..i dan danas vas piće neke paranoje o podjelama a sami radite spletke Hrvatima jebiga skilirajte se Hrvati će uvik Dat ruku Bošnjacima a nikad Srbima ne zato sto ja ne volim srbe naprotiv nego sto je njihova politika duboko indoktrirana i dan danas..
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je večeras na svečanom prijemu u povodu Ramazanskoga bajrama.
Tom je prigodom zaželio svim muslimanskim vjernicima da svoj veliki blagdan proslave radosno u vjerničkom i obiteljskom okruženju, u duhu mira, tolerancije i zajedništva te izrazio zadovoljstvo i ponos izuzetno dobrim odnosima hrvatske Vlade i Islamske zajednice, podsjetivši pritom i na dugu povijest islama u Hrvatskoj.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
''Srdačno vam zahvaljujem na pozivu i prigodi da s vama podijelim ovaj iftar kojim se obilježava kraj mjeseca posta ramazana i početak Ramazanskog bajrama. Vrijeme pripreme za ovaj veliki blagdan proteklo je u odricanju, postu, molitvi i pomaganju svima kojima je pomoć potrebna. Stoga svima želim da ovogodišnju proslavu blagdana Ramazanskog bajrama provedete u radosnom vjerničkom i obiteljskom okruženju. Da ga provedete u duhu mira, tolerancije i zajedništva, s vašim obiteljima i bližnjima, što je također važno obilježje mjeseca ramazana i Ramazanskog bajrama.
Želio bih iskoristiti ovu prigodu da još jednom izrazim svoje zadovoljstvo i ponos na izuzetno dobre odnose Vlade s predstavnicima Islamske zajednice u Hrvatskoj, i u prvom redu s muftijom Hasanovićem.
Duga povijest islama u Hrvatskoj
Hrvatska se ponosi što je 1916. godine Hrvatski sabor bio među prvima u Europi koji je islamu priznao status tradicionalne religije i što smo 2016. dostojno proslavili tu važnu obljetnicu, kojoj je Vlada bila pokrovitelj. Jer za razliku od brojnih europskih zemalja, islam u Hrvatskoj ima dugu povijest, a hrvatski muslimani su stoljećima sastavni dio hrvatskog nacionalnog korpusa, na što se kao društvo možemo ponositi.
Osim toga, pored svetog Jerolima koji je preveo Bibliju na latinski, vrijedno je podsjetiti i na jednog drugog našeg velikana, Hermana Dalmatinca, vrsnog poznavatelja arapskog i islamskog svijeta, koji je zajedno s Robertom iz Kettona, autor prvog latinskog prijevoda Kur'ana. Herman Dalmatin je također još davne 1142. napisao dva zapažena teksta o islamu: O Muhamedovu rođenju i Muhamedov nauk, čime je dao važan doprinos boljem poznavanju islama u tadašnjoj Europi.
Hrvatski model uređenja odnosa države i Islamske zajednice valja slijediti
Danas su muslimani u Hrvatskoj važna sastavnica hrvatskog društva i ponosimo se time što je Hrvatska jedna od rijetkih, ako ne i jedina članica Europske unije, u kojoj su muslimanima Ramazanski bajram i Kurban bajram priznati kao neradni dani.
Veseli me uspješna provedba Ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa koji su sklopile hrvatska Vlada i Islamska zajednica u Hrvatskoj još prije 16 godina. Temeljem tog ugovora Islamska zajednica stekla je prava koja joj kao vjerskoj zajednici pripadaju, a odnose se na održavanje vjeronauka u obrazovnim institucijama kao i osnivanja škola s pravom javnosti, te pravo na godišnju financijsku potporu koja se osigurava u Državnom proračunu.
Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je u tijeku nekoliko projekata izgradnje islamskih kulturnih centara, primjerice u Sisku, a u ožujku ove godine u Umagu je otvoren i prvi Islamski kulturni centar izgrađen u Istri. Podsjećam također i na prekrasnu džamiju u Rijeci, otvorenu prije pet godina, i koja je danas postala jedan od arhitektonskih simbola grada koji će 2020. godine biti europska prijestolnica kulture. Sve ovo potvrđuje uspješnost hrvatskog modela uređenja odnosa države i Islamske zajednice, koji se često smatra modelom u Europi koji valja slijediti.
Zajednička baština
Upravo je institucionalno priznanje islama omogućilo razvoj islamske zajednice na području Hrvatske na način da posjeduje doraslu organizacijsku strukturu, čiji je nedostatak u brojnim europskim zemljama zapreka za uređenje odnosa država i islamskih zajednica. Taj uspješni i sveobuhvatni hrvatski model podrazumijeva reguliranje odnosa u cjelini, a ne parcijalno.
To je ujedno i naša zajednička baština, koju moramo čuvati, štititi i nadograđivati radi izgradnje našeg društva i općeg dobra za našu Domovinu. Dopustite mi da ovom prigodom podsjetim na žrtvu više od 1.100 muslimana i Bošnjaka koji su poginuli u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskog rata, kojima ovdje odajem dužno priznanje.
Još jednom vam zahvaljujem na pozivu i na ovoj prigodi te u ime hrvatske Vlade i svoje osobno upućujem svim muslimanskim vjernicima najsrdačnije čestitke povodom ovog velikog blagdana.
Neka vam je plemeniti Bajram blagoslovljen!
Bajram Šerif Mubarek Olsun!''
Pisane vijesti | Andrej Plenković
Pad Bosanske Posavine
Re: Pad Bosanske Posavine
..pa jebiga komu virujete onda nastavite al ovo su izjave autoriteta i s hr i s bošnjačke strane..
Proslava 100. obljetnice zakonskog priznavanja islama u Hrvatskoj zlatna je kruna u odnosima islama i hrvatskog društva i države u vremenu u kojemu živimo. Kroz niz zbivanja, koja je pripremila Islamska zajednica u Hrvatskoj, za obilježavanje ove važne obljetnice, pokazalo se da islam i muslimani imaju vrlo visok status u hrvatskom društvu, da se njihova prisutnost itekako poštuje i da se njihov status ni po čemu ne razlikuje od većinske vjere ili nacije. Štoviše, da je časno biti musliman u hrvatskom društvu!
Takav status muslimana osobito se vidi u kontrastima današnjega svijeta, koji je zapljusnut islamofobijom s jedne strane i s druge strane zločinima koji se skrivaju tobože iza islama. Dok svijet vrije tim dvama bijesovima, islam u Hrvatskoj doživljava svoje puno priznanje, koje mu je prošlih dana odano s najviših političkih, vjerskih i društvenih razina. Veliko je to priznanje i islamu u Hrvatskoj i hrvatskoj državi i društvu istodobno.
Zapravo, ovdje se više ne radi o suživotu, nego o životu, kako je rekao muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Aziz ef. Hasanović. Temelji tome (su)životu udareni su upravo prije točno 100 godina, kada je ondašnji Hrvatski Sabor zakonski izjednačio "muslime", kako ih je tadašnji zakon zvao, s ostalim vjerama, omogućivši im sva prava.
Međusobno prihvaćanje i uvažavanje
Posuvremenjenje tih odnosa došlo je 2002., kada je Islamska zajednica potpisala ugovore s državom, koji su ta prava još unaprijedili. No, ono što je važno u odnosu islama i hrvatskog društva, ne može se svesti samo na zakonski paragraf, bilo onaj iz 1916. ili onaj iz 2002. Zakon je, naime, samo potvrdio ono što postoji u stvarnome životu, a to je taj (su)život koji spominje muftija Hasanović.
O čemu se, zapravo, radi?
Sve počiva na činjenici međusobnog prihvaćanja i uvažavanja normi, odnosno, poštivanja specifičnosti i različitosti. Hrvatska država i društvo priznaju sve ono što islam definira kao religijsku zajednicu, njezinu strukturu, hijerarhiju i vjernike. Osim što poštuje pravo javnog ispovijedanja vjere, omogućava i sudjelovanje Islamske zajednice u školstvu, zdravstvu, vojsci, zatvorima... Osim toga, Islamska zajednica, kao i sve ostale vjerske zajednice, dobiva novac iz državnog proračuna za svoje potrebe, a neki se njezini vjerski obredi (poput vjenčanja) tretiraju ravnopravno kao i državni, tj. vjernicima nije potrebno na vjenčanje odlaziti u državnu instituciju (matični ured) i vjersku zajednicu.
Islam, s druge strane, prihvaća norme društva u kojemu živi. Muslimani su lojalni građani društva, poštuju sve njegove norme i zakone, sve obveze koje društvo do njih očekuje. A što se najbolje vidjelo u Domovinskom ratu, u kojemu je živote za današnju Hrvatsku dalo 1.180 muslimana, koji su se borili za slobodu svoje domovine zajedno s Hrvatima.
Sama Islamska zajednica u Hrvatskoj u tim odnosima predstavlja nosivi stup i bez ovako snažne i dobro organizirane Islamske zajednice, pitanje je kako bi izgledali odnosi islama i hrvatske države i društva. Najsnažniji pečat u njezinu radu ostavio je prijašnji muftija Ševko ef. Omerbašić, kojega je naslijedio dr. Aziz ef. Hasanović, koji je nastavio njegovim putem. Taj put je bio vrlo jasan i mogao bi se sažeti u nekoliko pojmova: sloboda vjere i njezina ispovijedanja, iskrena domoljubnost i građanska lojalnost.
Dug ignoriranja muslimanske zajednice
Na neki način to je i "recept" kojega sadašnja Islamska zajednica nudi europskim zemljama i parlamentima u rješavanju odnosa s islamom, koji dahću pod teškim bremenom svojih loših odnosa. Europi na naplatu dolazi dug višedesetljetnog ignoriranja muslimanske zajednice, koja je bila prepuštena sama sebi, marginalizirana i getoizirana. Sve zatvorene zajednice podložne su bolestima, kojima prijete zaraziti ostatak društva. Tako je i danas u Europi. A kada se na to nadoda još pritisak od dolazećih migranata, strah i izgubljenost u europskim očima raste neslućenom progresijom.
Islam nije opasnost za Europu. Hrvatska je za to najbolji primjer. Dakako, nagomilani se problemi ne mogu riješiti preko noći. Proces u Hrvatskoj trajao je, kao što vidimo 100 godina. No prethodile su mu mudre i hrabre odluke ondašnjih političara. Danas se može raspravljati koliko je to bilo pod diktatom Beča, koji je islam priznao 1912., a Hrvatska je tada bila dio Austro-Ugarske... Ali takve su dileme sada posve sporedne. Činjenica je da su islam i hrvatska država uspjele uspostaviti takav odnos koji može biti uzor i model drugima. Odnosno, model koji se na najjednostavniji način može preslikati u svako društvo.
Pritom je važno spomenuti i ono što poručuje muftija Aziz Hasanović, a to je da je taj model primjenjiv i u društvima i državama gdje su muslimani većina, tj. ondje gdje su kršćani izloženi progonu. Dakle, radi se o univerzalnom modelu. Odnosno, onome što Islamska zajednica u Hrvatskoj zagovara godinama, a to je izgradnja zajedništva na tzv. univerzalnim vrijednostima. Na onome što spaja, a ne što razdvaja. Za velike monoteističke zajednice, a koje su u temeljima i današnjih društava i država, mnogo je toga zajedničkog. Važno je to samo prepoznati i pozivati se na te vrijednosti kada su ključne stvari dolaze u pitanje. A današnje vrijeme diktature relativizma pravi je izazov za to. Što vjerskim zajednicama, poput kršćanstva, judaizma i islama, koje dijele zajedničke univerzalne vrijednosti, nudi veliku šansu za zajedničku budućnost.
Hrvatska, koja je u mnogočemu slaba i krhka, tu je šansu prepoznala i nudi je Europi i svijetu. Pardon, Hrvatska i Islamska zajednica u Hrvatskoj zajedno.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
Proslava 100. obljetnice zakonskog priznavanja islama u Hrvatskoj zlatna je kruna u odnosima islama i hrvatskog društva i države u vremenu u kojemu živimo. Kroz niz zbivanja, koja je pripremila Islamska zajednica u Hrvatskoj, za obilježavanje ove važne obljetnice, pokazalo se da islam i muslimani imaju vrlo visok status u hrvatskom društvu, da se njihova prisutnost itekako poštuje i da se njihov status ni po čemu ne razlikuje od većinske vjere ili nacije. Štoviše, da je časno biti musliman u hrvatskom društvu!
Takav status muslimana osobito se vidi u kontrastima današnjega svijeta, koji je zapljusnut islamofobijom s jedne strane i s druge strane zločinima koji se skrivaju tobože iza islama. Dok svijet vrije tim dvama bijesovima, islam u Hrvatskoj doživljava svoje puno priznanje, koje mu je prošlih dana odano s najviših političkih, vjerskih i društvenih razina. Veliko je to priznanje i islamu u Hrvatskoj i hrvatskoj državi i društvu istodobno.
Zapravo, ovdje se više ne radi o suživotu, nego o životu, kako je rekao muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Aziz ef. Hasanović. Temelji tome (su)životu udareni su upravo prije točno 100 godina, kada je ondašnji Hrvatski Sabor zakonski izjednačio "muslime", kako ih je tadašnji zakon zvao, s ostalim vjerama, omogućivši im sva prava.
Međusobno prihvaćanje i uvažavanje
Posuvremenjenje tih odnosa došlo je 2002., kada je Islamska zajednica potpisala ugovore s državom, koji su ta prava još unaprijedili. No, ono što je važno u odnosu islama i hrvatskog društva, ne može se svesti samo na zakonski paragraf, bilo onaj iz 1916. ili onaj iz 2002. Zakon je, naime, samo potvrdio ono što postoji u stvarnome životu, a to je taj (su)život koji spominje muftija Hasanović.
O čemu se, zapravo, radi?
Sve počiva na činjenici međusobnog prihvaćanja i uvažavanja normi, odnosno, poštivanja specifičnosti i različitosti. Hrvatska država i društvo priznaju sve ono što islam definira kao religijsku zajednicu, njezinu strukturu, hijerarhiju i vjernike. Osim što poštuje pravo javnog ispovijedanja vjere, omogućava i sudjelovanje Islamske zajednice u školstvu, zdravstvu, vojsci, zatvorima... Osim toga, Islamska zajednica, kao i sve ostale vjerske zajednice, dobiva novac iz državnog proračuna za svoje potrebe, a neki se njezini vjerski obredi (poput vjenčanja) tretiraju ravnopravno kao i državni, tj. vjernicima nije potrebno na vjenčanje odlaziti u državnu instituciju (matični ured) i vjersku zajednicu.
Islam, s druge strane, prihvaća norme društva u kojemu živi. Muslimani su lojalni građani društva, poštuju sve njegove norme i zakone, sve obveze koje društvo do njih očekuje. A što se najbolje vidjelo u Domovinskom ratu, u kojemu je živote za današnju Hrvatsku dalo 1.180 muslimana, koji su se borili za slobodu svoje domovine zajedno s Hrvatima.
Sama Islamska zajednica u Hrvatskoj u tim odnosima predstavlja nosivi stup i bez ovako snažne i dobro organizirane Islamske zajednice, pitanje je kako bi izgledali odnosi islama i hrvatske države i društva. Najsnažniji pečat u njezinu radu ostavio je prijašnji muftija Ševko ef. Omerbašić, kojega je naslijedio dr. Aziz ef. Hasanović, koji je nastavio njegovim putem. Taj put je bio vrlo jasan i mogao bi se sažeti u nekoliko pojmova: sloboda vjere i njezina ispovijedanja, iskrena domoljubnost i građanska lojalnost.
Dug ignoriranja muslimanske zajednice
Na neki način to je i "recept" kojega sadašnja Islamska zajednica nudi europskim zemljama i parlamentima u rješavanju odnosa s islamom, koji dahću pod teškim bremenom svojih loših odnosa. Europi na naplatu dolazi dug višedesetljetnog ignoriranja muslimanske zajednice, koja je bila prepuštena sama sebi, marginalizirana i getoizirana. Sve zatvorene zajednice podložne su bolestima, kojima prijete zaraziti ostatak društva. Tako je i danas u Europi. A kada se na to nadoda još pritisak od dolazećih migranata, strah i izgubljenost u europskim očima raste neslućenom progresijom.
Islam nije opasnost za Europu. Hrvatska je za to najbolji primjer. Dakako, nagomilani se problemi ne mogu riješiti preko noći. Proces u Hrvatskoj trajao je, kao što vidimo 100 godina. No prethodile su mu mudre i hrabre odluke ondašnjih političara. Danas se može raspravljati koliko je to bilo pod diktatom Beča, koji je islam priznao 1912., a Hrvatska je tada bila dio Austro-Ugarske... Ali takve su dileme sada posve sporedne. Činjenica je da su islam i hrvatska država uspjele uspostaviti takav odnos koji može biti uzor i model drugima. Odnosno, model koji se na najjednostavniji način može preslikati u svako društvo.
Pritom je važno spomenuti i ono što poručuje muftija Aziz Hasanović, a to je da je taj model primjenjiv i u društvima i državama gdje su muslimani većina, tj. ondje gdje su kršćani izloženi progonu. Dakle, radi se o univerzalnom modelu. Odnosno, onome što Islamska zajednica u Hrvatskoj zagovara godinama, a to je izgradnja zajedništva na tzv. univerzalnim vrijednostima. Na onome što spaja, a ne što razdvaja. Za velike monoteističke zajednice, a koje su u temeljima i današnjih društava i država, mnogo je toga zajedničkog. Važno je to samo prepoznati i pozivati se na te vrijednosti kada su ključne stvari dolaze u pitanje. A današnje vrijeme diktature relativizma pravi je izazov za to. Što vjerskim zajednicama, poput kršćanstva, judaizma i islama, koje dijele zajedničke univerzalne vrijednosti, nudi veliku šansu za zajedničku budućnost.
Hrvatska, koja je u mnogočemu slaba i krhka, tu je šansu prepoznala i nudi je Europi i svijetu. Pardon, Hrvatska i Islamska zajednica u Hrvatskoj zajedno.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
0
-
Veca
- Etablirani član
- Reactions: 2402
- Postovi: 1799
- Pridružen/a: 31 aug 2020, 15:33
- Lokacija: Sikirevci!
Re: Pad Bosanske Posavine
...ovo sam nehotice ispustila 
1
1
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Bice kad se sjetim 
Re: Pad Bosanske Posavine
..za storma karta k hr 1992 i jakosti hrvatske vojske tako da sve zablude riješimo..molim ga da ne odgovara na ovaj post..pliiiz..
0
-
Veca
- Etablirani član
- Reactions: 2402
- Postovi: 1799
- Pridružen/a: 31 aug 2020, 15:33
- Lokacija: Sikirevci!
Re: Pad Bosanske Posavine
...pa laki utura havaz i jos neke, nisam sve vidjela!
0
Bice kad se sjetim
-
Veca
- Etablirani član
- Reactions: 2402
- Postovi: 1799
- Pridružen/a: 31 aug 2020, 15:33
- Lokacija: Sikirevci!
Re: Pad Bosanske Posavine
...Storm to ima sve u malom prstu, ne provaljuj se dzaba!
0
Bice kad se sjetim
Re: Pad Bosanske Posavine
..pogleda sam listu ljudi koji su poginuli u NOB-u kako to da nema nijedan Srbin poginuli..oslobodioci.. 
0
Re: Pad Bosanske Posavine
..druga yuga je bila nula i mrzio sam je al gore bi je teibali mrzit bosnjaci jer su imali užasan status a ti jednonogog bravara kujes u zvijezde..
0
-
Veca
- Etablirani član
- Reactions: 2402
- Postovi: 1799
- Pridružen/a: 31 aug 2020, 15:33
- Lokacija: Sikirevci!
Re: Pad Bosanske Posavine
...pa mosta nisam postavila, necu valjda cijelu knjigu postaviti?! ...bilo ih je sigurno, ali su se u zadnjem ratu ulitali, tako da, ti
0
Bice kad se sjetim
Re: Pad Bosanske Posavine
Ali stvarno si nabubao kilometre, neće to nitko čitati...
A odnos hrvata i bosnjaka na više razina, mogao je u svoju temu...
A odnos hrvata i bosnjaka na više razina, mogao je u svoju temu...
1
1
Re: Pad Bosanske Posavine
..znam većina ne čita duge postove ni ja uvik al viruj mi vridi pročitat ..i na prvom postu sam napisa da sam mislio otvorit temu al kako je ova bola aktualna zloupotrebi sam..
1
1
