eliminiramo nas los imunoloski odgovor.
Tako sam skontala iz konteksta njenih postova.
Covid-19 Vakcine
Re: Covid-19 Vakcine
Tako sam skontala iz konteksta njenih postova.
1
1
-
Crvena Nit
- Etablirani član
- Reactions: 2219
- Postovi: 4322
- Pridružen/a: 14 feb 2021, 19:59
- Lokacija: Jadrolinijska
Re: Covid-19 Vakcine
To zna osnovnoškolski uzrast. Ja sam pisala o prisustvu uzoročnika sredine, znači o prenošenju istih u normalnim uslovima, potom u fazi epidemije, i pandemije.
0
Re: Covid-19 Vakcine
Austrija će u narednim mjesecima iz EU usmjeriti 651.000 doza vakcina Pfizer/BioNTech na Zapadni Balkan, a od toga će BiH pripasti najviše - 214.000.
Austrija je izjavila da planira do augusta usmjeriti 651.000 doza Pfizer/BioNTech vakcina protiv koronavirusa u šest zemalja Zapadnog Balkana kao dio plana Evropske unije za pružanje pomoći susjednim zemljama i Africi.
Evropska komisija iznijela je svoje planove mehanizma za razmjenu vakcina još u januaru. Tada je saopćeno da će Austrija biti koordinator tog mehanizma za Zapadni Balkan.
Reuters piše da Srbija ima jednu od najviših stopa vakcinacije u Evropi dok je s druge strane nedostatak vakcina doveo i do protesta u BiH.
"Ovom inicijativom pokazujemo da ne ostavljamo regiju iza sebe", rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg na konferenciji za novinare.
Austrija je pregovarala o sporazumima između Pfizer/BioNTecha i zemalja primatelja, saopćilo je austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova. Vakcine će se plaćati iz fondova pomoći EU zemljama kandidatima za EU i potencijalnim kandidatima.
"Ovo nema apsolutno nikakve veze s vakcinama u Austriji i drugim državama članicama EU", rekao je Schallenberg, čija se vlada suočava sa sve većom frustracijom javnosti zbog sporog tempa vakcinisanja.
"Te doze nisu iz nacionalne kvote. To su doze vakcina koje je EU izričito osigurala u svrhu prenošenja na partnere", dodao je."
Vakcine će se distribuirati od početka maja prema potrebama država. BiH će dobiti najveći udio sa 214.000 doza, slijede Albanija sa 145.000 i Sjeverna Makedonija sa 119.000. Srbija je posljednja sa 36.000.
Podsjetimo, Predsjedništvo BiH je prošle sedmice dalo saglasnost za kupovinu 200 hiljada Pfizerovih vakcina koje će biti plaćene sredstvima iz IPA fondova.
Na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova data je saglasnost za zaključivanje međunarodnog sporazuma o nabavci vakcina između Republike Austrije i Bosne i Hercegovine, a odnosi se na vakcine Pfizer/BioNTech.
0
Re: Covid-19 Vakcine
Iskreno, ne razumijem sta si ti pisala.Crvena Nit je napisao/la: ↑20 apr 2021, 07:43To zna osnovnoškolski uzrast. Ja sam pisala o prisustvu uzoročnika sredine, znači o prenošenju istih u normalnim uslovima, potom u fazi epidemije, i pandemije.
Samo sam rastumacila sta je Iskra mislila, jer mislim da sam njene postove skontala.
0
Re: Covid-19 Vakcine
MunDzi je napisao/la: ↑20 apr 2021, 22:38Iskreno, ne razumijem sta si ti pisala.Crvena Nit je napisao/la: ↑20 apr 2021, 07:43
To zna osnovnoškolski uzrast. Ja sam pisala o prisustvu uzoročnika sredine, znači o prenošenju istih u normalnim uslovima, potom u fazi epidemije, i pandemije.
Samo sam rastumacila sta je Iskra mislila, jer mislim da sam njene postove skontala.
0
-
Crvena Nit
- Etablirani član
- Reactions: 2219
- Postovi: 4322
- Pridružen/a: 14 feb 2021, 19:59
- Lokacija: Jadrolinijska
Re: Covid-19 Vakcine
Ma nema ptoblema, nije svako zaintrigiran za dio koji sam napisala.MunDzi je napisao/la: ↑20 apr 2021, 22:38Iskreno, ne razumijem sta si ti pisala.Crvena Nit je napisao/la: ↑20 apr 2021, 07:43
To zna osnovnoškolski uzrast. Ja sam pisala o prisustvu uzoročnika sredine, znači o prenošenju istih u normalnim uslovima, potom u fazi epidemije, i pandemije.
Samo sam rastumacila sta je Iskra mislila, jer mislim da sam njene postove skontala.
0
Re: Covid-19 Vakcine
Jutros je u Sarajevu počela vakcinacija osoba starijih od 75 godina, a sudeći prema prvim reakcijama vakcinisanih sve protiče u najboljem redu.
Proces vakcinacije je počeo jutros u 8 sati u Olimpijskoj dvorani Zetra, a svi će biti obaviješteni u kojem terminu trebaju doći kako bi primili prvu dozu vakcine protiv koronavirusa.
Prijavljeno je više od 7.500 osoba starijih od 75 godina, a Kanton Sarajevo trenutno raspolaže sa 12.880 vakcina.
Pri izlasku iz Zetre vakcinisani su razgovarali s reporterom portala Klix.ba i prenijeli mu svoja iskustva. Niko s kim smo razgovarali nije se požalio, a svi su pohvalili sjajnu organizaciju i ljubazno osoblje.
Neki su sistem organizacije uporedili s onim u Švedskoj, dok su neki kazali da sve funkcioniše jer je na vlasti nova vlada.
"Suze su mi krenule kakva je organizacija. Jesmo čekali, ali smo dočekali", poručila je jedna gospođa. Ostale komentare pogledajte u videu.
Proces vakcinacije je počeo jutros u 8 sati u Olimpijskoj dvorani Zetra, a svi će biti obaviješteni u kojem terminu trebaju doći kako bi primili prvu dozu vakcine protiv koronavirusa.
Prijavljeno je više od 7.500 osoba starijih od 75 godina, a Kanton Sarajevo trenutno raspolaže sa 12.880 vakcina.
Pri izlasku iz Zetre vakcinisani su razgovarali s reporterom portala Klix.ba i prenijeli mu svoja iskustva. Niko s kim smo razgovarali nije se požalio, a svi su pohvalili sjajnu organizaciju i ljubazno osoblje.
Neki su sistem organizacije uporedili s onim u Švedskoj, dok su neki kazali da sve funkcioniše jer je na vlasti nova vlada.
"Suze su mi krenule kakva je organizacija. Jesmo čekali, ali smo dočekali", poručila je jedna gospođa. Ostale komentare pogledajte u videu.
0
Re: Covid-19 Vakcine
Ginzburg: Vakcina Sputnjik V efikasna protiv različitih sojeva korone
Ruska vakcina Sputnjik V efikasna je protiv britanskih, južnoafričkih i brazilskih sojeva COVID-a 19, izjavio je direktor ruskog Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju.
Ruski naučnik je dodao da ne može postojati potpuna garancija da će vakcina pružiti zaštitu od svih sojeva koji bi mogli da se pojave u budućnosti (EPA)
21 Apr 2021
Ruska vakcina Sputnjik V efikasna je protiv britanskih, južnoafričkih i brazilskih sojeva COVID-a 19, izjavio je direktor Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju ruskog Ministarstva zdravlja Gamaleya Aleksandar Ginzburg.
“U vezi sa sojevima o kojima se danas naširoko raspravlja, kao što su britanski, južnoafrički i brazilski sojevi… možemo reći sa izvjesnošću da Sputnjik V pruža zaštitu od dobro poznatih sojeva koji su trenutno u opticaju i imaju epidemiološki potencijal”, rekao je Ginzburg za Dok-Tok program na ruskom TV kanalu Jedan, prenio je Tanjug agenciju Tass.
Bez garancije
Međutim, ruski naučnik je dodao da ne može postojati potpuna garancija da će vakcina pružiti zaštitu od svih sojeva koji bi mogli da se pojave u budućnosti.
Komentirajući sibirski soj SARS-CoV-2, Ginzburg je rekao da ga centar Gamaleya nije proučavao.
“Očigledno su to proučavale naše kolege iz Rospotrebnadzora (ruske Federalne službe za nadzor zaštite prava potrošača i dobrobiti ljudi) i nadam se, stvorit će filogenetska stabla koja ilustriraju kako su te nove mutacije, ti novi sojevi, povezani sa onima koji već cirkuliraju među našim stanovništvom”, istakao je on.
IZVOR : AJB
Ruska vakcina Sputnjik V efikasna je protiv britanskih, južnoafričkih i brazilskih sojeva COVID-a 19, izjavio je direktor ruskog Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju.
Ruski naučnik je dodao da ne može postojati potpuna garancija da će vakcina pružiti zaštitu od svih sojeva koji bi mogli da se pojave u budućnosti (EPA)
21 Apr 2021
Ruska vakcina Sputnjik V efikasna je protiv britanskih, južnoafričkih i brazilskih sojeva COVID-a 19, izjavio je direktor Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju ruskog Ministarstva zdravlja Gamaleya Aleksandar Ginzburg.
“U vezi sa sojevima o kojima se danas naširoko raspravlja, kao što su britanski, južnoafrički i brazilski sojevi… možemo reći sa izvjesnošću da Sputnjik V pruža zaštitu od dobro poznatih sojeva koji su trenutno u opticaju i imaju epidemiološki potencijal”, rekao je Ginzburg za Dok-Tok program na ruskom TV kanalu Jedan, prenio je Tanjug agenciju Tass.
Bez garancije
Međutim, ruski naučnik je dodao da ne može postojati potpuna garancija da će vakcina pružiti zaštitu od svih sojeva koji bi mogli da se pojave u budućnosti.
Komentirajući sibirski soj SARS-CoV-2, Ginzburg je rekao da ga centar Gamaleya nije proučavao.
“Očigledno su to proučavale naše kolege iz Rospotrebnadzora (ruske Federalne službe za nadzor zaštite prava potrošača i dobrobiti ljudi) i nadam se, stvorit će filogenetska stabla koja ilustriraju kako su te nove mutacije, ti novi sojevi, povezani sa onima koji već cirkuliraju među našim stanovništvom”, istakao je on.
IZVOR : AJB
0
-
Moonlight
- Menadžerska legenda
- Reactions: 15631
- Postovi: 10302
- Pridružen/a: 23 jul 2020, 10:41
- Lokacija: Tu... Gdje dezinfikujem misli i emocije.
Re: Covid-19 Vakcine
Prvi podaci istraživanja u Srbiji
Rizik da revakcinisani tri nedelje posle primljene doze završe u bolnici zbog kovida manji je više od 50 puta nego kod onih koji nisu vakcinisani. Mogućnost dobijanja pneumonije je do 15 puta manja kod vakcinisanih u odnosu na one koji su se razboleli a nisu dobili nijednu vakcinu. U bolnicu nije primljen nijedan pacijent koji je primio vakcinu Fajzer ili Astra Zeneku.
"Blic" ekskluzivno objavljuje prve preliminarne rezultate istraživanja sprovedenog u Srbiji, studije koja još traje, a kojom je praćeno da li se i koliko vakcinisani građani razboljevaju u odnosu na opštu populaciju odnosno, nevakcinisane. Istraživanjem su obuhvaćeni razboljevanje i klinička slika vakcinisanih i nevakcinisanih građana, učestalost pneumonije i koliko je obolelih hospitalizovano. Jednostavno rečeno, kako je vakcinacija ali i svaka vakcina posebno - odradila posao.
Istraživanje je rađeno u Kragujevcu, ali se zbog broja obuhvaćenih građana može slobodno smatrati reprezentativnim i na nivou cele Srbije.
Podaci su iz kragujevačkog Doma zdravlja, preko kog se registruju svi vakcinisani i oboleli u ovom gradu. Istraživanjem je obuhvaćen period od 1. januara do pre oko dve nedelje, 31. marta, a u istraživanje je uključeno 28.630 vakcinisanih i preko 100.000 nevakcinisanih.
Pneumonija: Tri puta manja verovatnoća već posle prve doze
Već tu imamo prve najšire rezultate - od nevakcinisanih obolelo je 8,11 odsto, a od vakcinisanih 2,03 odsto. Brojka se smanjuje s revakcinacijom na 1,17 odsto, a tri nedelje nakon revakcinacije je 0,57 odsto. Efikasnost tri nedelje nakon revakcinacije je 92 odsto. Ovi poprilično ohrabrujući podaci nastavljaju se i kroz analizu koliko je vakcinisanih u odnosu na one koji nisu primili vakcinu dobilo upalu pluća ili moralo na bolničko lečenje.
Tako je od 8.272 obolela koji se nisu vakcinisali (8,11 odsto) pneumoniju dobilo 1,57 odsto, a u bolnicu je moralo od ukupnog broja njih 1,23 odsto. Upalu pluća među vakcinisanima je dobilo 0,56 odsto, revakcinisanih 0,25 dosto i tri nedelje posle revakcinacije 0,11 odsto. Praktično: tri puta je manja verovatnoća da se dobije pneumonija samo s jednom dozom, šest puta manji je rizik kod revakcine, a tri nedelje posle revakcinacije je za 15 puta manji nego kod nevakcinisanih.
Brojke vakcinisanih u bolnici: Samo 0,02 odsto tri nedelje posle druge doze
Koliko je nevakcinisanih, vakcinisanih, revakcinisanih i građana koji su se razboleli tri nedelje posle vakcine moralo u bolnicu?
Od broja obolelih, a koji nisu vakcinisani, 1,23 odsto je moralo u bolnicu. Vakcinisanih je smešteno u bolnicu 0,16 odsto, revakcinisanih 0,06, a tri nedelje posle revakcinacije svega 0,02 odsto. Precizno: od 28.630 vakcinisanih u bolnicu je moralo šestoro građana koji su se razboleli tri nedelje posle revakcine.
Dejan Baskić, rukovodilac istraživanja, profesor na Medicinskom fakultetu i specijalista mikrobiologije, kaže za “Blic” da posle prvih rezultata istraživanja nema sumnje - treba li se vakcinisati ili ne.
- Vakcina smanjuje broj obolelih, težu kliničku sliku i broj hospitalizovanih. Da li se neko razboleo? Da jeste, ali treba uzeti u obzir kakva je bila klinička slika. Ne posmatramo samo broj onih koji su se razboleli već i koliko je pacijenata moralo u bolnicu, a taj podatak koji je dobijen neoborivo svedoči lakšoj slici razboljevanja vakcinisanih. Dakle, ne treba izbegavati, već se treba vakcinisati - poručuje profesor Baskić.
Najmanje bolesnih sa Fajzerom
Istraživanjem su dobijene i brojke za svaku vakcinu korišćenu u Srbiji.
Razlika između vakcinisanih i nevakcinisanih je drastična. Kada je reč o odnosu među vakcinama iako ima razlike u oboljevanju - dobijanju kovida - ispostavilo se da nema drastične razlike u klinčkoj slici.
Najmanje obolelih među vakcinisanima je kod građana koji su primili Fajzer. Od ukupnog broja vakcinisanih kovid je dobilo; 2,3 odsto koji su primili Astra Zeneku, 2,2 odsto kinesku vakcinu, 1,8 odsto rusku i 1,1 Fajzer. Pneumonija se razvila kod 0,7 onih koji su primili kinesku, iste vrednosti, 0,3 odsto, imaju ruska i Astra Zeneka i 0,1 odsto Fajzer. U bolnicu je primljeno 0,2 odsto građana koji su primili kinesku, 0,1 rusku i nijedan pacijent koji je primio Fajzer ili Astra Zeneku.
Profesor Baskić kaže da je kineska vakcina pokazala da sporije razvija zaštitu, ruska i Astra Zeneka je razvijaju podjednakom brzinom, dok je Fajzer praktično najbrži.
- Ali oni što je najbitnije jeste da sve vakcine deluju - kaže profesor Baskić.
"Blic" je pre nekoliko dana objavio i prvo istraživanje kako koja vakcina stvara antitela, a koje je radio Institut za primenu nuklearne energije (INEP). Rezultati INEP-a i istraživanje sprovedeno na bazi podataka Doma zdravlja Kragujevac praktično se podudaraju i upotpunjavaju sliku o značaju vakcinacije. Prema analizi INEP-a, građani Srbije najbrže su razvili imunitet na kovid vakcinom Fajzer, i to dve nedelje nakon prve vakcine, za nijansu sporije Sputnjikom. Kineskoj vakcini treba duže da stvori antitela, posebno kod starijih od 70 godina i naročito kod muškaraca.
Rizik da revakcinisani tri nedelje posle primljene doze završe u bolnici zbog kovida manji je više od 50 puta nego kod onih koji nisu vakcinisani. Mogućnost dobijanja pneumonije je do 15 puta manja kod vakcinisanih u odnosu na one koji su se razboleli a nisu dobili nijednu vakcinu. U bolnicu nije primljen nijedan pacijent koji je primio vakcinu Fajzer ili Astra Zeneku.
"Blic" ekskluzivno objavljuje prve preliminarne rezultate istraživanja sprovedenog u Srbiji, studije koja još traje, a kojom je praćeno da li se i koliko vakcinisani građani razboljevaju u odnosu na opštu populaciju odnosno, nevakcinisane. Istraživanjem su obuhvaćeni razboljevanje i klinička slika vakcinisanih i nevakcinisanih građana, učestalost pneumonije i koliko je obolelih hospitalizovano. Jednostavno rečeno, kako je vakcinacija ali i svaka vakcina posebno - odradila posao.
Istraživanje je rađeno u Kragujevcu, ali se zbog broja obuhvaćenih građana može slobodno smatrati reprezentativnim i na nivou cele Srbije.
Podaci su iz kragujevačkog Doma zdravlja, preko kog se registruju svi vakcinisani i oboleli u ovom gradu. Istraživanjem je obuhvaćen period od 1. januara do pre oko dve nedelje, 31. marta, a u istraživanje je uključeno 28.630 vakcinisanih i preko 100.000 nevakcinisanih.
Pneumonija: Tri puta manja verovatnoća već posle prve doze
Već tu imamo prve najšire rezultate - od nevakcinisanih obolelo je 8,11 odsto, a od vakcinisanih 2,03 odsto. Brojka se smanjuje s revakcinacijom na 1,17 odsto, a tri nedelje nakon revakcinacije je 0,57 odsto. Efikasnost tri nedelje nakon revakcinacije je 92 odsto. Ovi poprilično ohrabrujući podaci nastavljaju se i kroz analizu koliko je vakcinisanih u odnosu na one koji nisu primili vakcinu dobilo upalu pluća ili moralo na bolničko lečenje.
Tako je od 8.272 obolela koji se nisu vakcinisali (8,11 odsto) pneumoniju dobilo 1,57 odsto, a u bolnicu je moralo od ukupnog broja njih 1,23 odsto. Upalu pluća među vakcinisanima je dobilo 0,56 odsto, revakcinisanih 0,25 dosto i tri nedelje posle revakcinacije 0,11 odsto. Praktično: tri puta je manja verovatnoća da se dobije pneumonija samo s jednom dozom, šest puta manji je rizik kod revakcine, a tri nedelje posle revakcinacije je za 15 puta manji nego kod nevakcinisanih.
Brojke vakcinisanih u bolnici: Samo 0,02 odsto tri nedelje posle druge doze
Koliko je nevakcinisanih, vakcinisanih, revakcinisanih i građana koji su se razboleli tri nedelje posle vakcine moralo u bolnicu?
Od broja obolelih, a koji nisu vakcinisani, 1,23 odsto je moralo u bolnicu. Vakcinisanih je smešteno u bolnicu 0,16 odsto, revakcinisanih 0,06, a tri nedelje posle revakcinacije svega 0,02 odsto. Precizno: od 28.630 vakcinisanih u bolnicu je moralo šestoro građana koji su se razboleli tri nedelje posle revakcine.
Dejan Baskić, rukovodilac istraživanja, profesor na Medicinskom fakultetu i specijalista mikrobiologije, kaže za “Blic” da posle prvih rezultata istraživanja nema sumnje - treba li se vakcinisati ili ne.
- Vakcina smanjuje broj obolelih, težu kliničku sliku i broj hospitalizovanih. Da li se neko razboleo? Da jeste, ali treba uzeti u obzir kakva je bila klinička slika. Ne posmatramo samo broj onih koji su se razboleli već i koliko je pacijenata moralo u bolnicu, a taj podatak koji je dobijen neoborivo svedoči lakšoj slici razboljevanja vakcinisanih. Dakle, ne treba izbegavati, već se treba vakcinisati - poručuje profesor Baskić.
Najmanje bolesnih sa Fajzerom
Istraživanjem su dobijene i brojke za svaku vakcinu korišćenu u Srbiji.
Razlika između vakcinisanih i nevakcinisanih je drastična. Kada je reč o odnosu među vakcinama iako ima razlike u oboljevanju - dobijanju kovida - ispostavilo se da nema drastične razlike u klinčkoj slici.
Najmanje obolelih među vakcinisanima je kod građana koji su primili Fajzer. Od ukupnog broja vakcinisanih kovid je dobilo; 2,3 odsto koji su primili Astra Zeneku, 2,2 odsto kinesku vakcinu, 1,8 odsto rusku i 1,1 Fajzer. Pneumonija se razvila kod 0,7 onih koji su primili kinesku, iste vrednosti, 0,3 odsto, imaju ruska i Astra Zeneka i 0,1 odsto Fajzer. U bolnicu je primljeno 0,2 odsto građana koji su primili kinesku, 0,1 rusku i nijedan pacijent koji je primio Fajzer ili Astra Zeneku.
Profesor Baskić kaže da je kineska vakcina pokazala da sporije razvija zaštitu, ruska i Astra Zeneka je razvijaju podjednakom brzinom, dok je Fajzer praktično najbrži.
- Ali oni što je najbitnije jeste da sve vakcine deluju - kaže profesor Baskić.
"Blic" je pre nekoliko dana objavio i prvo istraživanje kako koja vakcina stvara antitela, a koje je radio Institut za primenu nuklearne energije (INEP). Rezultati INEP-a i istraživanje sprovedeno na bazi podataka Doma zdravlja Kragujevac praktično se podudaraju i upotpunjavaju sliku o značaju vakcinacije. Prema analizi INEP-a, građani Srbije najbrže su razvili imunitet na kovid vakcinom Fajzer, i to dve nedelje nakon prve vakcine, za nijansu sporije Sputnjikom. Kineskoj vakcini treba duže da stvori antitela, posebno kod starijih od 70 godina i naročito kod muškaraca.
0
Control + Alt + Delete
| Control Yourself | Alter Your Thinking | Delete Negativity |
| Control Yourself | Alter Your Thinking | Delete Negativity |
Re: Covid-19 Vakcine
Za skepticare cijepljenja a bgm i vakcinacije
Izrael. Zadnja 3 dana jedan mrtav. 95% starijih od 55 primilo je obje doze. Dokaz da cijepljenje daje vrlo konkretne rezultate i tamo je spasilo na tisuće života.
1
1
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Re: Covid-19 Vakcine
Rak i vakcinacija protiv COVID-19
apr 20, 2021 | COVID-19
Rak i vakcinacija protiv COVID-19 je jedno od najčešćih pitanja oko imunizacije protiv koronavirusa. Onkološki bolesnici spadaju u rizične grupe za COVID-19, ali terapije protiv raka mogu promijeniti imunološki odgovor organizma. Stoga je prirodno da pitamo da li osobe koje imaju rak ili su ga imale mogu da se vakcinišu protiv COVID-19 (prime neko cjepivo COVID-19).
Imunokompromitovane osobe i osobe na imunosupresivnim terapijama bi se trebale cijepiti protiv COVID-19, ali, naravno, uz konsultacije s ljekarom koji ih vodi. Različiti tipovi raka, imunodeficijencija i imunokompromitiranost zahtijevaju različite pristupe i ovaj tekst daje samo opšte smjernice.
Svi oni koji imaju ova stanja i bolesti bi trebali razgovarati sa svojim ljekarom-specijalistom koji ih vodi vezano za COVID-19 cijepljenje jer je situacija kod svake osobe drugačija.
O problematici vakcinacije/cijepljenja protiv COVID-19 onkoloških pacijenata za Vakcine.ba odgovara i epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo FBiH:
Onkološki pacijenti, kao i pacijenti koji imaju povijest nekog onkološkog oboljenja, imaju povećan rizik od komplikacija COVID-19 bolesti. Razlog vrlo vjerojatno leži u činjenici da su takvi pacijenti često imunokompromitirani i da njihov imunološki sustav nije u mogućnosti adekvatno odgovoriti na infekciju.
Neka cjepiva sadrže promijenjene verzije živih virusa koji uzrokuju bolesti. Ovi živi virusi ne stvaraju probleme ljudima s normalnim imunološkim sustavom. No oni možda nisu sigurni za ljude s oslabljenim imunološkim sustavom, pa se cjepiva sa živim virusima ne preporučuju onkološkim pacijentima. Međutim, sva trenutno dostupna cjepiva protiv COVID-19 ne sadrže ovu vrstu živih virusa i, prema do sada dostupnim istraživanjima, pokazuju se kao sigurna za upotrebu kod onkoloških pacijenata. Najveću zabrinutost izaziva učinkovitost cjepiva, posebno kod osoba koje su na onkološkoj terapiji poput kemoterapije, zračenja, transplantacije matičnih stanica ili koštane srži ili imunoterapije koje mogu utjecati na imunološki sustav i smanjiti učinkovitost cjepiva.
Koliko dobro vakcina/cjepiva protiv COVID-19 štite onkološke pacijente?
Epidemiologinja Blažević nam odgovara sljedeće:
Da bi cjepivo zaštitilo od bolesti potreban je funkcionalan imunološki sustav koji je u mogućnosti ispravno predstaviti antigen kako bi došlo do aktivacije B i T limfocita i stvaranja protutijela. Zato se cijepljenje preporučuje najmanje 2 tjedna prije planirane imunosupresivne terapije, transplantacije ili splenektomije, iako se cjepiva mogu dati i za vrijeme liječenja (između dva ciklusa terapije) ili nakon liječenja.
Istraživanje objavljeno u JAMA ranije ovog mjeseca, provedeno na 436 primatelja transplantiranih organa koji su bili na imunosupresivnoj terapiji, pokazalo je da je nakon primljene prve doze mRNA cjepiva protiv COVID-19 samo 17% njih razvilo protutijela na virus SARS-CoV-2 (1). Također, prema prvim podacima objavljenim iz studije SOAP koja se provodi u Velikoj Britaniji, cjepivo Pfizer-BioNTech pruža manju zaštitu kod onkoloških pacijenata koji su bili na imunosupresivnom liječenju nakon jedne doze nego kod zdravih osoba, ali druga doza cjepiva nakon tri tjedna značajno poboljšava zaštitu.
Tri tjedna nakon prve doze cjepiva, odgovor protutijela pronađen je kod 39% pacijenata sa solidnim karcinomima i 13% pacijenata s leukemijom. Kod pacijenata sa solidnim karcinomima koji su primili drugu dozu cjepiva tri tjedna nakon prve, odgovor protutijela porastao je na 95% u roku od dva tjedna od docjepljivanja (2). Iako su ovo prve studije rađene na ovu temu i još uvijek ostaje za vidjeti kakav će odgovor biti nakon obje primljene doze cjepiva, te koliko će imunitet trajati, rezultati su za sada ohrabrujući i pokazuju da bi cjepivo ipak moglo stvarati određenu zaštitu protiv bolesti unatoč oslabljenom imunitetu.
Vakcinacija/cijepljenje pacijenata na citotoksičnim hemoterapijama/kemoterapijama
Pacijenti koji primaju intenzivnu citotoksičnu kemoterapiju koja rezultira smanjenjem broja neutrofila, trebali bi pričekati dok se broj neutrofila ne oporavi kako bi primili cjepivo. Važno je planirati cijepljenje tako da se izbjegne aplikacija onkološke terapije u periodu kada se očekuju reakcije na cjepivo (2-3 dana nakon cijepljenja), kao i unutar 2 tjedna prije većih operativnih zahvata. Također se savjetuje da pacijenti koji su podvrgnuti većim operativnim zahvatima pričekaju nekoliko dana prije cijepljenja. Nakon transplantacije hematopoetskih stanica, cjepiva se obično daju nakon 3-6 mjeseci.
Rak i vakcinacija protiv COVID-19 osoba koje primaju hormonalnu terapiju kao dio liječenja raka
Cjepiva protiv COVID-19 mogu se davati osobama koje primaju hormonalnu terapiju kao dio liječenja, na primjer osobe s rakom dojke ili prostate. Kod neki osoba nakon cijepljenja može doći do oticanja limfnih čvorova ispod ruke u koju je dana injekcija kao reakcija na cjepivo. Budući da natečeni limfni čvor ispod ruke može biti i znak širenja raka dojke, preporučuje se primjena cjepiva u ruku na suprotnoj strani. Ukoliko su operirane obje dojke, liječnik će odlučiti o mjestu primjene cjepiva.
Da li se mogu vakcinisati imunokompromitovane osobe i osobe koje su na imunosupresivnim terapijama i kemoterapijama, poput osoba koje su imale transplantaciju ili rak?
Epidemiologinja Dr. Jela Aćimović za Glas Amerike odgovara:
“Osobe koje su imunokompromitovane zbog osnovnog oboljenja ili terapije koju primaju, mogu da prime vakcinu protiv COVID-19, uz prethodnu konsultaciju sa nadležnim specijalistom, s obzirom da sama terapija koju osoba primjenjuje može da utiče na efekat vakcinacije, te je stoga potrebno da ordinirajući doktor medicine procijeni da li je potrebno odložiti imunizaciju.”
Najveće nedoumice po pitanju cijepljenja protiv COVID-19 su kod primjene imunoterapije, s obzirom da ista modulira djelovanje imunološkog sustava. Naime, odgovor na COVID-19 bolest može dovesti do dodatnog i značajnog oštećenja u kombinaciji s imunoterapijom. Studije su relativno oprečne, ali nedavna studija sugerira da cjepivo protiv gripe ne pogoršava toksičnost ove vrste terapije pa se pretpostavlja da bi i cjepiva protiv COVID-19 trebala imati sličan učinak.
Da li osoba koja se vakciniše/cijepi protiv COVID-19 danas već sutra može na kemoterapiju?
Kemoterapija može smanjiti učinak vakcine, jer djeluje imunosupresivno, pa organizam proizvodi manje antitijela i može imati slabiji ćelijski imunitet. Stoga je potrebno da se pacijent individualno posavjetuje s ljekarem koji vas vodi tj. propisuje kemoterapiju. Treba ponoviti da su onkološki pacijenti u većem riziku od komplikacija COVID-19 te smrtnog ishoda pa spadaju u prioritetnu grupu za cijepljenje protiv korona virusa.
Glavna briga oko vakcinacije osoba s rakom nije je su li ove vakcine sigurne za ljude s karcinomom, već koliko će one biti efikasne, posebno kod osoba s oslabljenim imunološkim sistemom. Neki tretmani protiv raka, poput kemoterapije (hemoterapija), zračenja, transplantacije matičnih stanica ili koštane srži ili imunoterapija mogu utjecati na imunološki sistem, što cjepivo COVID-19 može učiniti manje efikasnim.
Mnogi medicinski eksperti sada preporučuju da većina ljudi s karcinomom trebaju primiti cjepivo COVID-19 kada im postane dostupno.
Početne studije koje su testirale vakcine protiv COVID-19 nisu uključivale ljude koji se liječe lijekovima koji potiskuju imunološki sistem (imunosupresivne terapije), poput kemoterapije, niti ljude koji imaju oslabljen imunološki sistem iz drugih razloga. To je zato što su studije trebale prvo utvrditi djeluju li te vakcine /cjepiva na ljudima sa zdravim imunološkim sistemom. Zbog toga još nije jasno koliko vakcine protiv COVID-19 mogu biti efikasna u tim skupinama ljudi.
Budući da je situacija za svaku osobu različita, najbolje je razgovarati s rizicima i koristima primanja nekog COVID-19 cjepiva-vakcine sa ljekarima koji vas vode. Oni vas mogu savjetovati i reći kada biste ih trebali primiti.
Da li osobe koje su izliječile rak mogu primiti vakcine protiv COVID-19?
Osobe koje su prošle sve cikluse kemoterapije, zračenja ili hirurškog odstranjivanja raka, poput mastektomije, mogu primiti vakcine protiv COVID-19 / cjepiva protiv COVID-19.
Da li je svejedno koju vakcinu primaju osobe koje imaju rak ili su ga preboljele?
Niti jedna vakcina protiv COVID-19 ne sadrži živi virus SARS-CoV-2 niti neke toksične supstance. Doze vakcina variraju između 0.3 i 0.5 ml i u toj količini nema ništa štetno. Osobe koje imaju rak ili su ga preboljele mogu primiti bilo koju vakcinu protiv koronavirusa koja im u datom trenutku bude dostupna.
apr 20, 2021 | COVID-19
Rak i vakcinacija protiv COVID-19 je jedno od najčešćih pitanja oko imunizacije protiv koronavirusa. Onkološki bolesnici spadaju u rizične grupe za COVID-19, ali terapije protiv raka mogu promijeniti imunološki odgovor organizma. Stoga je prirodno da pitamo da li osobe koje imaju rak ili su ga imale mogu da se vakcinišu protiv COVID-19 (prime neko cjepivo COVID-19).
Imunokompromitovane osobe i osobe na imunosupresivnim terapijama bi se trebale cijepiti protiv COVID-19, ali, naravno, uz konsultacije s ljekarom koji ih vodi. Različiti tipovi raka, imunodeficijencija i imunokompromitiranost zahtijevaju različite pristupe i ovaj tekst daje samo opšte smjernice.
Svi oni koji imaju ova stanja i bolesti bi trebali razgovarati sa svojim ljekarom-specijalistom koji ih vodi vezano za COVID-19 cijepljenje jer je situacija kod svake osobe drugačija.
O problematici vakcinacije/cijepljenja protiv COVID-19 onkoloških pacijenata za Vakcine.ba odgovara i epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo FBiH:
Onkološki pacijenti, kao i pacijenti koji imaju povijest nekog onkološkog oboljenja, imaju povećan rizik od komplikacija COVID-19 bolesti. Razlog vrlo vjerojatno leži u činjenici da su takvi pacijenti često imunokompromitirani i da njihov imunološki sustav nije u mogućnosti adekvatno odgovoriti na infekciju.
Neka cjepiva sadrže promijenjene verzije živih virusa koji uzrokuju bolesti. Ovi živi virusi ne stvaraju probleme ljudima s normalnim imunološkim sustavom. No oni možda nisu sigurni za ljude s oslabljenim imunološkim sustavom, pa se cjepiva sa živim virusima ne preporučuju onkološkim pacijentima. Međutim, sva trenutno dostupna cjepiva protiv COVID-19 ne sadrže ovu vrstu živih virusa i, prema do sada dostupnim istraživanjima, pokazuju se kao sigurna za upotrebu kod onkoloških pacijenata. Najveću zabrinutost izaziva učinkovitost cjepiva, posebno kod osoba koje su na onkološkoj terapiji poput kemoterapije, zračenja, transplantacije matičnih stanica ili koštane srži ili imunoterapije koje mogu utjecati na imunološki sustav i smanjiti učinkovitost cjepiva.
Koliko dobro vakcina/cjepiva protiv COVID-19 štite onkološke pacijente?
Epidemiologinja Blažević nam odgovara sljedeće:
Da bi cjepivo zaštitilo od bolesti potreban je funkcionalan imunološki sustav koji je u mogućnosti ispravno predstaviti antigen kako bi došlo do aktivacije B i T limfocita i stvaranja protutijela. Zato se cijepljenje preporučuje najmanje 2 tjedna prije planirane imunosupresivne terapije, transplantacije ili splenektomije, iako se cjepiva mogu dati i za vrijeme liječenja (između dva ciklusa terapije) ili nakon liječenja.
Istraživanje objavljeno u JAMA ranije ovog mjeseca, provedeno na 436 primatelja transplantiranih organa koji su bili na imunosupresivnoj terapiji, pokazalo je da je nakon primljene prve doze mRNA cjepiva protiv COVID-19 samo 17% njih razvilo protutijela na virus SARS-CoV-2 (1). Također, prema prvim podacima objavljenim iz studije SOAP koja se provodi u Velikoj Britaniji, cjepivo Pfizer-BioNTech pruža manju zaštitu kod onkoloških pacijenata koji su bili na imunosupresivnom liječenju nakon jedne doze nego kod zdravih osoba, ali druga doza cjepiva nakon tri tjedna značajno poboljšava zaštitu.
Tri tjedna nakon prve doze cjepiva, odgovor protutijela pronađen je kod 39% pacijenata sa solidnim karcinomima i 13% pacijenata s leukemijom. Kod pacijenata sa solidnim karcinomima koji su primili drugu dozu cjepiva tri tjedna nakon prve, odgovor protutijela porastao je na 95% u roku od dva tjedna od docjepljivanja (2). Iako su ovo prve studije rađene na ovu temu i još uvijek ostaje za vidjeti kakav će odgovor biti nakon obje primljene doze cjepiva, te koliko će imunitet trajati, rezultati su za sada ohrabrujući i pokazuju da bi cjepivo ipak moglo stvarati određenu zaštitu protiv bolesti unatoč oslabljenom imunitetu.
Vakcinacija/cijepljenje pacijenata na citotoksičnim hemoterapijama/kemoterapijama
Pacijenti koji primaju intenzivnu citotoksičnu kemoterapiju koja rezultira smanjenjem broja neutrofila, trebali bi pričekati dok se broj neutrofila ne oporavi kako bi primili cjepivo. Važno je planirati cijepljenje tako da se izbjegne aplikacija onkološke terapije u periodu kada se očekuju reakcije na cjepivo (2-3 dana nakon cijepljenja), kao i unutar 2 tjedna prije većih operativnih zahvata. Također se savjetuje da pacijenti koji su podvrgnuti većim operativnim zahvatima pričekaju nekoliko dana prije cijepljenja. Nakon transplantacije hematopoetskih stanica, cjepiva se obično daju nakon 3-6 mjeseci.
Rak i vakcinacija protiv COVID-19 osoba koje primaju hormonalnu terapiju kao dio liječenja raka
Cjepiva protiv COVID-19 mogu se davati osobama koje primaju hormonalnu terapiju kao dio liječenja, na primjer osobe s rakom dojke ili prostate. Kod neki osoba nakon cijepljenja može doći do oticanja limfnih čvorova ispod ruke u koju je dana injekcija kao reakcija na cjepivo. Budući da natečeni limfni čvor ispod ruke može biti i znak širenja raka dojke, preporučuje se primjena cjepiva u ruku na suprotnoj strani. Ukoliko su operirane obje dojke, liječnik će odlučiti o mjestu primjene cjepiva.
Da li se mogu vakcinisati imunokompromitovane osobe i osobe koje su na imunosupresivnim terapijama i kemoterapijama, poput osoba koje su imale transplantaciju ili rak?
Epidemiologinja Dr. Jela Aćimović za Glas Amerike odgovara:
“Osobe koje su imunokompromitovane zbog osnovnog oboljenja ili terapije koju primaju, mogu da prime vakcinu protiv COVID-19, uz prethodnu konsultaciju sa nadležnim specijalistom, s obzirom da sama terapija koju osoba primjenjuje može da utiče na efekat vakcinacije, te je stoga potrebno da ordinirajući doktor medicine procijeni da li je potrebno odložiti imunizaciju.”
Najveće nedoumice po pitanju cijepljenja protiv COVID-19 su kod primjene imunoterapije, s obzirom da ista modulira djelovanje imunološkog sustava. Naime, odgovor na COVID-19 bolest može dovesti do dodatnog i značajnog oštećenja u kombinaciji s imunoterapijom. Studije su relativno oprečne, ali nedavna studija sugerira da cjepivo protiv gripe ne pogoršava toksičnost ove vrste terapije pa se pretpostavlja da bi i cjepiva protiv COVID-19 trebala imati sličan učinak.
Da li osoba koja se vakciniše/cijepi protiv COVID-19 danas već sutra može na kemoterapiju?
Kemoterapija može smanjiti učinak vakcine, jer djeluje imunosupresivno, pa organizam proizvodi manje antitijela i može imati slabiji ćelijski imunitet. Stoga je potrebno da se pacijent individualno posavjetuje s ljekarem koji vas vodi tj. propisuje kemoterapiju. Treba ponoviti da su onkološki pacijenti u većem riziku od komplikacija COVID-19 te smrtnog ishoda pa spadaju u prioritetnu grupu za cijepljenje protiv korona virusa.
Glavna briga oko vakcinacije osoba s rakom nije je su li ove vakcine sigurne za ljude s karcinomom, već koliko će one biti efikasne, posebno kod osoba s oslabljenim imunološkim sistemom. Neki tretmani protiv raka, poput kemoterapije (hemoterapija), zračenja, transplantacije matičnih stanica ili koštane srži ili imunoterapija mogu utjecati na imunološki sistem, što cjepivo COVID-19 može učiniti manje efikasnim.
Mnogi medicinski eksperti sada preporučuju da većina ljudi s karcinomom trebaju primiti cjepivo COVID-19 kada im postane dostupno.
Početne studije koje su testirale vakcine protiv COVID-19 nisu uključivale ljude koji se liječe lijekovima koji potiskuju imunološki sistem (imunosupresivne terapije), poput kemoterapije, niti ljude koji imaju oslabljen imunološki sistem iz drugih razloga. To je zato što su studije trebale prvo utvrditi djeluju li te vakcine /cjepiva na ljudima sa zdravim imunološkim sistemom. Zbog toga još nije jasno koliko vakcine protiv COVID-19 mogu biti efikasna u tim skupinama ljudi.
Budući da je situacija za svaku osobu različita, najbolje je razgovarati s rizicima i koristima primanja nekog COVID-19 cjepiva-vakcine sa ljekarima koji vas vode. Oni vas mogu savjetovati i reći kada biste ih trebali primiti.
Da li osobe koje su izliječile rak mogu primiti vakcine protiv COVID-19?
Osobe koje su prošle sve cikluse kemoterapije, zračenja ili hirurškog odstranjivanja raka, poput mastektomije, mogu primiti vakcine protiv COVID-19 / cjepiva protiv COVID-19.
Da li je svejedno koju vakcinu primaju osobe koje imaju rak ili su ga preboljele?
Niti jedna vakcina protiv COVID-19 ne sadrži živi virus SARS-CoV-2 niti neke toksične supstance. Doze vakcina variraju između 0.3 i 0.5 ml i u toj količini nema ništa štetno. Osobe koje imaju rak ili su ga preboljele mogu primiti bilo koju vakcinu protiv koronavirusa koja im u datom trenutku bude dostupna.
0
Re: Covid-19 Vakcine
Kakva su blagodat ovakvi ljudi, u ovim teskim vremenima zaista je nepricjenjivo.
Dr Gligic je ziva enciklopedija, u svojoj 86 godini jos britka uma, jasnog izrazavanja, svaka rijec, savjet, zlata vrijedni. Kakva divna zena!
Blago njenim studentima
Dr Gligic je ziva enciklopedija, u svojoj 86 godini jos britka uma, jasnog izrazavanja, svaka rijec, savjet, zlata vrijedni. Kakva divna zena!
Blago njenim studentima
0
-
okamenjeni_vuk
- Pupoljak
- Reactions: 8
- Postovi: 9
- Pridružen/a: 01 maj 2021, 14:21
Re: Covid-19 Vakcine
Kako ide revakcinacija jel mora biti ista vakcina kao prva mislim proizvodjac? 
0
ALPHA ET OMEGA
