Mozak u srcu

[CocoMa]

Danas je uvriježeno mišljenje da je srce mišić čija je jedina funkcija pumpanje krvi kroz tijelo. Promatrajući srce s biološke strane, to je izrazito snažan mišić koji može “raditi” i više od sto godina.

Za mnoge, srce ima i drugu, mnogo važniju i dublju funkciju. Često se za nekoga kaže da je srčan ili da slijedi svoje srce, kao i da se samo srcem dobro vidi. Ove i slične izreke postoje u svim jezicima, kod svih naroda, u svim vremenima, svim kulturama i civilizacijama. S tog aspekta, o srcu su govorili Grci, Rimljani, Egipćani, Kinezi i mnogi drugi. Svi su oni dijelili jedno zajedničko vjerovanje prema kojemu je srce izvor unutarnjeg vodstva, pogotovo u trenucima važnih odluka. Smatrali su da je srce sposobno utjecati i usmjeravati emocije, odluke, nastojanja…

Čini se da najnovija znanstvena istraživanja potvrđuju tisućljetnu mudrost. Otkriveno je da je srce, govoreći modernom terminologijom, informacijsko-procesni centar koji šalje signale u mozak i u ostale dijelove tijela.

Srce ima složen nervni sustav koji se naziva srčani mozak. Taj mozak u srcu “obraća“ se mozgu u glavi, kao da stvara snažno elektromagnetsko polje od naših emocija. Srčani mozak ima oko 40 000 nervnih stanica koje su identične onima u mozgu. Funkcioniraju neovisno od glave i mogu pamtiti, osjećati pa i misliti. Otkriveno je da stanični signali, nazvani senzorni neuriti, češće putuju iz mozga srca u glavu negoli obratno. Drugim riječima, srce je aktivnije od glave. Potaknuti ovim rezultatima, znanstvenici su otišli korak dalje te su mjereći vrstu signala koji struje iz srca u mozak, došli do otkrića da kvaliteta osjećaja određuje i vrstu signala.

Osjećaji tjeskobe, iritacije, frustracije, bijesa te straha i stresa stvaraju kaotične i nepravilne signale. Takvi signali u mozgu aktiviraju hormone adrenalina i kortizola, što je prirodna reakcija tijela na opasnost. To je signal da treba bježati ili se boriti. U takvom stanju tijelo reagira reduciranjem aktivnosti imunološkog sustava, pa je tada organizam podložniji bolestima. Sličan mehanizam prisutan je u situaciji kada nas napada divlja zvijer; tada nam nije potreban snažan imunološki sustav da nas zaštiti od virusa, nego se sva energija koncentrira na bijeg.

Nasuprot tome, pozitivne emocije stvaraju jedno­lične, pravilne signale koji tijelo dovode u stanje u kojem ono funkcionira smireno i ujednačeno. Ovo stanje se naziva koherencija (lat. cohaerentia, veza, povezanost) i omogućuje bolje korištenje mentalnih i emocionalnih potencijala, kao i povećanu učinkovitost i sinkronizaciju u funkcioniranju fiziološkog sustava.

Ova istraživanja nam ponovo otkrivaju da su ljudski potencijali daleko veći od onih koje danas koristimo. Naša fiziološka građa je “mreža” koja, ako je dobro vođena, omogućuje povezivanje sa samim sobom, s drugim ljudima i s cjelokupnim živim svijetom u jednu integriranu cjelinu. Izgleda da najnovija istraživanja time potvrđuju naše davne slutnje – da su srce i mozak združeni i da komuniciraju, a ono o čemu komuniciraju, ovisi o nama.

Autor: Željko Glodić

[Iskra]

[ina]

Drugim riječima, srce je aktivnije od glave.

Sjoo

[Iskra]

Zašto je važno ujediniti mozak i srce?

Kada ujedinimo mozak i srce, uskladimo ih, to postaje produžena neuralna mreža koja nas čini drugačijima od svih ostalih oblika života, mreža iz koje proizlazi naše najdublje suosjećanje, empatija i intuicija. Ljudi pitaju - zašto bismo to činili, koja je svrha usklađivanja srca i mozga?

U tome ima nešto vrlo posebno. Kada smo u stanju uskladiti neurone u mozgu s neuronima malog mozga u srcu, stječemo mnogo dobrobiti jer oni su bitno drugačiji.
Na primjer, možemo vrlo brzo procesuirati informacije i prisjećati se. Evo zašto.

Pristupamo informacijama putem intuicije, ne putem logike, straha, samopouzdanja i sumnje koje imamo u mozgu. To su mentalne funkcije, ego. Naše srce ne funkcionira tako. Afirmacije su vrlo moćan alat za pokretanje promjena u životu, ali one su posebno snažne kada komuniciramo s našim podsvjesnim, jezikom i kroz kanale koji podsvjesno prepoznaje.

Kada uskladimo srce i mozak, što činimo? Otvaramo "komunikacijsku liniju" s podsvjesnim kojemu onda predajemo svoje afirmacije o našim savršenim odnosima ili iscjeljenju. To je mjesto gdje počinje iscjeljenje našeg tijela. Izvanredna stanja intuicije, duboke intuicije, dostupne su nam kroz to usklađivanje srca i mozga

[ina]

88626-21120-7190.png

I stvarno to tako nekako biva..



Radi toga i ja mislim (a nije bilo tako uvijek) da je povezanost srca i mozga jako jako bitna..

[Socrates]

Nije srce jedini čovječiji organ, osim mozga, koji sadrži neurone.

Tako bi se moglo reći i da mislimo stomakom. I da usklađivanje stomaka i srca dovodi do whatever.

[Iskra]

Mozak srca reagira ranije ako su misli i osjećaji povišeni, ako su ograničavajući mehanizmi ega zamijenjeni višom inteligencijom srca. - Annie Marquier ,prof sveučilišta Sorbona

[Socrates]

Dakle, moglo bi se reći da imamo potencijal da mislimo čitavim tijelom.

Ne vidim zašto romantizirati srce. Pumpa koja misli, ni manje ni više. Ipak samo pumpa. Koja ima i sebičnu funkciju da sebe održi u radu.

[ina]

Ti si pravo mozgalo najprije pa ti zato srce i "smeta"

[Socrates]

Pa ne smeta meni srce, ali pretjerujemo, brt.

Kardiolozi su jasni. Da, srce misli, ali ne onako kako ljudi danas pogrešno interpretiraju.

[Iskra]

Nije srce jedini čovječiji organ, osim mozga, koji sadrži neurone.

Tako bi se moglo reći i da mislimo stomakom. I da usklađivanje stomaka i srca dovodi do whatever.

Ovdje je riječ o skupini senzorskih neurona srca, koji se ponašaju kao.mozak, mogu misliti, pamtiti, učiti.

Ne mozemo relativizirati njihovu ulogu niti uspoređivati sa pojedinačnim neuronima svakog organa, to bi bilo neozbiljno.

[Zara]

Meni su haman uvijek srce i mozak bili u svađi

[Socrates]

Nije srce jedini čovječiji organ, osim mozga, koji sadrži neurone.

Tako bi se moglo reći i da mislimo stomakom. I da usklađivanje stomaka i srca dovodi do whatever.

Ovdje je riječ o skupini senzorskih neurona srca, koji se ponašaju kao.mozak, mogu misliti, pamtiti, učiti.

Ne mozemo relativizirati njihovu ulogu niti uspoređivati sa pojedinačnim neuronima svakog organa, to bi bilo neozbiljno.

Zašto je neozbiljno? Iste neurone ima i stomak. Ili kako se već prevodi "gut". Pomažu mu da obavlja svoju funkciju.

Ili vi tvrdite kada se čovjeku transplantira srce promjeni mu se i karakter.

[Socrates]

Svaki mišić može misliti, pamtiti, učiti.

Zato i imamo pojam "muscle memory".

[Iskra]

Ovdje je riječ o skupini senzorskih neurona srca, koji se ponašaju kao.mozak, mogu misliti, pamtiti, učiti.

Ne mozemo relativizirati njihovu ulogu niti uspoređivati sa pojedinačnim neuronima svakog organa, to bi bilo neozbiljno.

Zašto je neozbiljno? Iste neurone ima i stomak. Ili kako se već prevodi "gut". Pomažu mu da obavlja svoju funkciju.

Ili vi tvrdite kada se čovjeku transplantira srce promjeni mu se i karakter.

Dokazanom je da kod osoba kojima je transplantirano srce, dolazi do promjena poput, gubitka.empatije, osjećaja ljubavi, straha, kao.i da dolazi do.promjene u ponašanju, prehrambenim Navikama.npr

Srce se može sjećati, imati.memoriju i slati signale.u sve organe tijela.
Takodjer, srce se foemira vec 21 dana trudnoće i počne da kuca, mozak.se.formirq mnogo.kasnije.

Sgomak niti bilo koji drugi organ nema neuronski sistem,.mreži, poput srca, o čemu je ovdje riječ.

[Iskra]

Svaki mišić može misliti, pamtiti, učiti.

Zato i imamo pojam "muscle memory".

Memorija mišića, i nervnih zavrsetaka dolazi iz mozga i kicmene moždine, dokaz za to su fantomski bolovi kod amputacije npr

[Socrates]

To uopšte nije dokazano.

Evo, čitam istraživanje iz Beča, na ljudima kojima je transplantirano srce.

79% kaže da nisu doživjeli nikakve promjene. 15% kaže da su doživjeli promjene, ali zbog traumatičnog iskustva, a ne zbog novog srca. Samo 6% tvrdi da su promjene zbog novog srca.