrambene prijetnje, američkoj vladinoj organizaciji koja financira rad usmjeren na reduciranje prijetnje koju predstavljaju zarazne bolesti, jednom kad se covid-19 povuče.
U rujnu 2020. godine BBC je pitao Wacharapluesadee smatra li da može zaustaviti sljedeću pandemiju. Sjedila je u svome uredu u bijeloj laboratorijskoj kuti, obrađujući stotine tisuća uzoraka covida-19, što je daleko više od kapaciteta njenog laboratorija u normalnoj godini.
"Unatoč svemu, pokušat ću", zaključila je Wacharapluesadee s osmijehom.
1
1
Re: Da li je ovo sve bila samo generalka?
Da se čovjek zamisli... ponajprije nad sobom i svojim postupcima.
1
1
Re: Da li je ovo sve bila samo generalka?
Da, a i sami sebe najviše izlažemo opasnostima zahvaljujući devizi, daj nam sad ono što želimo pa šta bude.
Evo primjer u ovom gore tekstu. Šišmiši su domaćini raznim virusima vrlo opasnim ako bi dospjeli u ljudski organizam, a čovjek svojom potrebom da širi vlastito stanište i iskoristi resurse, sužava prirodna staništa slijepih miševa. Dovodi ljude u situaciju da žive vrlo blizu i time su izloženi mogućem prenosu virusa.
Piše da neki slijepi miševi lete noću i po stotinu kilometara da nađu voće koje mogu kontaminirati.
2
2
Re: Da li je ovo sve bila samo generalka?
ToNice try je napisao/la: ↑18 jan 2021, 08:06Da, a i sami sebe najviše izlažemo opasnostima zahvaljujući devizi, daj nam sad ono što želimo pa šta bude.
Evo primjer u ovom gore tekstu. Šišmiši su domaćini raznim virusima vrlo opasnim ako bi dospjeli u ljudski organizam, a čovjek svojom potrebom da širi vlastito stanište i iskoristi resurse, sužava prirodna staništa slijepih miševa. Dovodi ljude u situaciju da žive vrlo blizu i time su izloženi mogućem prenosu virusa.
Piše da neki slijepi miševi lete noću i po stotinu kilometara da nađu voće koje mogu kontaminirati.
A nakon toga, kako je globalizacija na pohodu, munjevitom brzinom, napast zaokruži svijetom...
0
Re: Da li je ovo sve bila samo generalka?
Ovo nam samo pokazuje koliko smo zanemarili virologiju i istraživanja, odnosno malo se novca ulaže u nešto što ne donosi ekspresnu zaradu. Kad zagusti svi skoče ali treba vremena za željene rezultate. Jesmo li naučili lekciju 
3
3
"Treba otimati radost danima što bježe".
Re: Da li je ovo sve bila samo generalka?
Naučili smo sigurno....samo je pitanje, kako ćemo brzo zaboraviti
Eh sad je dragi naši virolozi, i epidemiolozi, itd...svaki je cent bio suvišan za to, a danas se ne pita koliko košta.
A sjećam se prije par godina su u Zagrebu ukinuli imunološki zavod....kao što će nam, pa ga spojili sa nekim bezze odjelom.
3
3
1
Bill Gates: ‘Pandemija? Lagan posao! Ono što nas očekuje u idućih 30 godina je izazov bez presedana‘
“Republikanska stranka u Sjedinjenim Državama mora shvatiti važnost borbe protiv klimatskih promjena”, rekao je u razgovoru za BBC
Piše: Željko Trkanjec
Bill Gates
Stephane Lemouton/Bestimage/Profimedia
“Republikanska stranka u Sjedinjenim Državama mora shvatiti važnost borbe protiv klimatskih promjena”, rekao je u razgovoru za BBC jedan od osnivača Microsofta, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, istodobno i veliki filantrop i borac za zdravlje u nerazvijenim zemljama Bill Gates.
Gatesa teoretičari zavjera optužuju da stoji iza proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa što je, tvrde, dio zavjere globalne elite da se ili smanji broj stanovnika ili da Gates može pratiti ljude jer se u cjepivu nalaze čipovi. Kao i svaki put kad ga to pitaju, Bill Gates se slatko nasmije i odgovori: “Mene stvarno ne interesira kamo ljudi idu”. Ali, objasni ti to onima koji vide zavjeru iza svakog kuta.
Razgovor je vođen povodom izlaska nove Gatesove knjige “How to Avoid a Climate Disaster” (Kako izbjeći klimatsku katastrofu). I nije čudno da se referirao na američku Republikansku stranku. Njezin je donedavni predsjednik odbacivao klimatske promjene kao “kinesku izmišljotinu” dok mu je Kalifornija gorjela u nezapamćenim požarima.
Kad je riječ o borbi protiv klimatskih promjena, Gates je optimist. I smatra da će to biti “najnevjerojatnija stvar koju je čovječanstvo ikad učinilo”. I navodi da se trenutno nalazimo u kritičnom trenutku rasprave o klimatskim promjenama, ali računa na mladu generaciju koja ima silnu energiju koju treba usmjeriti prema politikama koje će donijeti promjenu. “A to neće biti lako”, upozorava.
I navodi da će rješavanje sadašnje javnozdravstvene krize biti “lagan posao” u odnosu na borbu protiv klimatskih promjena. Jer, tumači, pothvat koji moramo izvesti u sljedećih 30 godina predstavlja izazov bez presedana za čovječanstvo. I za to navodi dvije brojke: 51 milijarda je količina tona stakleničkih plinova koje trenutno ispuštamo u atmosferu u godini dana, a nula je cilj koji želimo postići za 30 godini. Koji si je, primjerice, zadala EU svojim Zelenim planom.
Bill Gates upozorava da se ne smijemo fokusirati samo na pitanje proizvodnje energije jer taj segment industrije donosi samo 30 posto emisija, dok su za ostalo zaslužni proizvođači čelika, cementa, umjetnih gnojiva, zatim transportni sustavi i mnogi drugi. Zato će za uspjeh biti potrebna suradnja poslovnog sektora i vlada, to će morati biti neprestana 30-godišnja borba. Interesantno je da je upravo u ponedjeljak, kad je BBC objavio razgovor s Gatesom, globalno utjecajni dnevni list The Financial Times objavio veliki tekst pod naslovom: “‘Zeleni čelik’: utrka za čišćenje jedne od najprljavijih svjetskih industrija”.
Većina korisnika ne plaća ništa za štetu nanesenu okolišu zagađenjem benzinom u automobilu ili ugljenom ili plinom koji su stvorili struju za njihovo dom, navodi BBC. "Trenutno nema posljedica za pojedinca zbog emitiranja ugljičnog dioksida", kako to kaže gospodin Gates. "Moramo imati cjenovne signale kako bismo privatnom sektoru rekli da želimo zelene proizvode", kaže.
No, tu se javlja ključni problem. Kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao uvesti porez na gorivo kojim bi se financirala tranzicija na zelenu ekonomiju, došlo je do pobune stanovništva koja je rezultirala dugotrajnim prosvjedima ‘žutih prsluka’ koji su izazvali neizmjernu štetu. A od poreza se odustalo. Pitanje svih pitanja u tom procesu glasi: kako financirati tranziciju. EU je za to našla odgovor u Zelenom planu te uvjetovanju da se sredstava iz Fonda za oporavak moraju obavezno usmjeravati prema zelenim poslovima i digitalizaciji u iznosu od 50%. A to se traži i od sredstava koja stižu iz kohezijskih fondova. Isto će pitanje američkom predsjedniku Joeu Bidenu postaviti republikanske predstavnice i predstavnici u Kongresu - odakle ćemo financirati prijelaz na zelenu ekonomiju. Biden je najavio povećanje poreza za bogatije, ali procjena je da će morati ići i u dodatno zaduživanje. Što neće naići na dobru reakciju javnosti u situaciji kad je državni dug narastao zbog fiskalnih poticaja ekonomiji tijekom javnozdravstvene krize.
A tu je i pitanje Kine koja tvrdi da će raditi na spuštanju emisija do 2050. godine na nulu, ali još uvijek koristi velike količine ugljena, nafte, a njezina je teška industrija izuzetno prljava.
“To će zahtijevati veliko ulaganje vlada u istraživanje i razvoj”, navodi gospodin Gates, kao i podršku kako bi se omogućio rast tržišta novih proizvoda i tehnologija, pomažući tako u smanjenju cijena”, navodi BBC.
Jer, ističe osnivač Microsofta, Indija će svakako morati osigurati struju i rashladne uređaje velikom djelu svog pučanstva. I zato je ključno da vlada osigura da taj proces bude dio tranzicije prema održivoj energiji, a ne traženje najjeftinijih rješenja.
Na prigovore da koristi svoj privatni mlažnjak, Gates odgovara da koristi razne vrste goriva koja su bitno skuplja, ali manje zagađuju. Dodajmo da je nedavno kompanija KLM izvela prvi let Amsterdam - Madrid zrakoplovom pogonjenim sintetičkim gorivom. Koje je izradila energetska kompanija Shell u sklopu svoje tranzicije od fosilnih prema ekološki prihvatljivim gorivima.
Bill Gates smatra da će se putovanje zrakoplovima nastaviti i da nema razloga da se razmišlja i o čemu drugome. Ključno je samo osigurati goriva koja ne zagađuju.
“Znate, vidio sam puno puta, inovacije nas iznenađuju u pozitivnom smislu”, zaključio je svoj razgovor Bill Gates.
Piše: Željko Trkanjec
Bill Gates
Stephane Lemouton/Bestimage/Profimedia
“Republikanska stranka u Sjedinjenim Državama mora shvatiti važnost borbe protiv klimatskih promjena”, rekao je u razgovoru za BBC jedan od osnivača Microsofta, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, istodobno i veliki filantrop i borac za zdravlje u nerazvijenim zemljama Bill Gates.
Gatesa teoretičari zavjera optužuju da stoji iza proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa što je, tvrde, dio zavjere globalne elite da se ili smanji broj stanovnika ili da Gates može pratiti ljude jer se u cjepivu nalaze čipovi. Kao i svaki put kad ga to pitaju, Bill Gates se slatko nasmije i odgovori: “Mene stvarno ne interesira kamo ljudi idu”. Ali, objasni ti to onima koji vide zavjeru iza svakog kuta.
Razgovor je vođen povodom izlaska nove Gatesove knjige “How to Avoid a Climate Disaster” (Kako izbjeći klimatsku katastrofu). I nije čudno da se referirao na američku Republikansku stranku. Njezin je donedavni predsjednik odbacivao klimatske promjene kao “kinesku izmišljotinu” dok mu je Kalifornija gorjela u nezapamćenim požarima.
Kad je riječ o borbi protiv klimatskih promjena, Gates je optimist. I smatra da će to biti “najnevjerojatnija stvar koju je čovječanstvo ikad učinilo”. I navodi da se trenutno nalazimo u kritičnom trenutku rasprave o klimatskim promjenama, ali računa na mladu generaciju koja ima silnu energiju koju treba usmjeriti prema politikama koje će donijeti promjenu. “A to neće biti lako”, upozorava.
I navodi da će rješavanje sadašnje javnozdravstvene krize biti “lagan posao” u odnosu na borbu protiv klimatskih promjena. Jer, tumači, pothvat koji moramo izvesti u sljedećih 30 godina predstavlja izazov bez presedana za čovječanstvo. I za to navodi dvije brojke: 51 milijarda je količina tona stakleničkih plinova koje trenutno ispuštamo u atmosferu u godini dana, a nula je cilj koji želimo postići za 30 godini. Koji si je, primjerice, zadala EU svojim Zelenim planom.
Bill Gates upozorava da se ne smijemo fokusirati samo na pitanje proizvodnje energije jer taj segment industrije donosi samo 30 posto emisija, dok su za ostalo zaslužni proizvođači čelika, cementa, umjetnih gnojiva, zatim transportni sustavi i mnogi drugi. Zato će za uspjeh biti potrebna suradnja poslovnog sektora i vlada, to će morati biti neprestana 30-godišnja borba. Interesantno je da je upravo u ponedjeljak, kad je BBC objavio razgovor s Gatesom, globalno utjecajni dnevni list The Financial Times objavio veliki tekst pod naslovom: “‘Zeleni čelik’: utrka za čišćenje jedne od najprljavijih svjetskih industrija”.
Većina korisnika ne plaća ništa za štetu nanesenu okolišu zagađenjem benzinom u automobilu ili ugljenom ili plinom koji su stvorili struju za njihovo dom, navodi BBC. "Trenutno nema posljedica za pojedinca zbog emitiranja ugljičnog dioksida", kako to kaže gospodin Gates. "Moramo imati cjenovne signale kako bismo privatnom sektoru rekli da želimo zelene proizvode", kaže.
No, tu se javlja ključni problem. Kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao uvesti porez na gorivo kojim bi se financirala tranzicija na zelenu ekonomiju, došlo je do pobune stanovništva koja je rezultirala dugotrajnim prosvjedima ‘žutih prsluka’ koji su izazvali neizmjernu štetu. A od poreza se odustalo. Pitanje svih pitanja u tom procesu glasi: kako financirati tranziciju. EU je za to našla odgovor u Zelenom planu te uvjetovanju da se sredstava iz Fonda za oporavak moraju obavezno usmjeravati prema zelenim poslovima i digitalizaciji u iznosu od 50%. A to se traži i od sredstava koja stižu iz kohezijskih fondova. Isto će pitanje američkom predsjedniku Joeu Bidenu postaviti republikanske predstavnice i predstavnici u Kongresu - odakle ćemo financirati prijelaz na zelenu ekonomiju. Biden je najavio povećanje poreza za bogatije, ali procjena je da će morati ići i u dodatno zaduživanje. Što neće naići na dobru reakciju javnosti u situaciji kad je državni dug narastao zbog fiskalnih poticaja ekonomiji tijekom javnozdravstvene krize.
A tu je i pitanje Kine koja tvrdi da će raditi na spuštanju emisija do 2050. godine na nulu, ali još uvijek koristi velike količine ugljena, nafte, a njezina je teška industrija izuzetno prljava.
“To će zahtijevati veliko ulaganje vlada u istraživanje i razvoj”, navodi gospodin Gates, kao i podršku kako bi se omogućio rast tržišta novih proizvoda i tehnologija, pomažući tako u smanjenju cijena”, navodi BBC.
Jer, ističe osnivač Microsofta, Indija će svakako morati osigurati struju i rashladne uređaje velikom djelu svog pučanstva. I zato je ključno da vlada osigura da taj proces bude dio tranzicije prema održivoj energiji, a ne traženje najjeftinijih rješenja.
Na prigovore da koristi svoj privatni mlažnjak, Gates odgovara da koristi razne vrste goriva koja su bitno skuplja, ali manje zagađuju. Dodajmo da je nedavno kompanija KLM izvela prvi let Amsterdam - Madrid zrakoplovom pogonjenim sintetičkim gorivom. Koje je izradila energetska kompanija Shell u sklopu svoje tranzicije od fosilnih prema ekološki prihvatljivim gorivima.
Bill Gates smatra da će se putovanje zrakoplovima nastaviti i da nema razloga da se razmišlja i o čemu drugome. Ključno je samo osigurati goriva koja ne zagađuju.
“Znate, vidio sam puno puta, inovacije nas iznenađuju u pozitivnom smislu”, zaključio je svoj razgovor Bill Gates.
0