hr.wiki
Pravoslavna crkva je jedna od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je po veličini kršćanska crkva u svijetu. Prema procjenama ima između 225 - 300 milijuna sljedbenika. U prošlosti je bila ujedinjena sa Rimokatoličkom crkvom sve do crkvenog raskola (Velika šizma) 1054. godine. Od tada je bila glavna državna crkva Bizantijskog carstva sve do njegova pada 1453. godine. Danas ima važnu ulogu u europskim, bliskoistočnim, slavenskim i nekim afričkim kulturama. Na čelu Pravoslavne Crkve je Patrijarh. Ona je teritorijalno organizirana na biskupijskom, mjesnom i crkvenom planu.
Smatra se "Jedinom, svetom, čestitom i apostolskom crkvom" čija je glava Isus Krist . Temelj crkvene organizacije je liturgija kroz koju se izražava međusobno jedinstvo svih mjesnih crkava ( autokefalnih i autonomnih ).
Pravoslavna crkva je zajednica 15 pomjesnih autokefalnih crkava i 4 autonomne crkve koje objedinjuju više biskupija šireg područja i u međusobnom su liturgijskom, dogmatskom i kanonskom jedinstvu. Današnji lokalni poredak sljedbenik je ranokršćanskog crkvenog reda Pentarhija (pet drevnih patrijaršija: Jeruzalemska, Antiohijska, Carigradska, Aleksandrijska i Rimska).
Crkveno uređenje počinje od biskupije kao liturgijske zajednice jednog mjesta preko mjesnih vijeća biskupa do crkvenih sabora. Crkvom upravljaju Sveto pismo i Sveta tradicija , pravila sabora i pravila svetih apostola , mjesna vijeća i sveti oci te ustav mjesnih crkava.
Na čelu svih pravoslavnih crkava svijeta, slično rimskom papi koji je poglavar svih katoličkih zajednica, nalazi se Ekumenski patrijarh sa sjedištem u Konstantinopolju (Istanbulu). On je samo "Primus inter pares" "(Prvi među jednakima)" i ni približno nema snagu, moć i autoritet "nasljednika svetog Petra" - pape. Njegov značaj prije svega je u tomu što je moralni autoritet a njegova glavna funkcija je da bude glasnogovornik Pravoslavlja u suradnji sa drugim kršćanskim zajednicma te drugim religijama. Također, on saziva veliki ekumenski koncil pravoslavne crkve te njime predsjeda. "Njegova", Konstantinopoljska patrijaršija, zvana još i "Majkom svih crkava", prva u hijerarhiji pravoslavnih crkava, ima ukupno oko tri milijuna vjernika u - Turskoj, Grčkoj, Americi, Australiji i još nekim europskim zemljama.
Ekumenski sabor, skup svih poglavara priznatih pravoslavnih crkava, jedini je mjerodavan da odobri autokefalnost nekoj od crkava i, u prosijeku, sastaje se svakih stotinjak godina.
Pravoslavna crkva u cjelini nije pravna cjelina kao što je Katolička crkva niti postoje crkveni entiteti na crkvenom planu, poput Svete Stolice i Rimske kurije , na čelu s jednim vrhovnim vladarom ( papom ). Pravoslavna crkva kao kanonska zajednica pomjesnih autokefalnih crkava nema niti jedan crkveni ustav, biskupski sabor, sveti sinod , crkveni sud niti poglavarstvo, ali sve takve crkvene vlasti postoje na lokalnom planu.
Među mjesnim crkvama na prva četiri mjesta nalaze se drevni patrijarhiji ( Konstantinopolj , Aleksandrija , Antiohija i Jeruzalem ), a najbrojnija je Ruska pravoslavna crkva .
Raspored pravoslavne crkve u biskupijskom, mjesnom i crkvenom planu hijerarhijski je (svećenički). Osnovna liturgijska zajednica je biskupija koju vodi episkop . Crkveno jedinstvo dodatno je potvrđeno na lokalnom (regionalnom) planu, gdje se nekoliko mjesnih crkava (biskupija) ujedini u mjesni biskupski sabor ili mjesnu crkvu . Svoje međusobno jedinstvo mjesne crkve dalje svjedoče kroz vaseljenske sabore , a posljednji takav je bio Drugi nicejski sabor 787. godine.
Pravoslavlje
Od samog početka, svi kršćani su bili članovi jedne univerzalne Apostolske crkve. Pravoslavna crkva tvrdi da je Ona nasljednik i čuvar te iste Crkve. Veliki broj drugih kršćanskih crkava su napravile slične crkve: Rimokatolička crkva, Anglikanska zajednica, Asirska crkva i Orijentalna pravoslavna crkva. Prema pravoslavnom mišljenu, Asirci i istočnjaci su napustili pravoslavnu crkvu u godinama nakon Trećeg ekumenskog sabora u Efesu 431. godine i Četvrtog ekumenskog sabora u Kalcedonu 451. godine. Na sličan način, crkve u Rimu i Konstantinopolu su razdvojene u događaju poznatom kao Crkveni raskol ili Velika šizma 1054. godine. Engleska crkva je razdvojena od Rimokatoličke crkve prvi put 1534. godine u skladu sa Uredbom o prvenstvu (eng. Act of Supremacy) koju je izdao Henrik VIII.
Pravoslavlje je prevladavajuća vjeroispovijed u većem dijelu istočne Europe gdje prevladava u najvećem broju istočno slavenskih država: Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji te u većem dijelu slavenskih država europskog jugoistoka te Rumunjskoj, Moldovi i Grčkoj. Ruska pravoslavna crkva najbrojnija je među pravoslavcima sa oko 100 milijuna vjernika (80 odsto stanovništva). Sljedi Rumunjska pravoslavna Crkva, sa oko 20 milijuna, ili gotovo 97 odsto cijelokupnog stanovništva, zatim Grčka pravoslavna crkva sa devet milijuna (98 odsto stanovništva), a Srpska pravoslavna crkva je četvrta - ima oko osam milijuna vjernika (u zemlji i dijaspori), oko 85 odsto stanovništva Srbije. Peta je Bugarska pravoslavna crkva, u kojoj se kao pravoslavno izjašnjava oko šest milijuna stanovnika (83 odsto svih žitelja Bugarske).
Pravoslavne crkve na Cipru, Albaniji, Poljskoj i Češkoj i Slovačkoj zajedno imaju oko milijun vjernika, dok ih je u Gruziji, jednoj od najstarijih pravoslavnih crkava, oko dva milijuna - čak 89 odsto žitelja te zemlje. Zanimljivo je da u Finskoj ima oko 70.000 pravoslavaca, ali i u dalekom Japanu 40.000 tisuća. Također, diljem svijeta, posebice centralne i zapadne Europe te sjeverne i južne Amerike postoji velika pravoslavna dijaspora sa nekoliko milijuna vjernika.
