All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Nauka, dostignuća i otkrića
Moderator: Socrates
Avatar
SmokingMan
Sleepless FM
Sleepless FM
Reactions: 7686
Postovi: 5634
Pridružen/a: 27 jul 2020, 17:06
Lokacija: Always cheerful, even when i asleep.

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la SmokingMan »

Evo ga i kratki timeline, prikaz trenutka kada je galaksija Andromeda (Messier 31) prošla kroz beam satelitske antene.


1
1 slika
slika
Avatar
Heidi
Lemon Addict
Lemon Addict
Reactions: 22582
Postovi: 15606
Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
Lokacija: Kosmicki raspor

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la Heidi »

Sjajna Nova u Herkulu

slika

Ljetnja konstelacija Herkula je bogatija za još jedan sjajan nebeski objekat poznatiji kao Nova (Stella Nova ili ti Nova zvezda).



Otkrivena je tokom jučerašnjeg dana od strane Japanskog posmatrača Seiđija Uede (Kuširo, Hokaido). Otkriće je načinjeno reflektorskim teleskopom prečnika 16cm F/6,3 i fotoaparatom Canon 6D. Objekat je na granici sazvježđa Orla i Herkula a u trenutku otkrića sjaj je bio 8,4(V) magnituda. Nešto kasnije, uslijedila je potvrda postojanje novog sjajnog objekta na istoj lokaciji od strane Australijskih posmatrača. Takođe, tokom jučerašnjeg dana je spektroskopskim posmatranjima potvrđeno da je riječ o Novi. Potvrda je slijedila od strane Italijanskih astronoma iz Vareza a na osnovu nalaza iz Ešelovog spektra visoke rezolucije (postignuta rezolucija 20.000 u opsegu talasnih dužina od 4250 do 8900 Angstrema, područje vidljive svjetlosti i bliske infracrvene oblasti) uz pomoć teleskopa prečnika 840 centimetara. Od tada, novo otkriveni tranzijentni objekat TCP J18573095+1653396 nosi naziv Nova Herkula 2021.


https://www.astronomerstelegram.org
2
2 slika
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Avatar
Heidi
Lemon Addict
Lemon Addict
Reactions: 22582
Postovi: 15606
Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
Lokacija: Kosmicki raspor

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la Heidi »

Približava nam se megakometa


slika


Nedavno sam pisao o Ortovom oblaku i neistraženom području Sunčevog sistema koje Zemljani zovu Kajperov pojas, i istakao da tamo postoji more ledenih objekata svih vrsta. Iako hipotetička Planeta 9 još nije pronađena, na rubnim delovima našeg sistema svakako postoje neki veliki objekti. Jedan od primera ovog skrivenog bogatstva je nedavno otkriće 2014 UN271, 'komete' koja obećava obaranje višestrukih rekorda. Objekat je prvi put viđen 2014. godine zahvaljujući kampanji za posmatranje DES (Dark Energy Survey), studiji usmerenoj na analizu tamne energije pomoću 4-metrskog teleskopa Víctor M. Blanco, smeštenog u Čileu. Teleskop, opremljen kamerom DECam (Dark Energy Camera), promatra velika područja neba – 2,2° – u vidljivom i infracrvenom području, što ga čini veličanstvenim instrumentom za otkrivanje asteroida i kometa. DES kampanja započela je u avgustu 2013. i završila se u januaru 2019. Nakon završetka kampanje, istraživači Pedro Bernardinelli i Gary Bernstein otkrili su 2014 UN271 kada su počeli s analizom ogromne količine podataka koje je prikupio DES.
astronomija.org
2
2 slika
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Avatar
Sarajka
Etablirani član
Etablirani član
Reactions: 4840
Postovi: 3867
Pridružen/a: 23 jul 2020, 21:48

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la Sarajka »

Sretno @Sleepy Joe.
1
1 slika
A sad adio :sara
Avatar
SmokingMan
Sleepless FM
Sleepless FM
Reactions: 7686
Postovi: 5634
Pridružen/a: 27 jul 2020, 17:06
Lokacija: Always cheerful, even when i asleep.

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la SmokingMan »

slika


Nova studija koju su naučnici sproveli uz pomoć niza antena Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) ukazuje kako se prethodno izmješteni gasovi mogu ponovo vratiti natrag u Galaksije, potencijano usporavajući process uništenja galaksije putem procesa RAM pritiska, i stvarajući jedisntvene struktue koje su više otporne na njen utjecaj.

“Večina prethodnog izučavanja galaksija ogoljenih putem RAM pritiska je bio usmjeren na material koji je bio izvučen iz galaksija. U novoj studiji mi vidimo kako dio plina, koji je umjesto da je bio izbačen iz galaksije i nikada se ne vrati nazad u njenu strukturu, se ponaša poput bumeranga koji se ipak nakon procesa izbačaja iznova vraća u sastav strukture galaksije. Kombinovnjem Hubble i ALMA podataka visoke rezolucije moći ćemo dokazati kako se ovaj proces uistinu dešava.” – izjavio je Vilijam Kramer, astronom sa državnog univerziteta Arizona, kao i vodeći autor nove studije.

RAM pritisak se odnosi na proces istiskivanja gasa iz galaksija. Ostavljajući je bez materijala potrebnog za formiranje novih zvijezda. Kako se pojedinačne galaksije kreću kroz skupinu galaksija,zagrijani gas, poznat i kao intra-klasterni mediji, djeluje poput snažnog vjetra, potiskivajući gas iz galaksija u pokretu. Tokom vremena, ovaj process će galaksije provesti kroz period “gladovanja” a i na kraju “smrti” nekada aktivnih galaksija. RAM pritisak koji može ubrzati životni ciklus galaksija, ali i promjeniti količinu molekularnog gasa unutar njih, je od iznimne važnosti za naučnike koji proučavaju život, sazrijevanje i smrt galaksija.

“U smulacijama smo vidjeli kako sav gas ne biva istisnut iz galaksije kroz ovaj process, jer samo gas mora doseći brzinu bijega, kako se opet ne bi vratio u sastav galaksije. Vjerujemo kako ponovno prirastanje gasa dolazi iz oblaka gasa koji su putem RAM pritisak izbačeni iz galaksije, jer isti nisu uspjeli doseći brzinu bijega. Ako pokušavate predvidjeti kojom će brzinom galaksija toko vremena prestati stvarati nove zvijezde, onda vi želite da saznate koliko je RAM pritisak učinkovit prilikom uklanjanja gasa izvan galaksije. Ukoliko niste upoznati sa tim kako se gas može vratiti natrag u galaksiju te se nastaviti reciklirati, formirajući nove generacije zvijezda, onda će te sigurno pretjerati pri procjeni životnog vijeka zvijezda ali i njihovog umiranja. Posjedujući dokaz o ovome procesu znači i više preciznijih vremenskih rokova životnog ciklusa galaksija.” – izjavio je Džef Keni, astronom sa univerziteta Yale, ujedno i ko-autor ove studije.

Novija studija obuhvata galaksiju NGC 4921 – štrafastu spiralnu galaksiju, ujedno i najveću spiralnu galaksiju u skupini galaksija Coma – smještenu na udaljenosti od 320 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, u pravcu sazvijeđa Coma Berenices. NGC 4921 je od posebnog interesa za naučnike koji proučavaju efekat RAM pritiska, jer su dokazi o samom procesu i njegovim brojnim posljedicama brojni.

“RAM pritisak pokreće proces formiranja zvijezda na strain galaksije na kojoj ovaj efekat ima navjeću utjecaj. Iznimno je lahko identfikovati NGC 4921 jer unutar nje postoji mnogo mladih plavih zvijezda na strani galaksije gdje ovaj process ima svoj najveći utjecaj” – izjavio je Kramer

Džef Keni dodaje kako je utjecaj RAM pritiska unutar ove galaksije stvorio jako, vidljivo razgraničenje između područija u kojem je prisutna prašina i podoručijama u kojem ona nije prisutna. “Postoji jaka linija prašine, i izvan nje gotovo da i ne postoji gas unutar galaksije. Smatramo kako je taj dio galaksije bio gotovo u optpunosti očišćen putem RAM pritiska.”

Koristeći se Band 6 reciverom telskopa AMLA naučnici su mogli izdvojiti ugljen monoksd, ključni sastojak uz pomoć kojeg su se mogli promatrati dijelovi galaksije lišeni gasa, kao i ona područija gdje se odvijao ponovni prirast gasa. “Znamo kako je većina molekularnog gasa u galaksijama prisutna u formi vodika, međutim, molekularni vodik je iznimno teško promatrati izravno. Ugljen moniksid se često koristi kao zamjena prilikom proučavanja molekularnog gasa u galaksijama, iz razloga što ga je iznimno lahko proamtrati.” – Izjavio je Kramer

Sposobnost da se vidi veći dio galaksije, čak i u njenom najslabijem stanju, otkriva zanimljive strukture koje su vjerojatno nastale u procesu kretanja gasa. “Čini se kako RAM pritisak formira jedinstvene strukture, ili filamente unutar galaksija koje predstavljaju tragove o tome kako se galaksija razvijala pod utjecajem vjetra Ram pritiska. U slučaju NGC 4921, ove strukture imaju upečatljivu sličnost sa poznatom maglicom, stubovima stvaranja, iako u znatno većim razmjerama. Smatramo kako su strukture podržane magnetnim poljima koji ih sprečavaju da sa ostatkom gasa budu uklonjene iz galaksije.”– Izjavio je Kramer

Promatranja otkrivaju kako su ove strukture više od pukih komadića gasa i prašine: a filament je sadrže u velikim količinama. “Ovi filament su znatno teži i “ljepljiviji” - i oni se za svoj material drže mnogo čvršće nego što to u stanju da učini ostatak galaktičkog interstellarnog medija – i čini se kako su povezane sa tim velikim grebenima prašine.” – Izjavio je Keni.

Iako ovo predstavlja značajan napredak, rezultati studije su samo polazna tačka za Karamera i Kenija, koji su ispitivali samo jedan mali dio galaksije. “Ukoliko želimo da predvidimo stopu smrtnosti galaksije, te stopu rađanja novih zvijezda, mi trebamo shvatiti je li i koliko materijala koji stvara zvijezde, izvorno izgubljeno pod utjecajem Ram pritiska. Ova promatranja su izvršena samo na jednom kvadrantu galaksije NGC 4921, a vjerovatno se još više gasa vraća nazad u neke druge kvadranta. Iako smo potvdrili kako se nešto od oduzetog gasa može opet vratiti natrag galaksiju, potrebna su nam dodatna istraživanja kako bi smo kvantificirali kolika se količina gasa vraća natrag galaksiju, te koliko je, kao rezultat toga, formirano novih zvijezda.” – Izjavio je Kramer.
0
slika
Avatar
SmokingMan
Sleepless FM
Sleepless FM
Reactions: 7686
Postovi: 5634
Pridružen/a: 27 jul 2020, 17:06
Lokacija: Always cheerful, even when i asleep.

Mliječni put ima 3.000 svjetlosnih godina dug rascjep unutar jednog od njegovih krakova, a astronomi ne znaju zašto.

Post Postao/la SmokingMan »

slika

slika



Prijelom sadrži stotine hiljada zvijezda koje pri jednom dramatičnom uglu strše izvan spiralnog kraka Mliječnog puta, spiralnog kraka Sagittarius.Spiralni krak Mliječnog puta Sagittarius se izvija iz samog središta galaksije, formirajući obilazeću magristralu gasa, protežući se svojom dužinom na desetke hiljada svjetlosnih godina. Sama dužina ovoga galaktičkog kraka je istačkana milijardama sjajnih zvijezda, koje se naočigled zajedno kreću duž iste uvijene staze. Međutim, astronomi su nedavno oktrili nešto sasvim neobično – “prekid” unutar galaktičkog spiralnog kraka, koji se okomito probija kroz spiralni krak, poput iverja koje proviruje kroz komad drveta.

Svojojm dužinom od 3.000 svjetlosnih godina, ovaj “zvijezdani iver” čini samo jedan mali dio od cjelokupne veličine Mliječnog puta (čiji prečnik iznosi 100.000 svjetlosnih godina). Novootkivena pukotina je prva bitnija struktura koja, prema studiji objavljenoj 12.og Jula u žurnalu Astronomy & Astrophysics, remeti uniforman izgled galaktičkog spiralnog kraka Saggitarius.

Ova struktura je samo mali dio Mliječnog puta, međutim, ona bi nam mogla kazati nešto neuobičajeno o galaksiji u cijelini. U konačnici, ovo nas podjseća kako postoje mnoge nepoznanice o stukturi velike razmje unutar Mliječnog puta, tako da mi moramo obratiti pažnju na detalje ako želimo shvatiti širu sliku situacije.” – izjavio je ko-autor studije i astrofizičar sa univerziteta u Viskonsinu, Robert Benjamin

“Iver”, koji se još naziva ostrugom ili perom, započinje na udaljenosti od oko 4.000 svjetlosnih godina od Sunca, a zatim upada u jedan dio posebnog poznatog kraka naše galaksije, Sagittarius; regije koja sadrži četiri dobro poznate maglice, maglicu Omega, Trifid, Lagunu, te orlovu maglicu. Uprkos dobroj vidljivosti ovog dijela našim teleskopima na Zemlji, astronomi nisu ni pretpostavljali kako nešto nije uredu sa ovim područijem, sve dok nisu usporedili podatke iz dva nedavna istraživanja zvijezda u tom područiju.

Koristeći se podacima NASA.inog svemirskog opservatorija Spitzer, kao i podacima satelita Europske svemirske agencije (ESA), Gaia, autori nove studije analizirali su brzinu te ugao nagiba razlilčith regija unutar galaktičkog kraka Sagittarius. Otkrili su da je, dok je glavni galaktički krak ranije imao nagib od oko 12 stepeni, dio sa pukotinom imao ugao od čak 60 stepeni, stršeći gotovo okomito izvan okolnog galaktičkog kraka.

Osim istaknutog ugla nagiba pukotine, čini se kako se stotine hiljada zvijezda unutar ove pukotine kreću istom brzinom i u istom smjeru, što ukazuje kako su se tamošnje zvijezde formirale u gotovo istom periodu, te da je na sve njih utjecala ista gravitacijska sila. Drugim riječima, neka spoljašnja sila je ove maglice povukla u jednu izduženu, ravnu liniju, koja presjeca tok ostatka galaktičkog kraka Sagittarius.
0
slika
Avatar
SmokingMan
Sleepless FM
Sleepless FM
Reactions: 7686
Postovi: 5634
Pridružen/a: 27 jul 2020, 17:06
Lokacija: Always cheerful, even when i asleep.

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la SmokingMan »

Teleskop na kojem smo završili sve probe će nosti naziv Amateur Neutral Hydrogen Line Antenna (ANHLA)

Ostala je još nabavka manje zahtjevnog hardvera, a to će biti najdalje završeno do kraja Oktobra.
2
1 slika 1 slika
slika
Avatar
Heidi
Lemon Addict
Lemon Addict
Reactions: 22582
Postovi: 15606
Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
Lokacija: Kosmicki raspor

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la Heidi »

Tamna materija


slika


Svi smo čuli onu poznatu rečenicu koju izgovara najpopularniji federacijski kapetan Jean-Luc Picard iz serijala Zvjezdane staze: “Svemir, konačna granica” i žudjeli smo doći do te granice i preći ju. Nažalost, daleko smo od vremena stvarnog osvajanja svemirskih prostora i moramo se za sada zadovoljiti pustolovinama junaka iz spomenutog i sličnih serijala.

Nova računanja i tajanstvena tamna materija

Skupina američkih astrofizičara ponovila je mjerenja vezana uz količinu materije prisutne u svemiru, i dala, do sada, najprecizniji podatak o njezinoj količini. Rezultat je objavljen u časopisu Astrophysical Journal, u kojem piše da je riječ o količini od oko 30 posto vidljive materije. Ostatak od oko 70 posto čini tamna, nevidljiva materija koja bi trebala biti odgovorna za širenje svemira. Iz ove računice proizašlo bi da je tamna tvar dominantna iako njezino postojanje nije dokazano. Za tamnu tvar velik dio javnosti smatra da je sazdana od dosada nama nepoznatih subatomskih čestica koje podrazumijevaju energiju.

Grozdovi galaksija


Tako su znanstvenici usavršavali već 90 godina staru tehniku izračunavanja količine materije u svemiru. Za što točnije izračunavanje važno je znati da u svemiru egzistiraju grozdovi galaksija, odnosno sustavi koji u sebi sadržavaju velik broj zvijezda, njihovih ostataka i materije. Prvi koji je razvio ovu tehniku računanja bio je švicarski astronom Fritz Zwicky. On je posumnjao na postojanje tamne materije u skupinama galaksija još u davnim tridesetim godinama prošlog stoljeća. Uočio je da sama materija galaksije nije dovoljna za držanje drugih galaksija na okupu. Na osnovu njegovih hipoteza tim znanstvenika je razvio uređaj GalWeight, koji utvrđuje koje galaksije pripadaju kojoj skupini, je li riječ o udaljenijim ili bližim galaksijama. Taj uređaj je primijenjen na najpreciznijoj trodimenzionalnoj karti svemira (Sloan Digital Sky Survey), te su izmjerili masu oko 1800 galaksija. Na osnovu kompjuterskih simulacija utvrdili su da galaksije s malo grozdova imaju premalo materije, dok one s njih puno ih imaju u velikoj količini.

Postoji li uopće tamna tvar?


Koliko je naše poznavanje svemira ograničeno pokazuje i nova teorija koja smatra da tamna tvar ne postoji. U tom kontekstu traže se novi odgovori, poput onoga može li se tzv. tamna tvar objasniti drugačijim zakonima, poput zakona gravitacije.

Neovisno o postojanju tamne materije ili ne, širenje svemira daje nazrijeti buduću neveselu sudbinu svemira koji će svojim širenjem dovesti do njegova smrzavanja, što je uzročno posljedično povezano s međusobnim odmicanjem galaksija, u kojem zvijezde ostaju bez pogonskog goriva. No, prvo bi trebalo postići konsenzus po pitanju odnosa tamne materije i gravitacije da bi mogli krenuti dalje, no daleko smo još od avantura federacijskih brodova.

Piše: Sonja Kirchhoffer
1
1 slika
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Avatar
SmokingMan
Sleepless FM
Sleepless FM
Reactions: 7686
Postovi: 5634
Pridružen/a: 27 jul 2020, 17:06
Lokacija: Always cheerful, even when i asleep.

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la SmokingMan »

Tamna materije i Tamna energija su apstraktne stvari iz astrofizike, međutim iako ne postoje izravni dokazi o njihovom hemijskom sastavu, poznat je mehanizam koje ove iluzivne tvari veoma efikasno ispoljavaju na velikim saklama. Prijerice da drže velike konglomerate galaksija unutar malih i velikih skupina, veće skupine imaju svoje središnje tačke gravitacije, u formi velikih atraktora, kao što što teoretski postoji i onaj koji se nalazi negdje, po procjeni, između Miliječnog puta i Andromde.

Gravitacija sama sama po sebi ne ispoljava vidljivo fizičko iskrivljene geometrije, jer Univerzum nije klasični geometrijski oblik u smislu da možemo reći kako je barem naš lokalni univerzum klasični mjeruh, ili dio sićušne površine globalnog mjeruha Univerzuma, uglavnom 99% nevidljivog nama. Po principu opšteg relativiteta, samo iskrivljenje prostora se manifestuje u vidu djelovanja gravitacvije na svoje okruženje, čiji učinak ovisi o masi tijela, na svjelost, odnosno fotone, elektromagnetnu radijaciju, koju dati objekat iskrivljuje na putu od izvora do krajnjeg posmatrača.

Ali ono što je naintrigantije kada se govori o Tamnoj materiji, kao takmac odbojnoj sili Tamne energije, je da i sama, po određenim brojem studija, učestuvije u održavanju morfološke strukture galaksija, što po teoriji gravitacija sama ne bi mogla održati. Shodno da se sva tijela unutar određene galaksije kreću nasumično pri različitim brzinama i pravcima, treba napomenuti kako spoljašnji dijelovi galaksija obično kasne za rotacijom ostatka galaktičke strukture, posebice dijelova bliže samoj jezgri.

U globalu, treba imati u vidu da se održivost i sama definicija ovog pojma tek treba istražiti u domenu kvatne gravitacije i kvatne hromodinamike, jer sve smo bliže tome kako je klasična fizika objasnila samo fudamentalnu prirodu fizike čestice, kroz osnovne interakcije i različite raspade, naravno u susardnji sa 4 poznate sile prirode koje same određuju na koji se način čestice vežu i raspadaju na svoje konstituivne dijelove, kvarkove.
0
slika
Avatar
Heidi
Lemon Addict
Lemon Addict
Reactions: 22582
Postovi: 15606
Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
Lokacija: Kosmicki raspor

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la Heidi »

The full Hunter’s Moon is October 20

slika
The Hunter’s Moon is the full moon after the Harvest Moon (which is the full moon nearest the September equinox). Here’s the 2017 Hunter’s Moon over Bloomington, Indiana, via Ken Meadows.


In western skylore, the Hunter’s Moon is name for the full moon following the Harvest Moon. It’s usually in October, but in some years falls in early November. In 2021, October’s full will rise on October 20 for most of the world. We in the Northern Hemisphere will call it our Hunter’s Moon. Eastern Australia and New Zealand will see the full moon on October 21. The Hunter’s Moon will be 100-percent lit on October 20 at 14:56 UTC; translate UTC to your time. For North America, the moment of full moon is 10:56 am EDT or 7:56 am PDT on October 20. So, if you’re up before sunrise on Wednesday morning, October 20, the full Hunter’s Moon will be setting. On both the evening of October 19 and 20, the moon will be more than 99-percent lit as it ascends in the east.

Every full moon has a slew of nicknames, and most are tied to months of the year. However, some moon names, such as the Harvest and Hunter’s Moons, are tied to seasons. The Harvest Moon is the full moon closest to the autumnal equinox. With the autumnal equinox in the Northern Hemisphere occurring on September 22 or 23, that puts most Harvest Moons in the month of September. But every three years the Harvest Moon is in early October. In North America, the Harvest Moon was a time when the bright moon meant farmers could stay out later, working in their fields, gathering in the crops before the first freeze. When the harvest was over, the farmers would turn to hunting deer and other animals to bolster their food stores before winter; thus, the Hunter’s Moon.

slika

The West’s Hunter’s Moon is sometimes celebrated as Kartik Purnima in India. In 2021, the dates vary a bit. The festival will come around the November full moon (night of November 18-19 in India). Swami Krishnananda in Ranchi, India, captured this photo during Kartik in 2017. Thank you, Swami Krishnananda!

What makes a Hunter’s Moon special?

Nature is particularly cooperative around the time of the autumn equinox to make the fall full moonrises unique. On average, the moon rises about 50 minutes later each day. But when a full moon happens close to the autumnal equinox – either a Harvest or a Hunter’s Moon – the moon (at mid-temperate latitudes) rises only about 30 to 35 minutes later daily for several days before and after the full moon. The reason is that the ecliptic – or the moon’s orbital path – makes a narrow angle with the evening horizon around the time of the autumn equinox.

The result is that there’s a shorter-than-usual lag time between successive moonrises around the full Hunter’s Moon.

Early evening moonrises make every Hunter’s Moon special. Every full moon rises around sunset. After the full Hunter’s Moon, you’ll see the moon ascending in the east relatively soon after sunset for a few days in a row at northerly latitudes.

If you’re in the Northern Hemisphere, look for the moon to be bright and full-looking for several nights from around October 18 to the 21. Around all of these nights, you’ll see a bright round moon in your sky, rising around the time of sunset, highest in the middle of the night.

slika

Here in the Northern Hemisphere, it’s autumn now. That means the ecliptic – or sun and moon’s path – makes its narrowest angle with your horizon in early evening. Image via ClassicalAstronomy.com.

slika
When the angle of the ecliptic is narrow, the moon rises noticeably farther north on your horizon from one night to the next. So there’s no long period of darkness between sunset and moonrise. In other words, around the time of an autumn full moon, many people see the rising moon ascending in the eastern sky in twilight, for several evenings in a row. If you’re in the Southern Hemisphere, your evening ecliptic is nearly perpendicular to your early evening horizon now. You’ll see the full moon rise in twilight, but the next night’s moon come up in darkness, much later at night. Image via ClassicalAstronomy.com

Find the time of moonrise in your location


My favorite source of moonrise times is the Custom Sunrise Sunset Calendar. Once you get to that page, be sure to click the box for “moon phases” and “moonrise and moonset times.”

Is a Hunter’s Moon bigger or brighter?

No. The Hunter’s Moon is just an ordinary full moon with a special path across our sky. Still, many of us do think the Hunter’s Moon looks bigger … or brighter … and more orange than usual. Why?

It's because the Hunter’s Moon has a powerful mystique. Many people look for it shortly after sunset around the time of full moon. After sunset around any full moon, the moon will always be near the horizon … because full moons rise at sunset. It’s the location of the moon near the horizon that causes the Hunter’s Moon – or any full moon – to look big and orange in color.

Orange moon near the horizon. The orange color of a moon near the horizon is a true physical effect. It stems from the fact that, when you look toward the horizon, you’re looking through a greater thickness of Earth’s atmosphere than when you gaze up and overhead. The atmosphere scatters blue light – that’s why the sky looks blue. The greater thickness of atmosphere in the direction of a horizon scatters blue light most effectively, but it lets red light pass through to your eyes. So a full moon near the horizon – any full moon near the horizon – takes on a yellow or orange or reddish hue.

Big moon near the horizon. The bigger-than-usual size of a moon seen near the horizon is something else entirely. It’s a trick that your eyes are playing – an illusion – called the Moon Illusion.

slika
Rising Hunter’s Moon. Photo by Abhinav Singhai, 2014.

How did the Hunter’s Moon get its name?


There are many stories surrounding the names of the moons, including the Hunter’s Moon. From a practical standpoint, the Harvest Moon and subsequent Hunter’s Moon provided light in the evenings for farmers and hunters to finish their tasks.

In autumn, the full Harvest Moon and the nearly full moons on the evenings before and after all rise very close to sunset. The sky transitions from sunlight to moonlight without much darkness, so farmers can keep working straight into the evening. A month later, after the harvest ended, the full Hunter’s Moon illuminated prey, scooting along in the stubble left behind in the fields.

Who named the Harvest and Hunter’s Moon?


Those names probably sprang to the lips of farmers and hunters throughout the world, on autumn evenings, at times of the full moon.
slika
Full Hunter’s Moon rising over the Bothnian Sea, Sweden, on November 4, 2017, via Jörgen Norrland Andersson.

A note to those in the Southern Hemisphere

If you’re in the Southern Hemisphere, your Harvest and Hunter’s Moons center on the March equinox, your autumn equinox. Much of what we say in his post – the general information about Harvest and Hunter’s Moons – applies to you, too… next March and April. Right now, your full moon will be doing the opposite of a Hunter’s Moon. That is, for the Southern Hemisphere around the time of the September and October full moons, there’s a longer-than-usual time between moonrises on successive nights.

Bottom line: You can find the date and time of the Northern Hemisphere’s full Hunter’s Moon for October 2021, and then learn why this annual moon brightens the evening for a string of days.

EarthSky
1
1 slika
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Avatar
Heidi
Lemon Addict
Lemon Addict
Reactions: 22582
Postovi: 15606
Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
Lokacija: Kosmicki raspor

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la Heidi »

Brian Greene - What Was There Before The Big Bang?

Američki teoretski fizičar, Brian Greene objašnjava različite hipoteze o uzroku velikog praska. Brian Greene je odličan naučni komunikator i čini složene kosmološke koncepte lakšim za razumijevanje.

Jednaod uobičajenih zabluda o modelu Velikog praska je da u potpunosti objašnjava porijeklo univerzuma. Međutim, model Velikog praska ne opisuje kako su energija, vrijeme i prostor nastali, već opisuje nastanak sadašnjeg svemira iz ultra gustog i visokotemperaturnog početnog stanja. Pogrešno je vizualizovati Veliki prasak upoređujući njegovu veličinu sa svakodnevnim predmetima. Kada se opiše veličina univerzuma u ​​Velikom prasku, to se odnosi na veličinu posmatranog univerzuma, a ne na cijeli univerzum.
0
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Avatar
SmokingMan
Sleepless FM
Sleepless FM
Reactions: 7686
Postovi: 5634
Pridružen/a: 27 jul 2020, 17:06
Lokacija: Always cheerful, even when i asleep.

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la SmokingMan »

0
slika
Avatar
SmokingMan
Sleepless FM
Sleepless FM
Reactions: 7686
Postovi: 5634
Pridružen/a: 27 jul 2020, 17:06
Lokacija: Always cheerful, even when i asleep.

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la SmokingMan »

Prevallio prvih milion kilometara..... :cool

slika
0
slika
Avatar
toxic
Etablirani član
Etablirani član
Reactions: 9937
Postovi: 4163
Pridružen/a: 14 dec 2020, 15:55
Lokacija: My Own World

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la toxic »

Venera i Saturn bas scary zvuce :heidi2

1
1 slika
⇻ Nᴏᴛ Aʟʟ Wʜᴏ Wᴀɴᴅᴇʀ Aʀᴇ Lᴏsᴛ ⇺
Avatar
Heidi
Lemon Addict
Lemon Addict
Reactions: 22582
Postovi: 15606
Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
Lokacija: Kosmicki raspor

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la Heidi »

Masovni pomor američkih satelita

slika

Na našem smo portalu u više navrata pričali o svemirskom vremenu. O vremenu za koje nam se čini kako se nas ovdje „dole“ na Zemlji ne dotiče, objavljivali smo i prognoze svemirskog vremena. Pričali smo o opasnostima i utjecaju istog na našu, tehnološku, civilizaciju. Pričali smo i o „prodavanju jabuka“ upakiranih u priču „muda pod bubrege“. U prevrtljivoj veljači amerikancima se dogodilo svemirsko vrijeme, i to u blagom, jako razblaženom izdanju. Njihovi su bogovi pali na tjeme, sprženi ognjem, doslovce.

Trećeg dana ovog mjeseca sa raketodroma na Floridi za misiju postavljanja u nisku Zemljinu orbitu 49 novih Starlink satelita uspješno je lansirana raketa Falcon 9. SpaceX objavio je kako su svi sateliti (da, da - to su oni koji nude internet cijelom svijetu a o ostalim (glavnim) zadaćama službeno nisu nikad objavili niti zarez). Sve je bilo divno i krasno. Zauzeli su svoje početne orbite na 210km iznad razine mora te su u narednim danima vlasititim motorima podignuti svoju visinu na 540km. Zahvaljujući prirodi nevelika svemirska oluja koju je generiralo Sunce odlučila je, poput Gandalfa u LOTR serijalu, reći; Dalje neće moći!

Sunčeve flare, geomagnetska oluja koja je proteklog tjedna pogodila naš planet poigrala se sa američkim satelitima. Od njih 49 u prvoj rundi nokautom je srušeno njih najmanje četrdeset! Preostalima iz ove serije slijedi isti scenario. Na video i foto materijalima koji su snimljeni diljem svijeta jasno se vidi kako deseci letjelica ulaze u atmosferu te u vatrenoj buktinji bivaju pretvoreni u prah i pepeo.

Evo linka kako to izgleda;

Sunce se kreće prema maksimumu aktivnosti. Geomagnetskih oluja i sve što s njima slijedi u Zemljinom neposrednom okružju biti će sve više i sve jačih. Stoga dobro pogledajte iznad glave na noćnom nebu. Nimalo neće biti rijetko vidjeti buktinje na nebu, slično ali slabijeg sjaja i sporijih brzina od situacija kada na noćnom nebu gledamo meteore.

Starlink sateliti SpaceX-a prijetnja su sigurnosti u svemiru, stvaraju enorman broj velikih letjelica (na tisuće, planirano na desetke tisuća!) koje vršljaju orbitom. Problem svemirskog smeća sa njima je postao prvorazredni problem. Već danas ugrožavaju lansiranje robotičkih znanstveno-istraživačkih misja ka drugim svjetovima. Opasnos su koja će tek izbiti na svjetlo dana i za misije u kojima sudjeluje čovjek. Prijete totalnoj devastaciji vizure iskonskog noćnog neba. Čak dvadeset posto materijala koje astronomi diljem svijeta sakupljaju svojim teleskopima (pa čak i teleskopima u svemiru!) uništeno je ili djelomično uništeno opstrukcijom koju ove letjelice rade na fotografijama. Zvučati će pomalo bizarno kad kažem/o kako je lijepo gledati uništenje svemirskih letjelica koje su svoje mjesto pod Suncem našle zbog gramzljivosti kapitala i onog što nije rečeno niti zarezom u njihovom civiju. Priroda će se prije ili poslje pobrinuti za sve. Pitanje je samo koliku žrtvu suvremenici moraju podnjeti prije nego se to dogodi. Laički, Starlink i slične konstelacije satelita najpreciznije bismo mogli opisati bespotrebno i bezrazložno kao pucanje u vlastitu nogu, sa dum-dum projektilima. GO, DOWN!

Astronomija.org
1
1 slika
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Avatar
SmokingMan
Sleepless FM
Sleepless FM
Reactions: 7686
Postovi: 5634
Pridružen/a: 27 jul 2020, 17:06
Lokacija: Always cheerful, even when i asleep.

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la SmokingMan »

Inače ti sateliti s vremenana vrijeme astrografima uništavaju kadrove, tako što na fotografijama ostavljaju uočljive tragove putanja pri dužoj expoziciji.....

slika
0
slika
Avatar
Heidi
Lemon Addict
Lemon Addict
Reactions: 22582
Postovi: 15606
Pridružen/a: 29 jul 2020, 13:50
Lokacija: Kosmicki raspor

Re: All about Astronomy: sazviježđa, ostala nebeska tijela, pojave i teorije nastanka Univerzuma

Post Postao/la Heidi »

0
I am tired of flimsy friends and submissive companions I die to walk with the brave.
Odgovori

Natrag na “Nauka”