Jači je od sudbuneeeee
SNSD/ Milorad Dodik
Re: SNSD/ Milorad Dodik
Jesu li sankcije samo osnažile Dodika?
Nije se izgleda ni počešao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon rezolucije evropskog parlamenta kojom se od Evropske unije traže sankcije protiv njega. To je, kaže, znak nemoći. Riječ o čovjeku za kojeg se veže riječ moć i koji formira vlast.
Nije prvi put da se Miloradu Dodiku prijeti sankcijama u Evropskom parlamentu, no da bi one zaista bile finalizirane potrebna je podrška svih 27 ministara Evropskog vijeća što je malo vjerovatno obzirom na poznate stavove, uz ostalog i mađarskog premijera Viktora Orbana Sveobuhvatne sankcije protiv Dodika zatražili su prethodno poslanici u EP koji se direktno bave Bosnom i Hercegovinom, a nakon što je 9. januara održana zvanična proslava “Dana Republike Srpske”, odlikovan Vladimir Putin.
“EP ponavlja svoj poziv na usvajanje ciljanih sankcija protiv destabilizirajućih aktera u Bosni i Hercegovini (BH), uključujući one koji ugrožavaju njen suverenitet i teritorijalni integritet, posebno Milorada Dodika”, rekao je David McAllister, autor rezolucije.
Ponovio je kako se EU treba jedinstveno suprotstaviti uticaju koji dolazi iz Rusije.
“Svih šest zemalja na Balkanu imaju evropsku perspektivu. Ali moramo da budemo prisutni na terenu kako bismo se suprotstavili ovom zloćudnom negativnom uticaju koji dolazi od Rusije i drugih. Jer ako mi ne budimo, naše mjesto popuniće neko drugi”, dodao je.
Nije dugo trebalo. Milorad Dodik napisao je na svom twitter nalogu da je kažnjavanje znak nemoći i da bira da misli svojom glavom. Njegov savjetnik Radovan Kovačević dodaje: “EU ne može da uvede sankcije bez konsenzusa svih članica i to smo vidjeli i prošle godine. No bez obzira na to mi želimo dijalog sa EU, mi smo zemlja koja je kandidat za članstvo u EU. To nije način da se komunicira sa demokratski izabranim liderima jedne zemlje”.
Za razliku od EU koja je sankcionisala nekoliko projekata prema RS, SAD, ali i Velika Britanija bile su odlučnije. Milorad Dodik prvi put se našao na američkoj crnoj listi još 2017. godine i to zbog sprovođenja referenduma o 9. januaru. Sankcije su proširene prošlog januara, nekoliko mjeseci kasnije uslijediće i one Velike Britanije, no što se promijenilo, malo toga zapravo.
“Onog momenta kada vlast bude do kraja formirana, kada na stol dođu prvi zakoni bitni za BiH, mi ćemo se vratiti tamo gdje smo bili prije godinu, ili dvije. To mi iskustvo na žalost govori. Tome svjedoči i ovakva politika SNSD-a koja je tvrda na imovini, vidjeli ste što se desilo sa Zakonom o nepokretnoj imovini RS. Imamo ponovo i ovu proslavu neustavnog 9. januara i sve izjave oko toga. Je l’ to dobar osnov za vođenje bolje politike i prosperitetne države, ja to naprosto ne vidim”, upozorava ugledna banjalučka novinarka Gordana Katana.
Politički analitičar i sociolog Slavo Kukić kaže da je “učinak američkih sankcija je nikakav”.
“Od starta sam upozoravao da mora biti sankcionisan čitav krug Dodikovih političkih suradnika i njegova logistika u gospodarstvu. Te identične mjere trebala je poduzeti i Europska unija. Sve to je izostalo i učinak je onakav kakav je morao biti Dodik je danas na konju više nego što je bio prije godinu dana”, kaže Kukić.
Rezolucija izražava zabrinutost u vezi sa sadržajem i “načinom na koji su izmijenjeni izborni zakon BiH i Ustav FBiH, s obzirom na to da je visoki predstavnik za BiH izmjene predložio na dan izbora, što bi moglo ugroziti demokratski legitimitet i učvrstiti etno-nacionalizam”, David McAllister na svom twitter nalogu potvrdio je i kako će se 24. januara Christian Schmidt sudjelovati u raspravi koja će biti održana upravo u Evropskom parlamentu.
Zanimljiv je i dio koji se odnosi na rad komesara za proširenje Olivera Varheljija i “navoda kako namjerno nastoji da zaobiđe ulogu demokratskih reformi i reformi vladavine prava u zemljama koje hoće da se pridruže Uniji”. S tim u vezi, zatraženo je pokretanje nezavisne i nepristrasne istrage.
U međuvremenu u BiH je nastavljen proces uspostave vlasti od političkih snaga koje je uz ostalo pozdravila i ohrabrila i Evropska unija. Kolegij Predstavničkog doma PS odlučio naredne sedmice biće održana sjednica na kojoj će se potvrditi Vijeće ministara BiH.
Nije se izgleda ni počešao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon rezolucije evropskog parlamenta kojom se od Evropske unije traže sankcije protiv njega. To je, kaže, znak nemoći. Riječ o čovjeku za kojeg se veže riječ moć i koji formira vlast.
Nije prvi put da se Miloradu Dodiku prijeti sankcijama u Evropskom parlamentu, no da bi one zaista bile finalizirane potrebna je podrška svih 27 ministara Evropskog vijeća što je malo vjerovatno obzirom na poznate stavove, uz ostalog i mađarskog premijera Viktora Orbana Sveobuhvatne sankcije protiv Dodika zatražili su prethodno poslanici u EP koji se direktno bave Bosnom i Hercegovinom, a nakon što je 9. januara održana zvanična proslava “Dana Republike Srpske”, odlikovan Vladimir Putin.
“EP ponavlja svoj poziv na usvajanje ciljanih sankcija protiv destabilizirajućih aktera u Bosni i Hercegovini (BH), uključujući one koji ugrožavaju njen suverenitet i teritorijalni integritet, posebno Milorada Dodika”, rekao je David McAllister, autor rezolucije.
Ponovio je kako se EU treba jedinstveno suprotstaviti uticaju koji dolazi iz Rusije.
“Svih šest zemalja na Balkanu imaju evropsku perspektivu. Ali moramo da budemo prisutni na terenu kako bismo se suprotstavili ovom zloćudnom negativnom uticaju koji dolazi od Rusije i drugih. Jer ako mi ne budimo, naše mjesto popuniće neko drugi”, dodao je.
Nije dugo trebalo. Milorad Dodik napisao je na svom twitter nalogu da je kažnjavanje znak nemoći i da bira da misli svojom glavom. Njegov savjetnik Radovan Kovačević dodaje: “EU ne može da uvede sankcije bez konsenzusa svih članica i to smo vidjeli i prošle godine. No bez obzira na to mi želimo dijalog sa EU, mi smo zemlja koja je kandidat za članstvo u EU. To nije način da se komunicira sa demokratski izabranim liderima jedne zemlje”.
Za razliku od EU koja je sankcionisala nekoliko projekata prema RS, SAD, ali i Velika Britanija bile su odlučnije. Milorad Dodik prvi put se našao na američkoj crnoj listi još 2017. godine i to zbog sprovođenja referenduma o 9. januaru. Sankcije su proširene prošlog januara, nekoliko mjeseci kasnije uslijediće i one Velike Britanije, no što se promijenilo, malo toga zapravo.
“Onog momenta kada vlast bude do kraja formirana, kada na stol dođu prvi zakoni bitni za BiH, mi ćemo se vratiti tamo gdje smo bili prije godinu, ili dvije. To mi iskustvo na žalost govori. Tome svjedoči i ovakva politika SNSD-a koja je tvrda na imovini, vidjeli ste što se desilo sa Zakonom o nepokretnoj imovini RS. Imamo ponovo i ovu proslavu neustavnog 9. januara i sve izjave oko toga. Je l’ to dobar osnov za vođenje bolje politike i prosperitetne države, ja to naprosto ne vidim”, upozorava ugledna banjalučka novinarka Gordana Katana.
Politički analitičar i sociolog Slavo Kukić kaže da je “učinak američkih sankcija je nikakav”.
“Od starta sam upozoravao da mora biti sankcionisan čitav krug Dodikovih političkih suradnika i njegova logistika u gospodarstvu. Te identične mjere trebala je poduzeti i Europska unija. Sve to je izostalo i učinak je onakav kakav je morao biti Dodik je danas na konju više nego što je bio prije godinu dana”, kaže Kukić.
Rezolucija izražava zabrinutost u vezi sa sadržajem i “načinom na koji su izmijenjeni izborni zakon BiH i Ustav FBiH, s obzirom na to da je visoki predstavnik za BiH izmjene predložio na dan izbora, što bi moglo ugroziti demokratski legitimitet i učvrstiti etno-nacionalizam”, David McAllister na svom twitter nalogu potvrdio je i kako će se 24. januara Christian Schmidt sudjelovati u raspravi koja će biti održana upravo u Evropskom parlamentu.
Zanimljiv je i dio koji se odnosi na rad komesara za proširenje Olivera Varheljija i “navoda kako namjerno nastoji da zaobiđe ulogu demokratskih reformi i reformi vladavine prava u zemljama koje hoće da se pridruže Uniji”. S tim u vezi, zatraženo je pokretanje nezavisne i nepristrasne istrage.
U međuvremenu u BiH je nastavljen proces uspostave vlasti od političkih snaga koje je uz ostalo pozdravila i ohrabrila i Evropska unija. Kolegij Predstavničkog doma PS odlučio naredne sedmice biće održana sjednica na kojoj će se potvrditi Vijeće ministara BiH.
1
1
